Ustavni sud 27. maja minira IBAR!?

Ispod radara javnosti prošlo je šturo saopštenje Ustavnog suda da, na sjednici održanoj u petak, nije bilo većine glasova za proglašenje neustavnim članova 18 i 19 Zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama. Važnost te inicijative koju je Ustavnom sudu uputila grupa poslanika Demokratskog fronta, u julu 2022, postaje jasna tek ako se zna da je njena suština proglašenje neustavnim normi kojima je Crna Gora uvela sankcije Rusiji, zbog agresije te zemlje na Ukrajinu. Tom se odlukom, podsjetimo, Crna Gora uskladila sa vanjskom politikom EU pa su se na udaru sankcija u našoj zemlji našli subjekti iz Ruske Federacije.

Prema pouzdanim saznanjima Antene M, za prihvatanje inicijative DF i proglašenje predmetnih normi neustavnim glasalo je troje sudija Ustavnog suda: Milorad Gogić, Momirka Tešić i Faruk Resulbegović. Sutkinja Snežana Armenko izuzela se od glasanja jer je jedan od potpisnika inicijative njen blizak rođak, tadašnji poslanik DF Predrag Bulatović.

No, prema izvorima Antene M, neriješenim glasanjem prije tri dana nije stavljena tačka na ovaj slučaj. Predsjednik US Milorad Gogić, koji je i sudija izvjestilac u ovom slučaju, odmah nakon završetka sjednice, najavio je (nekim) kolegama da će se o zahtjevu DF glasati ponovo 27. maja! Kao razlog za ponovno glasanje o istom predmetu naveo je novi momenat- nekoliko potpisnika povuklo je svoj potpis ispod inicijative za ocjenu ustavnosti normi kojima je, ponovimo, Crna Gora, prateći politiku Brisela, uvela sankcije Rusiji.

Prema saznanjima Antene M, potpise su povukli: Predrag Bulatović, Dragan Bojović, Maksim Vučinić, Nataša Jevrić, Janko Milatović, Nikola Bajčetić i Budimir Aleksić. Time su se stekli uslovi da svih sedmoro sudija može da glasa. Ugledni pravnici koje je konsultovala Antena M, međutim, smatraju da je proceduralno upitno može li se opet staviti na dnevni red slučaj koji koji nije 17. maja dobio propisanu većinu od najmanje četiri glasa. Jer, u samom sadržaju inicijative nije promijenjeno ni jedno slovo.

Zanimljivo je da upravo 27. maja predsjednik Ustavnog suda Milorad Gogić stiče uslove za odlazak u penziju. Nakon toga, do izbora sedmog sudije, Ustavni sud ostaće sa šest članova i, očigledno, bez jasne većine za proglašenje neustavnim normi kojima su uvedene sankcije Rusiji.

Sagovornici Antene M uvjereni su da se cijela operacija proglašenja neustavnim sankcija Rusiji sprovodi s ciljem donošenja odluke koja će imati snažan negativan odjek na Zapadu, na koju Brisel neće moći da zažmuri i zbog koje će biti prinuđen da odustane od davanja IBAR Crnoj Gori!

Direktni nalogodavac, u to nema sumnje, je Aleksandar Vučić, a ovaj potez dolazi nakon procjene da prethodni, sračunati da Crnu Goru ostave bez privremenih mjerila, nijesu urodili plodom. De iure ukidanje sankcija Rusiji, nakon provociranja Hrvatske Rezolucijom o genocidu u Jasenovcu, sračunato je da bude kap koja će preliti čašu strpljenja EU.

Podsjetimo, nakon što je bivša Vlada Zdravka Krivokapića, poslije dva neuspješna pokušaja, 8. aprila 2022. usvojila paket sankcija EU prema Rusiji zbog napada te države na Ukrajinu, poslanici DF-a su krajem jula podnijeli Ustavnom sudu Prijedlog za ocjenu saglasnosti sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima kojima se pokreće postupak pred Ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama. Članom 18 toga zakona, između ostalog, precizirano je da ograničenje raspolaganja i sticanja sredstava i/ili druge imovine (zamrzavanje) podrazumijeva zabranu transfera, konverzije, raspolaganja ili trgovine svim sredstvima i/ili drugom imovinom koja se nalazi u svojini, državini ili pod kontrolom označenog lica, posredno ili neposredno, na osnovu i za vrijeme primjene restriktivne mjere, kao i na pružanje finansijskih i drugih usluga označenom licu.

Članom 19 Zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama se, uz ostalo, precizira da u toku primjene restriktivne mjere označeno lice ima pravo da podnese zahtjev radi odobravanja korišćenja dijela sredstava i/ili druge imovine, koja su neophodna za osnovne troškove života - troškove za rođenje djeteta, smrt i druge osnovne troškove označenog lica i članova njegove porodice, lijekove i liječenje lica ili člana njegove porodice, plaćanje obaveza prema državi - prijavljivanje troškova za redovno održavanje sredstava i/ili druge imovine, čije je raspolaganje i sticanje ograničeno primjenom restriktivne mjere, i troškove pravne pomoći.

Pošto je Ustavni sud dugo bio nekompletan, čak i na ivici kvoruma, incijativa DF tek je u petak stigla na (Dnevni) red. Ne treba smetnuti suma da je sve donedavno samo Milorad Gogić bio "po mjeri" aktuelne parlamentarne većine. Na ponovno glasanje vjerovatno se ne bi čekalo do 27. maja da delegacija Ustavnog suda nije na službenom putu u Moldaviji, a tu su i neradni dani zbog Dana nezavisnosti.