Zdravlje očiju kod djece: Kada je pravo vrijeme za prvi pregled?

Posljednih decenija u porastu su zdravstveni problemi sa vidom kod najmlađih.

Ovaj trend podstaknut je, između ostalog, sve većom upotrebom ekrana i nedovoljnom pažnjom na zdravlje očiju od ranih dana.

O tome danas pričamo sa doktorkom Sanjom Borović, specijalistkinjom oftalmologije.

Antena M: Koliko djece u Crnoj Gori, prema posljednjim podacima, ima dijagnostikovan problem sa vidom? 

Dr Borović: S obzirom na različitost problema i uzrast djece – od rođenja do navršenih 16 godina života – teško je govoriti o preciznoj statistici.Zdravstvena stanja kod djece obuhvataju širok spektar poteškoća, koje se mogu pojaviti na samom početku života, pa sve do adolescencije. Među tim stanjima neka se ne mogu čak ni klasifikovati kao bolesti, već kao promjene – na primer, refraktivne greške koje, iako utiču na vid, ne smatraju se bolestima po definiciji.

Iako za neke zdravstvene probleme postoji određena statistika, za mnoge druge takvi podaci jednostavno nijesu dostupni. Ovo ukazuje na ozbiljan nedostatak sistemskog prikupljanja podataka koji otežava procjenu opsega i prirode zdravstvenih problema sa kojima se djeca u Crnoj Gori suočavaju.

Antena M: Koji su najčešći problemi sa vidom kod djece?

Dr Borović: Prvi signal za uzbunu može biti ukoliko primijetite da se vaše dijete previše približava televizoru ili kada koristi telefon ili tablet. Takvo ponašanje može ukazivati na to da dijete slabije vidi. Drugi uočljivi znak može biti izbjegavanje direktne interakcije pogleda ili skretanje oka na neku stranu, što roditelji mogu lako primijetiti.

Pedijatri tokom rutinskih pregleda uoče probleme sa vidom, posebno kod male, takozvane preverbalne djece. Među simptomima se ističu skretanje oka, vidljive promjene na samom oku, ili otkrivanje problema sa vidom usljed drugih zdravstvenih stanja ili oboljenja kod djeteta.

Najčešći problemi sa vidom kod djece spadaju u kategoriju refraktivnih grešaka koje uključuju dalekovidost, kratkovidost i astigmatizam. Pored ovih, česta anomalija je i strabizam (razrokost), što je odstupanje od pravog položaja oka koje roditelji mogu primijetiti ili posumnjati da postoji.

Važno je naglasiti da pravovremena detekcija i tretman problema sa vidom može značajno olakšati i poboljšati kvalitet života i uspjeh u školi za djecu sa ovim problemima. Zbog toga je ključno da roditelji reaguju na prve simptome, da dijete obavezno vode na redovne preglede vida, posebno ako postoji sumnja na bilo koji od navedenih simptoma.

Antena M: Koliko je važna rana dijagnostika?

Dr Borović: Pitanje očuvanja i praćenja zdravlja očiju kod najmlađih od izuzetne je važnosti, a ključ za to leži u ranoj dijagnostici.

Dalekovidost, ili hipermetropija kako se stručno naziva, jedan je od najčešćih problema sa vidom kod djece.  Kod nekih mališana, prisustvo određene dioptrije može biti sasvim normalno, dok u drugim slučajevima, posebno kada su u pitanju visoke dalekovidosti, problemi mogu biti značajno veći. Visoke dioptrije često su uzrok bježanja oka, što roditelji obično prvo primijete kao skretanje oka prema nosu.

U velikom broju slučajeva, roditelji sami ne mogu primijetiti problem jer djeca, rođena sa značajnim dalekovidostima, jednostavno ne znaju za bolje ili drugačije.

Problematičnija situacija nastaje kada djeca imaju različitu dioptriju na oba oka, što može dovesti do slabovidosti ili, odnosno ambliopije. Ovo stanje se, ukoliko se dijagnostikuje u ranom uzrastu, može uspješno liječiti. Na žalost, ako se ne prepozna i ne tretira na vrijeme, u kasnijem dobu postaje mnogo teže za liječenje, ako ne i nemoguće.

Zbog svega navedenog, pravovremena i rana dijagnostika vida kod djece igra ključnu ulogu. U ranom dječjem uzrastu, vid se može značajno poboljšati i razviti na pravilan način, dok u kasnijem periodu mogućnosti za to rapidno opadaju. Očuvanje i praćenje zdravlja očiju kod djece ne samo da doprinosi boljem kvalitetu vida već i ukupnom razvoju i dobrobiti djeteta.

