U Pragu je večeras u Češkoj akademiji nauka – Institut za etnologiju, otvorena samostalna izložba crnogorskoga dizajnera Dejana Batrićevića pod nazivom „Monte Bianco Nero“.
Izložba je organizovana u sklopu velike balkanološke naučne konferencije „Balkan express“ koju organizuju Češka akademija i Karlov Univerzitet.
Pozdravnu riječ na Batrićevićevoj izložbi uputila je češka antopološkinja Marketa Slavkova, dok je izložbu otvorila docentkinja na Odsjeku za etnologiju Univerziteta u Ljubljani, Alenka Bartulović.
Bartulović je između ostalog kazala kako Dejan Batrićević daje lično tumačenje crnogorskih bajki i dovodi heroje iz prošlosti u novi svijet. Etička pitanja su izložena pred gledaoce. Vlasti su podvrgnute ispitivanju. Njegova djela su, kako je kazala, duhovita uvreda patrijahalne ideologije i normativne muškosti. Crno postaje bijelo i bijelo postaje crno. Međutim, u svijetu Monte-Bianco-Negro stvari daleko od toga da su crno bijele.
"Bila sam impresionirana delikatnim ali simultano brutalno iskrenim stavom autora prema prošlosti. Na mnoge načine Balkan je izgrađivan kao mjesto gdje se na prošlost gleda kao na teret koji sprječava ljude da traže inspiraciju. Dejan Batrićević šalje jasnu poruku mladim generacijama.
Njegove ilustracije su u potrazi za mogućnostima, transgresijom, alternativom u odnosu na dominantni poredak stvari. On uspijeva da pronađe novi smjer u reprezentaciji Balkana širem međunarodnom auditorijumu razgrađujući ideju da su nove generacije samo ponavljači starih refrena.
Dok sam se divila njegovom detaljnom radu talenat je bio očigledan, ali tu su takođe istrajnost, upornost i određena vrsta kreativne hrabrosti. Izgleda da autor uvijek uspijeva da održi snagu da radi dok god je to potrebno, bez gubljenja smjera", kazala je ona.
Ona je naglasila kako Batrićević i njegova izložba "Monte Bianco Negro" donose nadu za post jugoslovensku umjetničku scenu, kao i za nove generacije u regionu koje vide bogato nasljeđe kao mogućnost za novu kreativnost, otvorenost i uspjeh a ne kao prepreku koja sprječava sanjanje i zamišljanje bolje budućnosti.
"Takođe, njegov umjetnički glas suprostavlja se dominantnim idejama o Balkanu, dovodeći u pitanje - ponekad još uvijek prisutnu - opsesiju granicama i podjelama. Njegovo djelo je jasan poziv za ponovno ispitivanje postojećih granica kako bi se moglo ići naprijed", kazala je ona.
Izložba Monte Bianco Nero će nakon završteka konferencije, biti otvorena i u Udruženju građana bivše Jugoslavije đe će svečano otvaranje biti upriličine 11. novembra u 19 sati. Izložbu će otvoriti poznati češki istoričar František Šistek.
Kritiku za Batrićevićeve radove napisao je crnogorski producent Janko Ljumović.
On je, između ostalog, napisao da je naslov izložbe "Monte Bianco Negro" više od naslova koji integriše crno-bijele radove Dejana Batrićevića.
"Naslovom i izloženim radovima umjetnik jasno određuje estetski i politički stav koji u polju javnog diskusa postiže prijeko (i uvijek) potreban ironijski odnos prema stvarnosti u kojoj se dominantno na konzervativan i dosadan način koriste nacionalni mitovi, djela i ličnosti.
Umjetnik se poigrava s kulturnim kontekstom, prije svega u polju kulturnog nasljeđa, pravi odmak od svijeta kreativnih industrija okrenutih tržištu koje nemaju vremena za estetska, kulturna i politička pitanja, ali i kada imaju vremena rijetko idu do kraja – do kraja da bi stvorili sasvim nov i autonoman svijet značenja. Nema boljeg načina da se bavimo stereotipima od načina kako se Batrićević igra s njima.
Zapravo, to je poželjan način produkcije značenja, koji postiže efekat istinske kritike mitologizacije kao ključnog problema zašto Balkan tako dugo opstaje kao periferija Evrope. Kako je ipak fokus na Crnoj Gori, pratimo dekonstrukciju primarno mita o čojstvu i junaštvu. Kako drugačije uspješno nego erotizacijom slike", piše Ljumović.
Batrićević, prema njegovim riječima, junake-gorštake postavlja u zonu prestupa, erotskog prestupa.
"Ako prihvatimo stanovište da je „erotsko iskustvo možda blisko svetosti“, onda je postupak sasvim opravdan, jer sve te teme nama jesu svete, one su „sakralna realnost, realnost koja može da nas potrese do krajnjih granica“ (Žorž Bataj).
Čini se da oni mogu živjeti zapravo kao u bajci, što je druga važna tema ili sadržaj izloženih radova. Mogu, a neće! I zašto se zemlja iz bajke ne bi mogla zvati Monte Bianco Negro, kao što je 1925. godine Erih Fon Štrojham, velikan nijemoga filma snimio film "Vesela udovica" čiju radnju smješta u zemlju Monteblanco, a zapravo referiše na Montenegro.
I crnogorske bajke, kao i druga književna djela „onoga“ vremena, proizvodile su niz nesporazuma i zloupotreba. Dugo su čitana i predstavljana slijedeći samo istorijski i samo epski karakter, bez erosa, bez poezije, bez etičkih pitanja. Okolnost da radovi Dejana Batrićevića komuniciraju u polju izdavaštva koje doprinosi novom čitanju kulturne istorije, jeste važna okolnost koja govori o hrabrosti izdavača da javnosti ponudi podjednako važan element knjige danas, i ne samo danas – dizajn, tj. njen vizuelni identitet", kazao je u kritici Ljumović.
BIOGRAFIJA:
Dejan Batrićević, crnogorski ilustrator i grafički dizajner, rođen je na Cetinju 1990. đe je završio osnovnu i srednju likovnu školu „Petar Lubarda”.
Diplomirao na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, Studijski program Grafički dizajn, a usavršavao se na Akademiji umetnosti u Novome Sadu i Ondokuz Mayıs Univerzitetu u Samsunu (Turska). Od 2017. magistrand je na Akademiji za likovno umetnost in oblikovanje u Ljubljani.
Samostalno je izlagao u Centru savremene umjetnosti u Podgorici ilustracije „Osmobitomansko carstvo“. Kolektivno izlagao u zemlji i inostranstvu.
Nagrade: Prvo mjesto na internacionalnome konkursu za idejno rješenje crnogorskoga paviljona za svjetsku izložbu „Dubai Expo 2020“. Nagrada Crnogorskoga narodnog pozorišta „Velibor Bucko Radonjić“ za mlade umjetnike. Prvo mjesto za dizajn znaka za Američku ambasadu u Crnoj Gori. Nagrada za najbolje grafičko oblikovanje časopisa FLUID – Design Forum, Cetinje. Finalista Bijenala plakata u Novome Sadu i Skoplju. Godine 2017. ilustrovao je „Ilustrovanu antologiju crnogorskih bajki” u izdanju Fakulteta za crnogorski jezik i književnost – Cetinje.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR