Cilj NATO samita izdvajanje pet odsto BDP-a za odbranu, CG ne ispunjava ni obećanih dva odsto

Iako postoji široki konsenzus po pitanju glavnih okvira, pojedinosti su i dalje predmet dogovora na NATO samitu koji počinje danas u Hagu. Među njima je i jasnije definisanje šta tačno ulazi u 1,5% šire bezbjednosne potrošnje. Kada je riječ o Crnoj Gori ideja o povećanju izdavanja za odbranu ostala je samo obećanje premijera...

NATO samitu u Hagu počinje danas, a od lidera zemalja članica se očekuje da usvoje značajan novi cilj u oblasti odbrambene potrošnje, dijelom pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trampa. Riječ je o jednoj od najvećih promjena u očekivanjima NATO-a kada je riječ o vojnoj investiciji u posljednjih nekoliko godina.

Šta tačno NATO namjerava da usvoji i do kada?

Suština predloženog dogovora je značajno povećanja obaveza zemalja članica u odbrambenoj potrošnji. Savez će pozvati države da izdvajaju 5% svog BDP-a za odbranu i povezane bezbjednosne aktivnosti, što je značajan skok u odnosu na dugogodišnji cilj od 2%, koji je prvobitno uspostavljen na Samitu u Velsu 2014. godine.

Međutim, tih 5% biće računato u dvije komponente. Prvih 3,5% BDP-a biće namijenjeno tzv. osnovnoj odbrambenoj potrošnji. U pitanju su tradicionalni vojni rashodi poput vojske, naoružanja i operativnih troškova, odnosno konkretnih vojnih sredstava i kadrova koje održavaju zemlje članice. Preostalih 1,5% BDP-a pokrivaće šire investicije u odbranu i sigurnost. Tu spadaju prilagođavanja infrastrukture, odnosno unapređenje puteva, mostova i luka za potrebe vojne logistike, kao i inicijative u oblasti sajber odbrane i zaštite ključnih energetskih mreža.

Za mnoge članice NATO-a, novi cilj znači ogroman rast u vojnim budžetima. U ovom trenutku samo 22 od 32 zemlje članice ispunjavaju ili prelaze raniji cilj od 2% BDP-a za odbranu.

Prošle godine, ukupna odbrambena potrošnja NATO-a u prosjeku je iznosila oko 2,61% BDP-a, međutim, taj prosjek krije velike razlike među državama, pa je, na primjer, Poljska među vodećim zemljama po izdacima, izdvajajući preko 4% svog BDP-a za odbranu, dok je Španija daleko iza sa manje od 1,3%. Za mnoge zemlje, dostizanje cilja od 5% značilo bi više nego dupliranje postojećih vojnih budžeta, što je i politički i ekonomski izazov.

NATO je postavio dugoročni rok za članice da dostignu cilj od 5%, a cilj je potpuna usklađenost do 2035. godine. Takođe je planiran pregled ovog cilja 2029. godine, kada bi se mogli vršiti određeni korektivni potezi u zavisnosti od geopolitičkih i ekonomskih prilika.

Šta ovo znači u novcu?

Pretvaranje ovih procentualnih ciljeva u konkretne finansijske iznose je veoma složen proces, zbog razlika u ekonomijama zemalja i novog načina praćenja šire potrošnje na sigurnost. NATO sada ne prati uniformno onih 1,5% koji se odnose na širu sigurnosnu potrošnju, pa je teško praviti tačna poređenja.

Međutim, zemlje NATO-a su zajedno 2024. godine potrošile više od 1,3 biliona dolara na osnovnu odbranu. Da su sve članice prošle godine izdvajale 3,5% BDP-a za osnovnu odbranu, ta brojka bi iznosila približno 1,75 biliona dolara. Ako se ostvari puni cilj od 5%, to bi moglo značiti stotine milijardi dolara više godišnje u odbrambenoj potrošnji u odnosu na sadašnji nivo.

Nekoliko faktora je natjeralo zemlje NATO-a da pojačaju vojne investicije, a rat u Ukrajini i stalna prijetnja koju Rusija predstavlja podigli su nivo bezbjednosne zabrinutosti širom Evrope. Istovremeno, Tramp otvoreno pravi pritisak na saveznike da povećaju svoj finansijski doprinos zajedničkoj odbrani.

Postoje i nagađanja da bi Sjedinjene Države mogle da smanje vojno prisustvo u Evropi, zbog čega bi evropske zemlje morale preuzeti veći teret odbrambenih obaveza. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute je nedavno upozorio da bi Rusija mogla da bude spremna da upotrijebi vojnu silu protiv NATO-a u narednih pet godina. Američki ministar odbrane Pit Hegset takođe je izrazio zabrinutost zbog ograničenih mogućnosti SAD da globalno projektuje svoju moć, naglašavajući potrebu da saveznici ojačaju sopstvenu odbranu.

Da li Crna Gora ide ka ovom Cilju?

NATO je još u aprilu objavio infografik sa listom zemalja članica koje izdvajaju više od do sada obaveznih 2% bruto domaćeg proizvoda (BDP) za odbranu. Na infografiku je prikazano 22 od ukupno 32 članice NATO-a, rangirane prema visini izdvajanja iz BDP-a.

Na infografiku, međutim, nema Crne Gore, iako je predsjednik Vlade Milojko Spajić više puta izjavio da je država u 2024. godini prešla prag od 2% BDP-a za odbranu, uz najave dodatnog povećanja u 2025. godini.

„To nas čini još kredibilnijom i pouzdanijom članicom NATO. Crna Gora nije, dakle, samo deklarativno kredibilan partner NATO, već u 2024. godini prelazimo 2,0 odsto BDP-a za odbranu. Naš doprinos misijama u Letoniji, Bugarskoj i na Kosovu pokazuje da, iako mala, Crna Gora aktivno doprinosi jačanju kolektivne odbrane“, izjavio je Spajić u decembru 2024. godine na sastanku sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom. Ova izjava objavljena je i na zvaničnom sajtu Vlade Crne Gore.

Uprkos tome, Crna Gora se nije našla među državama koje su zvanično prikazane kao one koje izdvajaju više od 2% BDP-a za odbranu.

Dodatno, u Zakonu o budžetu za 2025. godinu nema konkretnih podataka o povećanju sredstava za odbranu. Prema procjenama, da bi ispunila najavljeni cilj od 2,3% BDP-a, Crnoj Gori bi bilo potrebno više od 20 miliona eura dodatnih sredstava.

Na šta će ići dodatna sredstva?

NATO je postavio nove, ali tajne, ciljeve vojne sposobnosti za svoje članice, određujući koje vrste snaga, opreme i infrastrukture zemlje treba da obezbijede za odbranu saveza.

Prioriteti ulaganja uključuju unaprijeđene sisteme protivvazdušne odbrane, dodatne borbene avione i tenkove, proširene kapacitete dronova, kao i povećanje broja osoblja i logističku podršku. Rute je više puta naglasio važnost fokusiranja na „protivvazdušnu odbranu, borbene avione, tenkove, dronove, osoblje, logistiku i još mnogo toga“ u narednim godinama.

Iako je opšti okvir široko podržan, ne podržavaju svi članovi u potpunosti obim i vremenski okvir povećanja izdvajanja. Španija, na primjer, smatra da može ispuniti NATO-ove vojne zahtjeve izdvajajući oko 2,1% svog BDP-a za odbranu. Španski premijer Pedro Sančez je podržao nacrt saopštenja sa samita, ali nije pokazao namjeru da dostigne cilj od 5% izdvajanja.

NATO zvaničnici, međutim, ističu da će svi članovi biti odgovorni i da će ulaganja Španije biti pomno praćena. Slične sumnje postoje i kod drugih članica, naročito zbog očekivanja da neke zemlje, uprkos javnim obećanjima, neće ispuniti zadate ciljeve.

Kako će zemlje finansirati povećanje budžeta?

