Nikolić: Mandić zbog vlasti spreman da pozira ispod američke i NATO zastave, natjerao ministre da se prave mrtvi kad Vlada imenuje ambasadora na Kosovu

Parlamentarna većina na čelu sa Andrijom Mandićem zloupotrebljava proces evropske integracije, lišavajući ga suštine i sa jasnim opredjeljenjem da se stvari fingiraju. To je logična posljedica izbora kojeg je premijer Milojko Spajić napravio kad je odlučio da legitimiše politiku velikosrpskog nacionalizma uvodeći je u Vladu. Druga posljedica takvog Spajićevog odabira strateških partnera je da PES gubi političku snagu, a nekadašnji DF jača. Svako ko se zagrlio sa Andrijom Mandićem, prije ili kasnije je izgubio političku relevantnost ili je završio na ivici cenzusa, kazao je za Pobjedu Andrija Nikolić, predsjednik Kluba poslanika DPS.

Nikolić je rekao i da Andrija Mandić danas u Crnoj Gori kopira model Aleksandra Vučića, te da je zbog vlasti spreman da pozira ispod američke i NATO zastave, da natjera svoje ministre da se 'prave mrtvi' onda kad Vlada imenuje ambasadora na Kosovu, te da lično glasa na Savjetu za odbranu i bezbjednost da se odobri slanje vojnika u NATO misiju za podršku Ukrajini u ratu sa Rusijom.

- Zato i politika crnogorske vlasti sve više liči na Vučićevu – kazao je Nikolić.

DPS tvrdi da aktuelna vlast nema kapacitet da uvede Crnu Goru u Evropsku uniju. Na čemu konkretno temeljite procjenu da ova većina nije u stanju da završi pregovore i ispuni završna mjerila? Koliko su evropske integracije danas zaista prioritet Vladi i parlamentu i da li je realno očekivati da ista politička struktura koja se, kako tvrdite, oslanja na „antievropske centre moći“, može donijeti odluke koje vode u EU?

Nikolić: Jedna je Crna Gora u izvještaju Evropske komisije koja napreduje, a druga je ona realna u kojoj živimo i koja nazaduje. To što Crna Gora u izvještajima naših međunarodnih partnera ostvaruje napredak, posljedica je prevashodno snažnog opredjeljenja EU da Crna Gora postane njena članica. Zbog toga Brisel žmuri na jedno oko na brojne probleme kojima svakog dana svjedočimo. Međutim, i pored geopolitičke sklonosti EU da se širi na Crnu Goru, nedostatak povjerenja u našu parlamentarnu većinu natjerao je pojedine članice EU da po prvi put počnu da razmišljaju o dodatnim mehanizmima zaštite u susret učlanjenju novih država. Zato najuticajnije zemlje EU preko visoke predstavnice za vanjsku politiku i bezbjednost Kaje Kalas i evropske komesarke za proširenje Marte Kos šalju znakovite poruke. Prvu: da je realističan scenario da EU primi nove članice, ipak, do 2030. I drugu: da Brisel ne želi ruske proksije u EU. Sve to nadograđeno je najavama o probnim rokovima za potencijalno nove članice u EU. Ko pažljivo čita pomenute poruke, jasno mu je da je 'probno članstvo' radni termin, te da u zemljama članicama vagaju o tome kako da se zaštite od mogućih rizika kod prijema novih članica. Pošto je Crna Gora najbliža članstvu, jasno je da se sve to odnosi na Crnu Goru. Ukoliko aktuelna vlada opstane, male su šanse da Crna Gora zatvori sva poglavlja do kraja 2026. Pa i da se desi čudo, da se poglavlja zatvore do kraja naredne godine, zemlje članice će konačnu odluku o prijemu Crne Gore donijeti nakon budućih parlamentarnih izbora, kad vide sastav nove vlade. Od toga da li ćemo imati repliku postojeće ili autentično evropsku vladu, zavisiće i brzina prijema.

Vidite li prostor za novi politički dogovor o ključnim državnim pitanjima ili je trenutna vlast toliko ideološki razuđena da je to nemoguće?

