Političari u Crnoj Gori, koja se nada da će u narednim godinama ući u Evropsku uniju, ne odobravaju neke odluke Centralne banke crne Gore (CBCG) i napadaju njene prostorije i finansije, piše Bloomber.
Pozajmljujući taktike koje je američki predsjednik koristio da ubijedi Federalne rezerve da smanje kamatne stope, napadi su se intenzivirali kako je guvernerka uzvraćala.
Kampanja subverzije, kako ističe Bloomberg, nije prošla neprimijećeno kod EU i Evropske centralne banke, čiji su predstavnici ove godine posjetili zemlju da ocijene da li se njene politike, zakoni i ekonomija približavaju standardima EU.
Put predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen ove sedmice pokazuje koliko pažljivo Brisel prati situaciju. Sa liderima poput Viktora Orbana iz Mađarske koji već ograničavaju sposobnost bloka da djeluje po pitanjima kao što je rat u Ukrajini, ona i njene kolege znaju da ne smiju uvoziti nove rizike u upravljanju kroz proces proširenja.
Za Crnu Goru i druge kandidate za EU, nezavisnost centralne banke je test njihove spremnosti da uđu u uniju koja zahtijeva kredibilne institucije, ocjenjuje Bloomberg.
Problemi proizlaze iz praznih mjesta u savjetu centralne banke koja zakonodavci odbijaju da popune. Bez napretka do decembra, guvernerka Irena Radović biće jedina od osam članova čiji mandat nije istekao – što praktično onemogućava instituciju i poziva na pravne izazove protiv bilo kojih akcija koje pokuša da preduzme.
Iako Crna Gora koristi euro unilateralno i, samim tim, ne vodi sopstvenu monetarnu politiku, finansijski nadzor je ključna oblast u kojoj je Radović izazvala reakcije čak i prije nego što je imenovana 2023. godine, napominje Bloomberg.
U potezu koji je kasnije pravno proglašen nezakonitim, parlament ju je 2018. smijenio sa mjesta zamjenice guvernera zadužene za bankarski nadzor, navodeći nedostatak povjerenja. Radović je rekla da je smijenjena nakon što je odbila da odobri koruptivne radnje.
Nepokolebljiva, čekala je samo nekoliko sedmica kao guvernerka prije nego što je počela da sankcioniše banke, i do aprila je izrekla kazne u ukupnom iznosu od 4,6 miliona eura za šest banaka zbog prekršaja u finansijskim kriminalima.
Problemi su, kako podsječa Bloomberg, počeli prošle godine, kada je nominovala stručnjake za nadzor i sprečavanje pranja novca na dva prazna mjesta zamjenika guvernera, suprotstavila se planovima da nova razvojna banka prima depozite pod smanjenim nadzorom i dala svoje stavove – na zahtjev Ministarstva finansija – o fiskalnim planovima zemlje.
Vlada je od tada prisvojila imovinu centralne banke, uključujući sjedište u Podgorici – korak koji Radović još pokušava da poništi.
Takođe, prijeti ključnom izvoru prihoda nastojeći da smanji naknade koje se plaćaju državnoj kasi, dok pritom pritiska donosioce politika da pomognu u pripremi statistike deficita i duga – zadatak visokog rizika koji nije u njihovoj nadležnosti.
Od kada su nastale tenzije, savjet centralne banke ostao je osjetljivo popunjen. Mandati dva zamjenika guvernera su istekli prije nego što je Radović preuzela dužnost, treći će otići u decembru, a mandati četiri spoljašnja člana su završeni prošlog jula. Da bi stvari funkcionisale, troje zvaničnika koji su napustili funkcije zadržalo je neke odgovornosti.
Da popuni kadrovske praznine, Radović je pokušala da postavi Gordanu Kalezić i Milana Remikovića za zamjenike – kandidate čije profesionalno iskustvo opisuje kao „izuzetno“.
Ali nekoliko dana nakon što je evropska delegacija u maju pozvala na „transparentan izbor članova savjeta zasnovan na kompetencijama kandidata u skladu sa principima nezavisnosti centralne banke“, njihova imenovanja su blokirana u parlamentu jer su tri od osam koalicionih partija uzdržale glas.
Ova blokada je razljutila predsjednika Jakova Milatovića, bivšeg saveznika premijera Milojka Spajića, koji je sa njim 2022. osnovao vladajuću partiju i nominovao Radović za šeficu centralne banke. On i Spajić su se razišli 2024. kada se premijer okrenuo ruski nastrojenim zakonodavcima da zadrži većinu, podsjeća Bloomberg.
„Jedina stvar koju sam tražio od nje bila je da brani nezavisnost centralne banke i da ne dozvoli bilo kakvu političku intervenciju – obećanje je ispunila“, rekao je Milatović prošlog mjeseca. „Na njoj je da izdrži pritisak, da se bori.“
Slične borbe vidljive su u dijelovima Evrope. Poljska i Mađarska su pokušale da utiču na monetarnu politiku kroz imenovanja, zakonodavstvo ili javne napade. U Sloveniji, sukob između predsjednika i premijera ostavio je centralnu banku bez guvernera veći dio ove godine.
Spajić insistira da svetost centralne banke mora biti očuvana, rekavši u intervjuu u septembru da je nezavisnost „izuzetno važna“ i da je „izuzetno protiv“ bilo kakve vladine intervencije.
Međutim, napredak u rješavanju situacije je skroman. Iako je lider kluba Nove srpske demokratije Dejan Đurović, dio Spajićeve koalicije, naznačio da je moguća još jedna sjednica do kraja godine, on kaže da Radović možda želi da predloži druge kandidate.
To je pozadina putovanja Fon der Lajen – dio turneje po Zapadnom Balkanu koja uključuje sastanke sa Milatovićem i Spajićem.
Prije njenog dolaska, stručni tim predvođen bivšim šefom nizozemske centralne banke Klaasom Knotom sastao se sa Radović, Spajićem i Đurovićem da ocijene kako Crna Gora može bolje zaštititi nezavisnost centralne banke – u zakonu i u praksi.
EU „pažljivo prati“ dešavanja oko imenovanja članova savjeta i poziva Crnu Goru da to učini „prioritetom“, rekao je portparol za Bloomberg.
„Osiguranje nezavisnosti centralne banke Crne Gore je temeljni stub stabilnog i kredibilnog finansijskog sistema i od suštinskog je značaja za napredak zemlje u pregovorima o pristupanju EU“, rekao je portparol putem e-maila.
Fon der Lajen se nije osvrnula na pitanje kada je razgovarala sa novinarima danas, navodeći samo da je Crna Gora „predvodnik“ među zemljama kandidatima i da je na dobrom putu da se pridruži EU 2028. kako je planirano.
„Ovo je ambiciozno, ali volimo ambiciju, i znamo da Crna Gora može to ostvariti, ako ostane fokusirana na cilj“, rekla je ona.
MMF se takođe uključio u pitanje centralne banke. Da bi se osigurala finansijska stabilnost, ona mora ostati „operativno nezavisna i adekvatno popunjena kadrovski“, naveli su nakon posjete prošlog mjeseca, pozivajući da se „prazna viša mjesta što prije adekvatno popune“.
Jedna osoba koja je inspirisala Radović da se bori za interese svoje zemlje čak i prije nego što je preuzela centralnu banku ostala je do sada tiha: predsjednica ECB Kristin Lagard. Dok javno podržava šefa Federalnih rezervi Džeroma Pauela dok ga napada Tramp, ona se uzdržala od komentara o Crnoj Gori.
„Nezavisnost centralnih banaka je važna za obavljanje njihovih dužnosti“, odgovorila je na pitanje koje je postavio Bloomberg.
Radović sama nije željela da komentariše aktuelna dešavanja. Ali bivša diplomatkinja, koja je dobila Legiju časti Francuske nakon što je služila kao ambasadorka u Parizu, pokazala je borbeni duh kada je primala tu nagradu 2022. godine, napominje Bloomberg.
„Ponekad nije ugodno, nije lako, kada obavljate dužnost u interesu svoje zemlje na profesionalan i časni način – morate lomiti staklene plafone i suprotstaviti se moćnim pojedincima koji misle da su iznad zakona“, rekla je. „Izabrala sam težak put. Onaj za koji duboko vjerujem da je jedini ispravan“.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR