25 °

max 26 ° / min 15 °

Subota

13.04.

26° / 15°

Nedjelja

14.04.

26° / 16°

Ponedjeljak

15.04.

24° / 16°

Utorak

16.04.

21° / 15°

Srijeda

17.04.

15° / 10°

Četvrtak

18.04.

14° / 7°

Petak

19.04.

13° / 7°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Nedoder nošnja za nedoder narod

Istorija

Comments 4
PODŚETNICA

Nedoder nošnja za nedoder narod

Autor: Antena M

  • Viber

Crnogorska narodna nošnja opstajala je kroz vjekove kao snažno identitetsko obilježje crnogorske nacije. Prateći istorijsku sudbinu naroda kojem je pripadalo u vječitoj borbi za opstanak i narodno odijelo je odolijevalo vremenu i prikosilo zavojevačima. Iako je povremeno bila izložena uticajima sa strane i imala lokalne specifičnosti nošnja crnogorskog naroda je tvrdoglavo čuvala svoja obilježja, boje, tradiciju. Samosvojna, autentična,  postojana, s pravom  se može opisati kao  nedoder nošnja za nedoder narod.

 

Baš kao i Crnogorke i Crnogorci, na svoje tradicionalne nošnje ponosni su i ostali narodi na Balkanu. Srbi, Bošnjaci, Albanci, Hrvati, Makedoncii, u neobično širokom rasponu različitog narodnog ruha, takođe čuvaju svoju istorijsku tradiciju i kulturu. U nekadašnjoj Jugoslaviji tradicionalne nošnje manfiestovale su multietnički sklad i ljepotu različitosti u zemlji koja već tri i po decenije pripada prošlosti. 

.

.

U okviru kontinuiranih nastojanja srpskih poltičkih elita da, negiranjem crnogorske nacionalne posebnosti, prisvoje crnogorsku istoriju, Crkvu, kulturu, stvaraoce - ni narodna nošnja nije pošteđena, iako predstavlja još jedan nepobitni dokaz koji svjedoči o potpuno različitim identitetima dva naroda. Crnogorska tradicionalna nošnja starija je od srpske više od dva vijeka, baš kao i nacionalno-oslobodilački pokret i borba  protiv Osmanskog carstva. Srpska narodna nošnja ne postoji u jedinstvenom izvornom obliku, već predstavlja zbir nošnji iz različitih krajeva Srbije, kojima je u Etnološkom muzeju u Beogradu pridodata i nošnja iz Crne Gore. Kako se navodi na sajtu ove institucije, u postavci se čuvaju najstarije sprske nošnje koje datiraju s početka 19. vijeka, a većina predmeta iz ove zbirke pripada orijentalnom načinu odijevanja. O tome svjedoče i istorijske kompozicije srpskog slikara Paja Jovanovića, na kojima su, s puno etnografskih podataka i detalja, prikazani Srbi u vrijeme Drugog ustanka protiv Osmanskog carstva, početkom 19. vijeka i velika seoba srpskog naroda krajem 17. vijeka koju je pokrenuo strah od turske odmazde.

Veliki srpski slikar Paja Jovanović ostavio je na svojim platnima i umjetnička svjedočanstva o crnogorskom narodu. Slikajući njihov pobjednički povratak sa bojišta, vjerno je prikazao ustanički duh ratnika, koji nijesu znali za seobe i zbjegove, niti uzmicali pred osvajačima, već o svom ruhu i kruhu branili Crnu Goru.

Teme iz Crne Gore otvorile su vrata najuglednijih evropskih likovnih salona i Vlahu Bukovcu, Jaroslavu Čermaku i drugim izvanjcima, ali i prvim generacijama školovanih crnogorskih slikara koji su na platnima ovjekovječili zavičajni kolorit i pjezaže, uspomene na svoju zemlju i narod nesalomljivog duha predstavljen i kroz tradicionalnu nošnju.

(Rubrika Podśetnica realizuje se u saradnji s Prijestonicom Cetinje)

Komentari (4)

POŠALJI KOMENTAR

luka

Posrbice trebaju šajkaču nosite, da ne skrnave CG nošnju.

sičija

@sičija To je bila dnevna nošnja Crnogoraca gorštaka u kojoj su obavljali razne fizičke poslove. A svečanu crnogorsku nošnju Crnogorci su čuvali za ugledne prilike - svadbe, slave, veselja, sijela, plemenske dogovore i dočeke uglednika, a naročito je pažljivo čuvana za sopstveni ukop.

sičija

@čitalac, to ste mogli da vidite u Nikšiću (u radnji Boška Ćorca, kod Pivare, ako se dobro sjećam imena) Takvu svakodnevnu nošnju je nosio, recimo, dobri čika Ivo Maletin, te Radovan Bećirović, stihotvorac na narodnu. To su momenti kojih se sjećam iz pedesetih-šezdesetih-sedamdesetih god.prošlog v.