Netrpeljivost kao i nasilni činovi nad imovinom turskih građana, koji zakonito borave u Crnoj Gori, pokrenuta je od jednog dijela političkih aktera ali vjerovatno i od pojedinaca koji su djelovi bezbjednosnih institucija. Podstrekači netrpeljivosti i ksenofobije, odnosno straha od stranaca, su iz političkog miljea. To su oni političari koji ne mogu da smisle ulazak Crne Gore, naprije u NATO pakt, a uskoro i u Evropsku uniju, premda se verbalno kunu u evropsku perspektivu. To je primjer licemjerstva i socijalne šizofrenije. Oni jedno misle, drugo govore a treće rade. To je u razgovoru za Pobjedu ocijenio univerzitetski profesor Čedomir Čupić komentarišući nedavna dešavanja na podgoričkim i ulicama drugih gradova i ponašanje pema državljanima Turske i njihovoj imovini u našoj državi.
- Upravo, netrpeljivost, nasilje i agresija prema Turcima koji su se ovih dana izlili na ulice Podgorice, Bara i Herceg Novog je pravi pokazatelj njihovih unutrašnjih stanja i htjenja. Nacionalisti su oduvijek bili izvor i uzrok netrpeljivosti prema drugima i drugojačijima. Svaki nacionalizam je ideologija zla. Ne treba miješati jak nacionalni osjećaj, etničko i nacionalno pripadništvo koje treba da u demokratskim porecima bude zagarantovano svim pojedincima i nacionalizam koji kod ljudi podstiče predrasude, stereotipe i diskriminaciju prema svima koji su različiti - dodje je Čupić.
I dr Gordana Radojević, iz Društva statističara i demografa Crne Gore, za Pobjedu kaže da ukoliko u vremenu intenzivniih migracija, ostanemo zarobljeni u nepotpunim informacijama i neznanju, onda se otvara prostor za širenje straha, predrasuda i socijalnih tenzija.
POGUBNE POLITIKE
Čupić objašnjava da je 20. vijek pokazao pogubne učinke nacionalizma, kako na planeti, tako i na prostoru Balkana ali i regiji kojoj pripada Crna Gora.
- Nacionalizam, ako dominira u jednom društvu i državi djeluje agresivno, razarajuće i uzrok je pokretanja opasnih građanskih sukoba - podsjeća Čupić.
Upitan da prokomentariše incident u lokalu u Podgorici koji je prouzrokovao masovne izlive bijesa i ksenofobije jednog dijela stanovništva, što na ulicama, u javnom prostoru i na društvenim mrežama, prema državljanima Turske, profesor kaže da je neostvarivo da se jedan pojedinačni kafanski sukob pretvori u agresivni nacionalni čin, bez usmjeravanja.
- Da bi to bilo pravilo svakodnevno bi bilo takvih izliva stanja svuda u svijetu. Ovo je bez sumnje, propagandno organizovano, odnosno pripremano, samo je izabran povod i trenutak - smatra Čupić.
On ujedno postavlja pitanje i problematizuje činjenicu odakle je bilo onoliko mladih ljudi sa kapuljačama i prikrivenim licima.
- Ljudi bez lica kreću u protest sa užasnim mrziteljskim porukama prema Turcima, ali u suštini prema svim pripadnicima islama, posebno građanima Crne Gore. Da je raekcija bezbjednosnih službi bila adekvatna i brza ne bi se dogodili nasilnički činovi. Svi oni koji su bili sa maskama i kapuljačama trebalo je da budu privedeni - kategoričan je Čupić u stavu.
Prema njegovim riječima, brzina okupljanja tih grupa pokazala je da iza svega postojala namjera i organizacija.
- Političar koji javno izjavi netačan podatak o broju turskih migranata u zemlji može se smatrati podstrekačem panične ksenofobije. Da li je on to uračunao sve pripadnike islama u Crnoj Gori u koje spadaju i građani ove gržave? Neadekvatno reagovanje policije je pokazatelj nesposobnosti ili pak prećutnog učešća u tom opasnom incidentu – dodaje.
