9 °

max 10 ° / min 2 °

Srijeda

17.12.

10° / 2°

Četvrtak

18.12.

14° / 5°

Petak

19.12.

14° / 10°

Subota

20.12.

15° / 9°

Nedjelja

21.12.

13° / 8°

Ponedjeljak

22.12.

13° / 7°

Utorak

23.12.

10° / 8°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Crni petak ili Black Friday i kako je cijeli svijet stao u red za „popuste“

Izvor: Pixabay

Ekonomija

Comments 0

Crni petak ili Black Friday i kako je cijeli svijet stao u red za „popuste“

Izvor: Antena M

Autor: Antena M

  • Viber
Nekad su se tradicije širile migracijama, religijom i osvajanjima. Black Friday se proširio zahvaljujući online kupovini – i uspjelo je.

Postoje praznici i običaji koji se šire kroz kulturu, a postoje i oni koji su se proširili zahvaljujući internetu. Crni petak ili, izvorno, Black Friday čvrsto pripada ovoj drugoj grupi. U Sjedinjenim Državama dolazi uz blagi miris ostataka ćuretine tradicionalno pripremljene za Dan zahvalnosti. Svuda drugo u svijetu, jednostavno se jednog jutra pojavi kao vremenska pojava koju na svakom ćošku prate nappisi o rasprodajama i specijalnim popustima, prepunjeni mejl sandučići i misteriozna globalna potreba da se eto baš danas kupi blender koji će se uključiti tri puta godišnje.

Ipak, ovaj trgovinski karneval nije oduvijek bio globalni fenomen, niti uopšte razlog za slavlje. Nekada je bio samo dobar računovodstveni pokazatelj, jer se u finansijama negativne pojave označavaju crvenom bojom, a nešto kasnije postao je saobraćajni problem sa privlačnim imenom.

Ideja da se dan nakon Dana zahvalnosti omoguće sniženja i proda ono što se prije toga nije uspjelo prodati trend je sličan onom koji vlada širom Evrope tokom januarskih sniženja. Svi su kupili poklone, pripremili trpezu, potrošili novac, pa se popustima pokušavalo izvući ono novca što je preostalo. Američke knjigovođe bi, ukoliko bi njihovi trgovci u tome uspjeli, zadovoljno konstatovale da je petak crn. Loša zarada i „crveni petak“ bili su precizan pokazatelj finansijske krize, nezaposlenosti, pada kupovne moći...

Filadelfija pedesetih

Prvi zapisi o Black Fridayu najbližem današnjem pojavljuju se pedesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka, ali ne iz pera ekonomista ni marketinških stručnjaka, već od umornih policajaca u Filadelfiji. Dan nakon Dana zahvalnosti, kupci su preplavljivali grad poput jata ptica selica, samo sa mnogo manje obzira prema prostoru. Saobraćaj je bio paralizovan, krađe u prodavnicama su naglo rasle, a živci su pucali. Policajci su, u svom duhovitom stilu, taj dan prozvali Black Friday.

Nijedna marketinška agencija ne bi mogla smisliti bolji naziv. To tada još nije bio veseli šoping-praznik kakav danas poznajemo. Bio je to, u suštini, gradski kolaps, komercijalni ekvivalent pokušaja da se litar mlijeka sipa u šoljicu za čaj.

Osamdesetih su trgovci okrenuli priču

Premotajmo na osamdesete. Trgovci, koji nikada ne propuštaju priliku da krizu pretvore u korist, preoblikovali su značenje „crnog“. „Crna boja“, objasnili su, ne znači haos, već dobit, biti „u crnom“, kako knjigovođe vole da kažu, znači poslovati sa profitom.

Ono što je nekad bio naporan dan za gradske službe ponovo se rodilo kao slavlje trgovine. Rasprodajni natpisi su procvjetali. Radnje su otvarale vrata ranije. Marketinški sektor je pronašao novi smisao. Neprijatnost je postala nacionalni šoping-praznik, sa sjajnim reklamama i „ponudama koje se ne propuštaju“. Tada je Black Friday zaista postao – nešto.

Ulazak u 21. vijek

Početkom 2000-ih, Black Friday više nije bio samo popularan, ker je postao i filmski spektakl. Ljudi su kampovali ispred prodavnica tehnike kao da čekaju duhovno prosvjetljenje. Televizijske ekipe su snimale juriše kroz vrata sa ozbiljnošću kakva se inače čuva za praćenje dolaska delegacija na globalne samite.

Ponoćna otvaranja postala su sve prisutniji trend. Večere povodom Dana zahvalnosti završavale su se ranije, da se ne bi propustila šansa za 40% popusta na televizor.

Ispostavilo se da kapitalizam zna i da trči. Black Friday je postao spektakl, a spektakl je uvijek pomalo zarazan.

Globalizacija i internet kupovina

Masovni globalni prelazak na internet komunikaciju omogućio je online kupovinu sa udaljenih lokacija. Milioni Evropljana, ali i stanovnika drugih kontinenata počeli su da grabe popuste u američkim online prodavnicama.

U početku je to značilo gubitke za lokalne prodavce, jer su pretpraznične kupovine bile lošije od planiranih, no ubrzo se krenulo logikom „ako ne možeš da ih pobijediš – pridruži im se“. Bez Dana zahvalnosti, bez ćuretine i rituala za taj posebni četvrti četvrtak u novembru, ostatak svijeta izvan SAD jednostavno čeka taj petak...

Dakle, šta je Black Friday?

Pravi uspjeh Crnog petka nijesu popusti, već dokaz da navika nastala iz praktičnosti može da preraste u globalni ritual. Nekada se kupovalo tiho. Danas se kupovina zakazuje, brendira i reklamira toliko glasno da čak i zemlje koje ne slave praznik koji joj prethodi osjećaju potrebu da učestvuju. Malo psihološki eksperiment, malo ekonomski motor, malo masovna želja za stvarima za koje do juče nijesmo ni znali da ih želimo.

Ako ništa drugo, Black Friday nas uči jednoj neobično utješnoj istini da idejama ne treba tradicija da bi se širile.

A popusti? Pa, nekim danima volimo da vjerujemo u ono što ne postoji... 

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR