Marković: Nije bilo nikakve zabrane, ali ni zakonskog osnova odavanja državnih počasti Bulatoviću

Premijer Duško Marković odgovarao je u Parlamentu na pitanja predstavnika poslaničkih klubova.

Poslanik Demokratskog fronta Andrija Mandić pitao je ko je, kako je kazao, iz državnih vlasti zabranio da bivši predsjednik Crne Gore Momir Bulatović bude sahranjen sa najvećim državnim i vojnim počastima.

Premijer je, odgovarajući na pitanje poslanika Mandića, kazao da nije bilo zabrana niti stopiranja odavanja državnih počasti Bulatoviću. U vezi sa tim objašnjava:

“Zakon o Predsjedniku propisuje prava bivših predsjednika Crne Gore koji su tu funkciju obavljali nakon obnove nezavisnosti. Drugim važećim propisima izvršne vlasti sahrane sa državnim počastima su predviđene za aktuelne nosioce državnih funkcija, a izuzetaka može biti ukoliko se u odgovarajućoj proceduri donese posebna odluka. Znači, nije postojao zakonski osnov za odavanje počasti niti inicijativa za donošenje posebne odluke u vezi sa tim . Tako da nije se moglo zabraniti nešto čega nema”, kazao je Marković.

Marković je rekao da je Momir Bulatović, kao prvi neposredno izabrani predsjednik republike Crne Gore, ostavio profesionalni i politički trag u jednom periodu naše novije istorije, i to mjesto mu svakako pripada te da je Država uputila delegaciju – predsjednika Skupštine, potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova – koja je izjavila saučešće porodici.

Premijer je rekao da je Demokratski front mogao pokrenuti odgovarajuću proceduru sahrane Momira Bulatovića uz državne počasti, umjesto da politizuje tu temu.

U posljednjih 12 godina otvaran po jedan hotel svakog mjeseca

Miloš Nikolić iz Demokratske partije socijalista pitao je premijera kako ocjenjuje aktuelnu turističku sezonu i domete Vlade kada je posrijedi sektor turizma.
Marković je, između ostalog, kazao da je crnogorski turizam u punom razvojnom zamahu. Tvrdi da podaci demantuju prognoze o propasti turističke sezone. Navodi da je u prvih četiri mjeseca ostvareno 13 odsto više prihoda u turizmu nego u istom periodu lani.

Podsjeća da je prošla godina bila rekordna po prihodima i broju turista. Navodi da smo od obnove nezavisnnosti otvorili 140 hotela, što znači da smo u posljednjih dvanaest godina svakog mjeseca otvarali po jedan hotel visoke kategorije.

“Crna Gora ima 171 hotel visoke kategorije, 19 sa pet i 152 hotela sa četiri zvjezdice, u 2017. i 2018. izgrađeno je 35”, rekao je premijer.

Marković je podsjetio da smo 2006. u Crnoj Gori imali samo 31 hotel visoke kategorije – dva sa pet i 29 sa četiri zvjezdice.
Marković, takođe, kaže da je efikasnija i borba protiv sive ekonomije.

Nema dodatnog zaduživanja
Ekonomska politika Vlade daje veoma dobre rezultate, rebalansom mijenjamo dio državnog duga povoljnijim po Crnu Goru kazao je premijer Duško Marković.

Poručio je da se predloženim rebalansom budžeta ne uvodi novo zaduženje koje će povećati javni dug Crne Gore već da se naprotiv ranije podignuti kredit mijenja onim koji je povoljniji za nas, da ekonomska politika Vlade daje veoma dobre rezultate, da Vlada već treću godinu za redom tekuću potrošnju finansira iz izvornih prihoda budžeta te da Vlada radi na rasterećenju privrede i povećanju zarada i penzija.