TEŠKE POSLJEDICE
Kaže i da je ovaj događaj u Podgorici „brutalni vulgarni pir nacističkog tipa“ te da su posljedice „ne samo prema Turcima već se šalje dublja poruka svim građanima Crne Gore, pripadnicima islamske vjeroispovijesti“.
- Posebno se to ogleda u brutalnim porukama koje su upućene reisu Islamske zajednice Rifatu Fejziću – dodaje on.
Čupić kaže i da je nesporna činjenica da je pomenuti događaj sa turskim migrantima politički instrumentalizovan od strane nacionalistički orijentisanih političara.
Nacionalizam u Crnoj Gori, koja je po Ustavu građanska država, prema riječima Čupića, podstiče se spolja, posebno od vlasti i vlastodržaca ali i od, kako kaže, nacionalističkih, akademskih i duhovnih krugova iz Srbije.
- Od toga racionalno niko nema koristi ali zadovoljava patologiju koja se manifestuje kod jednog broja aktera na crnogorskoj političkoj sceni. Koristi, a na osnovu toga i ucjene, imaju samo oni pojedinci koji su se upustili u saradnju sa opakim djelovima sa vlasti u Srbiji, posebno sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem – ističe Čupić.
On kaže da minuli događaji pokazuju da svi učesnici u društvu i političkom životu Crne Gore treba da se zapitaju gdje je zakazala razboritost i odgovornost djelovanja i ponašanja kada je u pitanju ksenofobija.
- Političari koji su svjesno ili nesvjesno uticali treba da snose političke posljedice – ako im je proradila savjest, da podnesu ostavke, a ako nije da budu smijenjeni. S druge strane, da oni koji su bili pasivni u institucijama ili nemaju dovoljno profesionalnog znanja, trebalo bi da budu pomjereni sa odgovornih položaja - kaže Čupić.
Od odgovornosti, kako kaže, u ovom kontekstu ne treba izuzeti ni radnike u obrazovnom sistemu.
- Što oni čine na polju obrazovanja ali i savjesti i formiranja čovječnosti kod mladih ljudi? - pita profesor.
LOŠA MJERA
Na pitanje da prokomentariše odluku Vlade Crne Gore o ukidanju bezviznog režima sa Turskom, koja je već stupila na snagu, Čupić smatra da je riječ o privremenoj mjeri koju, kako navodi, što prije treba ukinuti.
- Crna Gora mora da vodi računa kojim migrantima daje boravišne dozvole, odnosno da donese niz mjera i propisa koji bi garantovali njihov migrantski status a kod crnogorskih građana stvorili svijest koja ne bi bila podložna propagandi straha od stranaca. Svi oni koji ulažu kapital trebalo bi da pokažu porijeklo novca i na taj način bi se izbjegle zamke da ono što je stečeno na nelegalan način bude legalizovano kroz poslove u Crnoj Gori - predlaže je naš sagovornik.
On dodaje da „vizna otvorenost nije samo problem migranata već ima veliki značaj za turizam koji je za Crnu Goru od vitalnog značaja“.
-Turski turisti su među najbrojnijim u Crnoj Gori, kao i njihove investicije u privredu i trgovinsku razmjenu, što znatno podiže kapacitet bogaćenja i kvaliteta života domicilnog stanovništva – ističe Čupić i podsjeća da građani Crne Gore u svojoj tradiciji imaju univerzalnu etičku poruku junaka Marka Miljanova o čojstvu kao vrijednosti koja upućuje ljude da brane druge od sebe, odnosno od nekih opasnih stanja koja postoje u ljudskoj prirodi.
I Gordana Radojević kaže da ukoliko u vremenu intenzivniih migracija ostanemo zarobljeni u nepotpunim informacijama i neznanju, onda se otvara prostor za širenje straha, predrasuda i socijalnih tenzija.
