Mojkovačnin u pritvoru, a niko od svjedoka iz Vijesti ga ne tereti, dok iz Bečićeve stranke nijesu ni dali iskaz tužilaštvu!

 T.J. iz Mojkovca od 4. septembra se nalazi u pritvoru u Bijelom Polju. Njega osnovni državni tužilac Slavenko Smolović sumnjiči da je izvršio krivično djelo ugrožavanja sigurnosti zaposlenima u dnevnom listu „Vijesti“ i Demokratskoj CG, tako što im je navodno prijetio telefonom.

 Pritvor je određen, najprije na 72 sata, a potom na 30 dana. U rješenju Radomira Kljajevića, sudije za istragu Osnovnog suda u Bijlom Polju (KRI.br.169/20) od 7. septembra, navodi se da je pritvor „određen zbog opasnosti da će osmunjičeni izvršiti krivično djelo kojim prijeti i zbog opasnosti da će ometati postupak uticajem na svjedoke“.

 Međutim, svi svjedoci iz „Vijesti“ su do 11. septembra saslušani. I niko od njih nije se pridružio krivičnom gonjenju protiv T.J.!

 Tužilac Smolović sumnjiči T.J. i da je izvršio isto krivično djelo protiv Demokratske CG Alekse Bečića (DCG), tako što je 4. septembra navodno i njima uputio telefonske prijetnje.

 Kako piše u spisima predmeta protiv T.J., „u momentu dok su pristizale prijetnje sa gore navedenog telefona u prostorijama DCG nalazili su se Aleksa Bečić, B.R. i K.K.“.

 Ipak, još niko od svjedoka iz Bečićeve DCG nije saslušan pred tužilaštvom!

 To je utoliko čudnije jer su iz DCG, još 5. septembra u listu „Dan“ tvrdili da su, tim povodom, navodno već podnijeli krivičnu prijavu. Iz tužilaštva su ranije saopštili da je upravo i formiran predmet protiv T.J. povodom tog teksta objavljenog u „Danu”.

Bečićeva DCG je, takođe 5. septembra, oko 13 sati, kad je T.J. već bio u pritvoru, objavila i posebno saopštenje za javnost i dostavila medijima audio-snimak navodnih telefonskih prijetnji, pripisujući ih imenom i prezimenom njegovom ocu – književniku B.J.!

 U daljem postupku, tužilaštvo bi moralo, po službenoj dužnosti, da ispita da li u toj radnji objavljivanja audio-snimka, portreta i javnog prozivanja za izvršenje krivičnog djela B.J. od strane odgovornih lica u Demokratskoj CG postoje bitna obilježja bića krivičnih djela: neovlašćeno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka (čl. 175 st. 1 Krivičnog zkonika) i lažno prijavljivanje (čl. 388 st. 1 Krivičnog zakonika).

 Odbrana pritvorenog T.J. smatra da ne postoji nikakav pravni osnov za produženje pritvora. Njegov advokat Petar Drobnjak je ranije za „Antenu M“ izjavio da iz iskaza zaposlenih u listu „Vijesti“ nema osnovanih razloga za produženje pritvora: „Nije dokazano da je T.J. prijetio samo iz njihovih iskaza".

 U prijedlogu advokata Osnovnom sudu u Bijelom Polju za ukidanje pritvora se navodi: „Da okrivljeni nije ni htio da izvrši djelo koje mu je stavljeno na teret govori i činjenica da isti, osim poziva prema 'Vijestima', koje nije ni sporio, nije preduzimao ikakvu drugu radnju“.  

 „Riječi koje se navode kroz obrazloženja rješenja Suda o određivanju pritvora“, tvrdi odbrana, „ne mogu se smatrati kao prijetnja osumnjičenog prema bilo kome“, jer „nijesu ostvarljive i ne mogu ukazivati na to da će izvršti 'krivično djelo kojim prijeti'“.

 Pritvor protiv T.J., navodi se u podnesku advokata, „određen je i zbog postojanja okolnosti da će osumnjičeni boravkom na slobodi ometati postupak uticajem na svjedoke B. M. i M. R., a koji svjedoci su saslušani pred državnim tužiocem dana 11. septembra, nakon donošenja rješenja tog suda o određivanju pritvora; to proizilazi da je prestao da postoji pritvorski osnov“.

 T.J. ranije nije ni krivično ni prekršajno osuđivan.

 Prema čl. 15 st. 3 Zakonika o krivičnom postupku (ZKP), „trajanje pritvora, odnosno drugih ograničenja slobode mora biti svedeno na najkraće potrebno vrijeme“, dok je prema čl. 174 st. 2 ZKP-a „dužnost svih organa koji učestvuju u krivičnom postupku i organa koji im pružaju pravnu pomoć da postupaju sa posebnom hitnošću ako se okrivljeni nalazi u pritvoru“.