„Predloženim izmjenama Zakona o budžetu za 2019. ne uvodi se bilo kakvo novo zaduženje koje će povećati javni dug Crne Gore u narednim godinama. Naprotiv, ovdje je riječ o pažljivo osmišljenim mjerama otplate državnog duga, sa ciljem zamjene dijela dospjele glavnice povoljnijim sredstvima. … Ekonomska politika Vlade daje veoma dobre rezultate, nažalost, govorili ste o nekim s pravom o nekim nedostatnostima i slabostima, ali me čudi da nijeste govorili makar u naznakama i o rezultatima. Dakle, poboljšana je pozicija Crne Gore na međunarodnom finansijskom tržištu, povećani su izvorni prihodi budžeta, pooštrena štednja i kontrola u dijelu rashoda, što doprinosi stvaranju suficita tekućeg budžeta. Mogli ste to makar iz korektnosti pomenuti. Usmjereni smo na jačanje fiskalne stabilnosti i povećanje konkurentnosti ekonomije. U tom kontekstu je i stvaranje pretpostavki za refinansiranje glavnice postojećeg javnog duga koji dospijeva na naplatu u 2020. , a što je i osnovni cilj predloženog rebalansa.
Pošto postojeći dio duga dospijeva 2020. i iznosi oko 530 miliona eura, od čega se 321 miliona eura odnosi na euroobveznice emitovane 2015. , Vlada i Ministarstvo finansija pažljivo prate kretanja na međunarodnom finansijskom tržištu. A ovih dana i sedmica uslovi za emisiju euroobveznica za zemlje u razvoju su veoma povoljni. Zbog toga smatramo potpuno opravdanim da se sredstva za otplatu duga koji dospijeva naredne godine obezbijede uz što niže troškove. Time će se doprinijeti postepenom svođenju javnog duga na ispod 60% BDP u toku 2022. godine. Mogu da uvjerim i Vas i građane da ova finansijska operacija neće biti „teret o vratu” novim generacijama, kako ste Vi govorili, već je u pitanju promišljena i pravovremena reakcija, oslonjena na odgovornu ekonomsku politiku koju vodimo. A kao i svuda u svijetu, po čemu se Crna Gora dakle ne razlikuje ni od jedne druge države, razvoj zemlje se dijelom oslanja na kreditna sredstva, i u toj činjenici ne može biti ništa sporno. Pa je blagovremena otplata, uključujući i plasman obveznica, mjera odgovornosti države u ovom trenutku, ali i viza za buduće aranžmane sa kreditorima. U ovom kontekstu, ističem da je tokom mandata ove Vlade otplaćeno preko 1,2 milijarde eura javnog duga, a naredne godine planiramo otplatu još 520 miliona eura“ – rekao je predsjednik Vlade DuškoMarković na Premijerskom satu odgovarajući na pitanje poslanika Raška Konjevića iz Poslaničkog kluba Socijaldemokratske partije.

Premijer je rekao da je samo prošle i pretprošle godine ostvaren suficit tekućeg budžeta u iznosu od oko 115 miliona eura, od kojih cijelih 100 miliona u 2018. godini, a povećanje duga u posmatranom periodu je usmjereno isključivo na finansiranje razvoja kroz kapitalne projekte.

„To su projekti koji imaju snažne multiplikativne efekte na ekonomiju, poput projekta izgradnje autoputa. Povećanje javnog duga u iznosu od 600 miliona eura u periodu od 2016., koje pominjete u svom pitanju, dominantno se odnosi upravo na povlačenje sredstava za izgradnju prioritetne dionice autoputa i drugih razvojnih projekata finansiranih iz kapitalnog budžeta. Dakle, ponoviću ono što sam istakao i tokom Premijerskog sata prethodnog mjeseca. Izgradnja prve dionice auto-puta, zajedno sa ostalim investicionim projektima, uticala je na povećanje bruto investicija u zemlji, što je sve doprinijelo ekonomskom rastu od blizu 5% koji smo ostvarili u posljednje dvije godine. Očekuje se da će nivo BDP-a, u 2021. godini, u odnosu na 2015. godinu, biti realno veći za oko 20,0%. Snažna investiciona aktivnost u zemlji, koja je jednim dijelom finansirana iz kredita, ubrzala je ekonomski rast i približila bruto domaći proizvod po glavi stanovnika u Crnoj Gori nivou od blizu 50% onog evrospkog prosjeka, što je najviše u regionu, daleko najviše u region, Srbija je tek na 40 posto“ – rekao je predsjednik Vlade Duško Marković

Kontinuirano ulaganje u sjever Crne Gore

Ervin Ibrahović iz Kluba manjinskih partija pitao je da li Vlada planira konkretne mjere u cilju unapređenja kvaliteta pružanja usluga i efikasnijeg ostvarivanje prava građana iz gradova na sjeveru Crne Gore.