- Na referentni datum popisa, 31. oktobra 2023. godine, u evidencijama Ministarstva unutrašnjih poslova bilo je registrovano 781.700 lica sa prebivalištem, stalnim ili privremenim boravkom u Crnoj Gori. Od toga 683.000 su crnogorski državljani, a 98.700 strani državljani. To je bio maksimalan broj stanovnika koji se mogao očekivati u popisu, a koji su raspoređen kroz dvije kategorije – prisutni, koji žive u Crnoj Gori kao uobičajenom mjestu boravka, i odsutni, koji žive van Crne Gore. Za razliku od prethodnog, popis 2023. godine imao je i dodatni nacionalni cilj, da prikupi sveobuhvatne podatke i o onima koji žive u inostranstvu, ukoliko u Crnoj Gori imaju regulisan status prebivališta, stalnog ili privremenog boravka. Podaci o njima prikupljani su preko članova domaćinstva koji su bili prisutni u zemlji, a kasnije su provjeravani ukrštanjem sa administrativnim registrima, po principu „jedan na jedan“, što je bila zakonska i metodološka novina od popisa 2023. godine.
Tako, popisom je, od maksimalno očekivanih 781.700 lica evidentiranih u MUP-u kao stanovnika Crne Gore, obuhvaćeno 667.600 lica – prisutnih i odsutnih. Razlika od 114.000 odnosi se na lica koja nijesu obuhvaćena popisom ni u jednoj kategoriji. Među njima je 62.500 crnogorskih državljana, koji nijesu imali člana domaćinstva u zemlji koji bi ih popisao i kao odsutne. Među njima ima i nepopisanih, iako žive u Crnoj Gori, ali prema ocjenama Monstata, koji je imao mogućnost uparivanja popisnih podataka po principu „jedan na jedan“ sa registrima MUP-a, taj broj je minimalan. Stoga se s pravom može zaključiti, da popisom neobuhvaćena lica ukazuju na veličinu populacije koja ne živi u Crnoj Gori, iako u njoj imaju registrovano prebivalište -upozorava Radojević.
Kada su u pitanju strani državljani, popis je obuhvatio 46.000 onih koji Crnu Goru imaju kao uobičajeno mjesto boravka, što je za oko šest hiljada više nego 2011. godine.
- Međutim, oko 50.000 stranaca, iako imaju regulisan stalni ili privremeni boravak, nije obuhvaćeno, jer nijesu bili prisutni tokom popisa ili zbog jezičkih i drugih barijera nijesu učestvovali u popisu. Ipak, ostali društveni pokazatelji jasno ukazuju da njihovo prisustvo u Crnoj Gori raste. Ako javne politike, i dalje zanemare ovu činjenicu i budu kreirane na osnovu podataka koji ne obuhvataju strance u njihovom stvarnom broju, rizikujemo da pogrešno planiramo potrebe u obrazovanju, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, tržištu rada i stanovanju. A upravo su to ključni stubovi društvene stabilnosti. Stoga, istraživanja Društva statističara i demografa Crne Gore imaju za cilj da podstaknu uvođenje godišnjih istraživanja zasnovanih na administrativnim registrima, po uzoru na praksu država EU. Jer za sljedeće podatke o broju stranaca koji žive u Crnoj Gori ne smijemo čekati popis 2030. godine. Ako u vremenu intenzivniih migracija, ostanemo zarobljeni u nepotpunim informacijama i neznanju, onda se otvara prostor za širenje straha, predrasuda i socijalnih tenzija. Blagovremeni podaci su osnova za pravovremenu i dobru populacionu politiku. Bez njih, društvo ostaje zarobljeno između šanse i neznanja, a upravo od našeg izbora zavisi na kojoj ćemo strani završiti - zaključuje Radojević.
Državni vrh da posjeti i obešteti oštećene
Upitan da prokomentariše izostanak reakcije najviših državnih adresa, profesor Čupić predlaže konkretan gest pomirenja.
„Predsjednik države Jakov Milatović, premijer Milojko Spajić i predsjednik Skupštine Andrija Mandić trebalo bi da posjete vlasnike oštećenih objekata u Podgorici, Baru i Herceg Novom. Takav čin izvinjenja i solidarnosti, uz obaveznu materijalnu nadoknadu štete, bio bi snažan signal da država Crna Gora ostaje demokratsko i otvoreno društvo“, zaključuje Čupić.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR