Papović: Kad su Dukljani Srbi odgovaraju, u suprotnom su nasljeđe kojeg se treba stidjeti

U novom primjeru – pokušaju revizije istorije crnogorski susjedi ovoga puta prisvojili su Duklju i Zetu i posebno istakli dukljanskog kralja Bodina.

Tako, znatiželjni posjetilac sajta srpske ambasade u Vašingtonu u odjeljku nazvanom „Istorija Srbije“ može saznati da su se „Srbi naselili na prostoru današnje Srbije u ranom sedmom vijeku nove ere, stvarajući sedam posebnih plemenskih oblasti“, ali i da je, gle čuda, jedna od njih bila i, kako je navedeno, Duklja/Zeta, prethodnica današnje Crne Gore.

U dijelu gdje pojašnjavaju ko su bili prvi zabilježeni srpski vladari autor/i ove internet prezentacije „pozajmljuju“ i jednog crnogorskog. Pa tako pominju i Bodina Vojislavljevića, naglašavajući da je dobio krunu od Pape.

Ipak, pominjući Bodina ovi dosjetljivi autori zaboravljaju da napišu da je upravo on u pohodima 1083. i 1084. godine preduzeo pohode na Rašku i Bosnu, osvojio ih i postavio tamo svoje namjesnike.

Istoričar i poslanik Demokratske partije socijalista Dragutin Papović okarakterisao je ovaj postupak kao klasično otimanje istorije Crne Gore i jednu od niza sličnih provokacija.

- Zanimljivo je da, ako Dukljane proglase Srbima, onda im je to nasljeđe koje je u redu i koje prisvajaju, ali ako Dukljani nijesu Srbi onda je to izraz koji koriste da podrugljivo govore o Crnogorcima – kazao je Papović.

Podsjetio je da je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić govorio o Vojislavljevićima kao srpskoj dinastiji kada mu je to odgovaralo.

- Jedan zanimljiv aspekt je da je Vučić prilikom otkrivanja spomenika Stefanu Nemanji rekao da su Vojislavljevići njihova srpska dinastija i onda im, u tom slučaju, ne smetaju katolički Vojislavljevići i Dukljani. Znači, ako su Srbi i etnički njihovi onda je u redu, ali ako nijesu, ako su nešto drugo – ne-Srbi i onda je to naslijeđe kojeg neko treba da se stidi i koje se koristi na podrugljiv način – istakao je Papović.

Ipak ovakvi postupci ne čude, jer, kako je rekao Papović, ovo nije prvi slučaj otimanja – prisvajala se crnogorska istorija, pisci, književnost i ranije.

Naglasio je i da bi u ovom slučaju trebalo zvanično da reaguje Ministarstvo vanjskih poslova i ministar Ranko Krivokapić.

Da ovo nije prvi put krivotvorenje istorije pokazuje i primjer protjeranog srpskog ambasadora u Crnoj Gori Vladimira Božovića. On je zbog izjave u novembru 2020. godine da je Mojkovačka bitka „kao primjer hristolike žrtve za svog bližnjeg i za slobodu bila uvod u oslobođenje Crne Gore i Podgoričku skupštinu – kao slobodan izraz narodne volje za ujedinjenje sa bratskom Srbijom“ i permanentnog negiranja svega što nosi crnogorski predznak proglašen personom non grata.