Antena M: Da li postoje sistematski pregled vida u vrtićima i školama u Crnoj Gori?

Dr Borović: Iako se u vrtićima sporadično obavljaju pregledi vida, ne postoji sistematizovan pristup ovom važnom aspektu zdravlja kod najmlađih.

Prvi ozbiljniji pregled vida kod djece zakazuje se uglavnom prije polaska u školu, odnosno u dobi od pet ili šest godina. Međutim, tada je već kasno za dijagnostikovanje i liječenje nekih problema sa vidom.

Preporuka stručnjaka je da se prvi oftalmološki pregled kod djece obavi već sa tri godine života, posebno ako postoji bilo kakva sumnja na problem sa vidom, promjena u položaju oka ili bilo koji drugi vizuelni simptom. Nažalost, mnoge bolesti i stanja mogu se najefikasnije tretirati ako se dijagnostikuju u ranim fazama razvoja djece.

Vid kao dominantno čulo igra izuzetno važnu ulogu u procesu učenja, razvoju i svakodnevnim aktivnostima djeteta. Zato je iznenađujuće da, iako se drugi organi i čula sistematski provjeravaju, vid ostaje donekle zapostavljen.

Posljednjih godina povećan je broj dječijih oftalmologa u Crnoj Gori, što pruža osnovu za optimizam u pogledu poboljšanja brige o očnom zdravlju najmlađih. No, ključan korak naprijed znači promjena prakse, tj. uvođenje obaveznih sistematskih pregleda vida sa navršene tri godine života.

Apeli mojih kolega upućeni su nadležnima s prijedlogom da se uspostavi takav sistem pregleda, koji bi značajno doprinio ranoj dijagnostici i prevenciji potencijalnih problema sa vidom kod djece.

Inicijativu za ovu promjenu treba da pokrene Ministarstvo zdravlja, što bi doprinijelo poboljšanju kvaliteta zdravstvene zaštite i zaštite vida kod najmlađih.

Antena M: Kako izgleda liječenje najčešćih očnih problema kod djece? Kada preporučujete naučare, a kada druge metode kao što su vježbe ili hirurški zahvati?

Dr Borović: Već u ranom djetinjstvu, u preškolskom ili ranom školskom dobu, može se otkriti da dijete ima problem s vidom koji zahtijeva korekciju, najčešće u vidu naočara. Ovo je ključan period za identifikaciju i rješavanje vidnih problema, s obzirom na to da pravovremena intervencija može značajno poboljšati kvalitet života i razvoj deteta.

Kako djeca rastu, prihvatljivije je preći sa naočara na kontaktna sočiva , posebno kod starijih osnovaca. Operacija vida, međutim, ne preporučuje se sve do punoljetstva, ili čak kasnije, zavisno od tipa i stabilnosti dioptrije. Posebna pažnja posvećena je kratkovidosti, kod koje se s vremenom može očekivati promjena dioptrije, te se operativne intervencije odlažu dok se dioptrija ne stabilizuje.

Još jedan važan aspekt očuvanja zdravlja očiju kod djece jeste ograničavanje vremena provedenog pred ekranima. Mobilni telefoni, tableti i kompjuteri postali su neizostavni dio modernog obrazovanja i svakodnevnog života, ali nekontrolisano korišćenje ovih uređaja može imati negativan utucaj na vid mladih. Stručnjaci preporučuju umjereno korištenje ekrana i podsticanje aktivnosti na otvorenom, što može biti izazov u borbi s tehnološki savremenom djecom.

Kada su u pitanju vježbe za oči, mišljenja stručnjaka su podijeljena. Dok se određene relaksirajuće tehnike mogu smatrati korisnim za opuštanje vida, nije dokazano da bilo koje specifične vježbe mogu korigovati ili značajno poboljšati različite oblike dioptrije.

Antena M: Savjet za roditelje-kako da zaštite vid svoje djece, i preporuke za zdrave navike?

Dr Borović: Ishrana i zdrav stil života igraju ulogu u održavanju dobrog vida, iako u današnje vrijeme većina djece ima pristup kvalitetnoj hrani koja zadovoljava njihove nutritivne potrebe.
Osim toga, rani i redovni pregledi kod oftalmologa su ključni za otkrivanje i tretman potencijalnih vidnih problema, uključujući i manje uočljive poremećaje poput slabovidosti.