Svaka članica NATO-a će samostalno odlučiti kako da finansira povećanje odbrambenog budžeta. To može uključivati preraspodjelu postojećih sredstava ili pronalaženje novih izvora prihoda.

Evropska unija pomaže u ovom procesu omogućavajući članicama da povećaju izdvajanja za odbranu do 1,5% BDP-a godišnje u naredne četiri godine bez uobičajenih fiskalnih sankcija povezanih sa budžetskim deficitima. Osim toga, EU je osnovala fond od 150 milijardi eura za naoružanje, koji obezbjeđuje kredite za zajedničke odbrambene projekte među državama članicama.

Unutar EU traje rasprava o mogućnosti proširenja zajedničkog zaduživanja radi davanja bespovratnih sredstava umjesto kredita za odbranu, ali fiskalno konzervativne zemlje poput Njemačke i Nizozemske su protiv toga.

Poređenje NATO potrošnje sa drugim vojnim silama

Uprkos nedavnim povećanjima, zemlje članice NATO-a zajedno troše manji procenat svog ekonomskog outputa na odbranu nego Rusija, iako njihovi zajednički budžeti znatno premašuju moskovske.

Ruska vojna potrošnja porasla je za 38% u 2024. godini, dostigavši oko 149 milijardi dolara, što čini 7,1% njihovog BDP-a. Kina, drugi najveći vojni potrošač u svijetu, u istom periodu je izdvojila oko 1,7% svog BDP-a za odbranu.

U zemljama NATO-a vojni izdaci obično predstavljaju manji dio ukupnih državnih troškova. Na primjer, Italija je 2023. godine izdvojila 3,2% svog državnog budžeta za odbranu, Francuska 3,6%, dok je Poljska imala znatno veći procenat – 8,5%. Nasuprot tome, Rusija je gotovo 19% svog državnog budžeta usmjerila na vojne potrebe.

Tramp je više puta isticao da članice NATO-a treba da izdvajaju 5% BDP-a za odbranu – nivo koji nijedna zemlja, uključujući SAD, trenutno ne ispunjava.

Da bi se ta razlika smanjila, generalni sekretar NATO-a Mark Rute predložio je kompromis: osnovna odbrambena potrošnja od 3,5% BDP-a do 2032. godine, uz dodatnih 1,5% za šira ulaganja u bezbjednost. Ovim NATO može da tvrdi da ispunjava Trampov cilj od 5%, iako bi dio sredstava dolazio iz redefinisanja postojećih troškova, a ne iz potpuno novih izdvajanja.

Diplomate navode da su mnogi izdaci za širu bezbjednost vjerovatno već u toku, ali će sada biti zvanično priznati u NATO-ovom računu.

Uticaji i reakcije pojedinih zemalja

Za zemlje poput Poljske i baltičkih država, cilj od 3,5% za osnovnu odbranu je zapravo niži od njihovih planova. Ove zemlje, koje ozbiljno doživljavaju rusku prijetnju, namjeravaju da uskoro izdvajaju oko 5% BDP-a za vojnu potrošnju.

Sjedinjene Države, koje su prošle godine izdvajale oko 3,19% BDP-a za vojsku, suočiće se s manjim prilagođavanjima da bi dostigle novi cilj. Nasuprot njima, velike evropske sile poput Francuske i Njemačke tek su uspjele da dosegnu ili blago premaše raniji minimum od 2%. Ostale članice, kao što su Italija, Španija, Kanada i Belgija, i dalje se muče da dostignu ovaj nivo.

Njemačka i Francuska su javno podržale kompromis, izražavajući spremnost da prate američko vođstvo, dok je italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani pozdravio uključivanje šire bezbjednosne potrošnje u ukupne proračune.

Američki ambasador pri NATO-u Metju Vitaker upozorio je da šira kategorija mora da uključuje više od tradicionalne vojne opreme, ali da ne smije postati „kanta za sve“ za nepovezane troškove, kako bi se očuvala odgovornost i smislenost ulaganja.