Milatović na Univerzitetu Džordžtaun govorio o borbi protiv kriminalnih klanova u Crnoj Gori

Tokom radne posjete Vašingtonu, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović održao je predavanje na prestižnom Univerzitetu Džordžtaun - čiji su alumnisti kraljevi Španije i Jordana, bivši američki predsjednik, državni sekretari, brojne diplomate i svjetski lideri.

Milatović je studentima i profesorima Fakulteta za međunarodnu politiku govorio o ključnim reformskim procesima u Crnoj Gori, naglasivši da je vladavina prava temelj Crne Gore i osnov svakog demokratskog društva.

Milatović je podsjetio da se, nakon demokratskih promjena 2020. godine, Crna Gora prvi put suočila sa kriminalnim strukturama koje su decenijama potkopavale institucije i držale sistem zarobljenim.

„Pokrenuli su se procesi koji su ranije bili nedodirljivi  - uključujući istrage protiv kriminalnih klanova, ali i protiv pojedinaca iz policije, tužilaštva i sudstva koji su, umjesto da brane državu, radili za kriminal“, poručio je predsjednik.

Naglasio je da su, uz snažnu saradnju sa međunarodnim partnerima, uključujući Europol i Interpol, crnogorske institucije danas, kako je naveo, u poziciji da koriste njihove dokaze u postupcima protiv organizovanih kriminalnih grupa i pojedinaca unutar sistema koji su im omogućavali djelovanje.

„U borbi sa kriminalom i korupcijom ključne su snažne i nezavisne institucije. Demokratija se brani pravosuđem koje radi svoj posao, policijom koja štiti građane i institucijama koje štite zakon, a ne kriminalce“, naglasio je Milatović.

„Demokratija nije jednosmjerna ulica - ona zahtijeva stalnu borbu, odgovornost i institucije koje su jače od bilo koje pojedinačne moći. Samo država koja štiti zakon može štititi svoje građane,“ dodao je.

Govoreći o evropskoj perspektivi Crne Gore, predsjednik je istakao da je država danas najspremniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, navodeći pet ključnih razloga: otvorena sva pregovaračka poglavlja, potpuno usklađivanje sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, članstvo u NATO-u, korišćenje eura i napredak ka ispunjavanju kriterijuma za pristupanje eurozoni, te minimalan fiskalni uticaj na budžet EU kao najmanje države kandidatkinje.

„Pristupanje Crne Gore EU pokazalo bi da je politika proširenja i dalje živa i da se reformski napori isplate“, poručio je predsjednik.