Premijer Marković je reko da je tokom prošle godine u sjever uloženo 340 miliona eura, a da će ove godine biti uloiženo oko 90 miliona vise. Navodi da je trenutno 50 aktivnih gradilišta na sjeveru.

Nema razloga da odluke o dodjeli stanova pod povoljnim uslovima ne budu objavljene

Premijer Duško Marković u Skupštini je kazao da nema razloga da odluke o dodjeli stanova pod povoljnim uslovima ne budu objavljene.

Marković je na Premijerskom satu, odgovarajući na pitanje poslanika Neđeljka Rudovića ,da Vlada ne poklanja stanove već da ih dodjeljuje pod povoljnim uslovima, da na sličan način postupaju i druge države, druge grane vlasti u Crnoj Gori kao i strane i domaće kompanije te da on ne vidi razlog da takve odluke ne budu objavljene.

„U crnogorskoj javnoj upravi radi na desetine hiljada zaposlenih. Neki kao funkcioneri, većina kao državni službenici. Valjda je normalno da im država (gle čuda!) kao poslodavac omogući da po povoljnijim uslovima obezbijede krov nad glavom. Trn u oku su Vam funkcioneri, pa ste pitanje postavili tako, da pomišljam da bi Crna Gora bila obećana zemlja kada bi funkcioneri bili beskućnici. Upire se prstom i u državne službenike. Hoćete da kažete da je ispravno da mlada osoba koja gradi karijeru u državnoj upravi (a svi znamo kakve su plate u državnoj upravi) cijelog života ostane kod roditelja. Da nema pravo na podršku poslodavca da dostojanstveno i od svoga rada, gradi svoju budućnost“ – rekao je premijer.

Predsjednik Vlade je iznio podatke da je u sektoru bezbjednosti u poslednje 4 godine preko 700 zaposlenih riješilo stambeno pitanje po povoljnijim uslovima te da će u ovoj godini oko 150 zaposlenih takođe biti u prilici da dobije kredit za poboljšanje uslova stanovanja, izgradnju ili kupovinu stana.

„Sindikat bezbjednosnih institucija je uz podršku Vlade započeo projekte za zaposlene u Baru, Cetinju, Beranama, Pljevljima, Herceg Novom, Ulcinju, Danilovgradu – za još oko 300 stambenih jedinica. U prosvjeti imamo 318 zaposlenih koji su stambena pitanja riješili po povoljnijim uslovima. Samo u posljednje dvije godine ovo važno egzistencijalno pitanje riješilo je i 160 zaposlenih u zdravstvu“ – rekao je predsjednik Vlade Duško Marković.

Premijer je rekao da pošto javni funkcioneri svoju imovinu prijavljuju Agenciji za sprečavanje korupcije, uključujući i detaljne podatke ako su stan ili kredit dobili na osnovu odluke Vladine komisije – ne vidi zašto se i odluka o dodjeli stana ili kredita funkcioneru ne bi objavila.

„I kao što sam spreman da ponovo sagledamo tekst Odluke, i da razgovaramo o postavljenim kriterijumima, spreman sam i da skinemo oznaku tajnosti sa imena funkcionera koji rješavaju stambeno pitanje. Na kraju – dogod budem predsjednik Vlade, stambena politika se može samo unapređivati kako bi što veći broj zaposlenih i građana koji su u stanju takve potrebe, rješavao stambeno pitanje“ – rekao je premijer Duško Marković.