22 °

max 32 ° / min 21 °

Subota

08.08.

32° / 21°

Nedjelja

09.08.

34° / 23°

Ponedjeljak

10.08.

34° / 22°

Utorak

11.08.

34° / 22°

Srijeda

12.08.

33° / 22°

Četvrtak

13.08.

33° / 22°

Petak

14.08.

33° / 22°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Aleksandrova slika na Joanikijevom zidu

Politika

Tag Gallery
Comments 20

Autor: Antena M

  • Viber

Aleksandrova slika na Joanikijevom zidu

Ako u prvom činu predstave puška visi na zidu, u trećem će opaliti. Idući za tom pozorišnom logikom, do kakvog zaključka nas može dovesti slika Aleksandra Karađorđevića na zidu ureda episkopa Joanikija, u manastiru Đurđevi stupovi?

Ako je puška garancija da neki lik neće dočekati kraj predstave, da li kralj Aleksandar simbolizira, već viđeni, njegovom rukom pisani scenario nestanka Crne Gore?

Vuk Drašković u plemenitoj namjeri da pomiri Karađorđevića sa zemljom u kojoj je rođen, piše kako je Aleksandar nekom prilikom kazao da mu je Crna Gora "majčino mlijeko".

Istorijske činjenice, međutim, neumoljivo svjedoče da je Aleksandar Karađorđević svoju metaforičnu majku otjerao u grob. Regent Kraljevine SHS i kralj prve Jugoslavije učinio je da se zatre ime crnogorsko, a zemlja pretvori u "kavez bede".

Umjesto metafora, neka o tome govori zvanična statistika...

Tokom 1920-ih, prema službenim evidencijama, gladuje u Crnoj Gori oko 35.000 ljudi. Bilježena su i umiranja od gladi! Seljaštvo je preko 75 odsto u crnogorskoj populaciji. A da bi zanovilo sezonsku proizvodnju, ono se moralo zaduživati sa paprenim kamatama. Područje Crne Gore ima tek 0,3 odsto poljoprivredne proizvodnje Jugoslavije, ali ukupna zaduženja crnogorskih seljaka su 7,1 odsto svih takvih zaduženja u državi!
Crnogorci sa oko 2,5 odsto ukupne populacije jugoslovenske kraljevine imaju svega 0,10 odsto svih radnih mjesta. Od ukupnoga broja fabrika, tek 0,52 odsto se nalazil u Crnoj Gori. Vrijednost industrijske proizvodnje Crne Gore dostiže samo 15,5 odsto jugoslovenskoga prosjeka, a nacionalni dohodak u Crnoj Gori jedva 31 odsto. Godine 1931. u Crnoj Gori je većina stanovništva još nepismena (56,1 odsto) …

Milivoje Matović, rođen u Blatini kod Kolašina, jedan od najhrabrijih i najuglednijih crnogorskih intelektualaca, piše 1935.

"Zar još da vjerujemo da nije sa proračunatim planom to: što se za 17 godina izgradilo 17 kilometara željeznice od Uvca do Priboja; što se poslije 17 godina vezujemo željeznicom Nikšić – Bileća, sirotinja sa sirotinjom – Crna Gora sa Hercegovinom; što je vrijednost crnogorskog perpera svedena sa 4 na 1 dinar; što je od 1 milijarde primljenih crnogorskih [ratnih] reparacija, dato Crnoj Gori svega 82 miliona; što su sve blagodeti zajednice dolazile samo do geografskih granica Crne Gore!

Što smo podigli više žandarmerijskih kasarni nego školskih zgrada, poljoprivrednih stanica i bolnica. Što POVORKE OBESPRAVLJENIH CRNOGORACA LUTAJU BEOGRADSKIM ULICAMA tražeći ukinutu penziju, oduzetu ili još nedobijenu službu; koji MOLE DA BUDU ROBOVI, A ŠIKANIRAJU SE KAO SKOTOVI I SLUŽE ZA PODSMIJEH SRBIJANSKOJ BURŽOAZIJI.

Što su u Crnoj Gori legije nezaposlenih i gladnih: seljaka, radnika i školske omladine – biračka vojska koja se raduje izborima, ne radi upotrebe svoga biračkoga prava, već radi pregršta bačenoga kukuruza! Što od 2,28 milijardi primljenoga materijala od zajedničkih reparacija, mjesto fabrika, željezničkih šina i gvozdenih mostovnih konstrukcija, štrče neupotrebljive radio antene kraj Podgorice”

„Zar sve to nije UPERENO PROTIV ZEMLJE CRNE GORE I PROTIVU NARODA CRNOGORSKOGA, kao takvog, PROTIV NJEGOVE EGZISTENCIJE”, pita se Milivoje Matović. „I zar da ne vjerujemo da se uistinu radi o tome DA SE CRNOGORCI TIM PUTEM PRISILE NA ISELJAVANJE, DA SE CRNOGORSKI NAROD RASELI DUŽ JUGOSLOVENSKIH GRANICA KAO PODESAN GRANIČNI ELEMENT, A CRNA GORA DA SE ‘OGRADI ŽICOM I OD NJE NAPRAVI ZVJERINJAK’”. (Feljton "Crnogorstvo" Antena M)

Eto, tako je izgledala Crna Gora na početku vladavine Aleksandra Karađorđevića i godinu nakon njegove pogibije, u Marseju.

Je li ta poništena i ponižena Crna Gora ono što Joanikije Mićović priziva slikom Aleksandra Karađorđevića na svom zidu?

Je li doprinos što ga episkop nikšićko-budimljanski daje naporima da se ponovi ta "svezana Crna Gora" razlog da Joanikije Mićović poluči ovogodišnju nagradu "21. jul" grada Berane?

A, ni u Crnoj Gori, ni u Beranama, gradu u kojem je pohađao gimnaziju, veliki Radovan Zogović nikad nije dobio nikakvu nagradu. Istina koju je u svojoj poeziji iznosio, poput one u pjesmi "Internacija Crne Gore" još traži svoj put kroz lavirinte neznanja i mržnje prema svemu crnogorskom.

"Kolona roblja. Seljaci polugoli, polubosi.
Kreći! Crnogorci su krivi jer misle da je Crna Gora njihova Crna Gora. [...]
Svezana Crna Gora ide preko Crne Gore.
Prašnjavi drum, tvrdi drum Crne Gore za porobljene Crnogorce. [...]
Korača, korača svezana Crna Gora preko Crne Gore....

Konačno, je li teško dokučiti u kakvom su ideološkom dosluhu enterijer Joanikijeve radne prostorije i ovaj bilbord kojim vlast opštine Berane čestita Dan državnosti Crne Gore?

Bez državne zastave Crne Gore!

Komentari (20)

POŠALJI KOMENTAR

Crnogorac

Za sve je ovo kriva vlast sto je dozvolila,dje je zakon za sve jednak nema nikakvih problema,zakon se krsi milicija hapsi tuzioc sadtavlja opruznicu a sudija dere i sve za godinu na svoje mjesto a sve po zakonu i po pravdi

Rjesenje

@Nenad Kak znas da je hrvatska rijec a ne znas znacenje? Jesi li Cuo za Google? Kužiš stari moj ?