Nikolić: Naša ruka za dobro Crne Gore je i dalje pružena. Kad god je Demokratska partija socijalista bila za stolom, nijesu izostali odgovoran odnos i politička zrelost u postizanju i realizaciji dogovorenog. Podsjetiću vas da smo dali presudan doprinos sporazumu o sprovođenju i realizaciji popisa, glasanju povodom IBAR zakona i uspostavljanju političkog dogovora o reformi izbornog zakonodavstva. Prema tome, da nije bilo naše konstruktivne uloge, ne bi bilo ni progresa na EU putu. Takav odnos sve rjeđe primjećujemo na drugoj strani. To je pokazao i nedavno propali pokušaj izbora troje sudija Ustavnog suda. Vlast misli da joj to što ima kvalifikovanu većinu, daje za pravo da opoziciju isključi iz procesa donošenja odluka, pokazujući na taj način suštinsko nerazumijevanje političkog sistema. Đe nas je takav pristup doveo pet godina nakon smjene stare vlasti, imamo priliku da vidimo. Vjerujem da je malo onih koji su glasali za promjene 30. avgusta koji su zadovoljni kako CG izgleda pola decenije kasnije.

Da li ćete se odazvati pozivu predsjednika Crne Gore na konsultacije povodom prijedloga da kandidat za sudiju Ustavnog suda bude sudija Višeg suda Predrag Krstonijević?

Nikolić: Uvažavajući ustavno pravo predsjednika Crne Gore da predlaže kandidate za sudije Ustavnog suda, više bih cijenio da je poziv na konsultacije stigao prije nego što je gospodin Milatović odabrao Predraga Krstonijevića kao jednog od sedam kandidata koji ispunjavaju uslove za izbor sudije Ustavnog suda. Ovako, stiče se utisak da su konsultacije puko zadovoljenje forme. Pa ipak, odazvaćemo se pozivu, da čujemo koji su razlozi opredijelili Milatovića da učini takav prijedlog.

Šta bi za DPS bio minimum političkog konsenzusa kako bi Crna Gora nastavila putem EU integracija?

Nikolić: Pozicije Demokratske partije socijalista su veoma jasne. Sa nama nema političke trgovine na štetu Crne Gore. Nema, dakle, kalkulacija sa nacionalnim interesima - to smo pokazali i kad smo nakon samo 100 dana od povratka na vlast srušili vladu Dritana Abazovića zbog neispunjavanja dogovorene agende. Svi koji su na liniji vrijednosti koje zastupamo - evropska budućnost, građanski koncept i antifašizam, odnosno svi koji Crnu Goru vide kao svoju kuću, mogu biti partneri za razgovor i dogovor. Nažalost, tu vrstu zrelosti ne registrujemo među akterima parlamentarne većine. Dodatni problem je što EU savršeno dobro zna da ovako sklopljena vlast nema kapacitet, niti želju da se suprotstavi određenim neformalnim centrima političke moći poput SPC koja protežira fašističke pokrete. Zato se svi prave da ne vide institucionalni debakl države u odnosu na odbjegli spomenik ratnom zločincu i nosiocu Hitlerovog odlikovanja Pavlu Đurišiću.

U više opština najavljeno je podizanje spomenika blaženopočivšem mitropolitu Amfilohiju Radoviću. Predsjednik Milatović mu je posthumno dodijelio Orden Crnogorske velike zvijezde. Kako DPS gleda na ovaj proces, posebno imajući u vidu političku i istorijsku simboliku koja ga prati?

Nikolić: Rijetko kada, kao u ovom slučaju visoko državno odlikovanje i spomenici više govore o onome ko ih dodjeljuje i onima koji ih podižu, nego o samom mitropolitu Amfilohiju. Laureat je za života o sebi kazao sve. Nesumnjivo jedan od vodećih episkopa svetosavske srpske crkve. Jedan od najboljih đaka Justina Popovića i Nikolaja Velimirovića, najretrogradnijih ideologa crkve, koja je imala političku, nacionalističku, anticrnogorsku i antievropsku misiju. Nažalost, mitropolit Amfilohije je za života respektibilno obrazovanje stavio u funkciju velikodržavne nacionalističke politike, koja je samo u posljednjim sukobima na prostoru ex Jugoslavije, života koštala oko 150.000 ljudi. Ono što mi posebno pamtimo je da je veći dio života proveo boreći se protiv ideje o obnovi državnosti Crne Gore, kao i protiv crnogorskog nacionalnog, duhovnog i kulturnoistorijskog identiteta, iako je poticao iz Morače i familije u kojoj se, da znam, niko nikada nije rađao ni kopao van Crne Gore. Ali, za današnju Crnu Goru važnije je podcrtati argumente i dokučiti motive donosilaca odluka o dodjeli odlikovanja i podizanju spomenika, predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i parlamentarne većine, odnosno njenih lokalnih filijala. Amfilohija su se sjetili da bi se umilili biračima koji su ih 30. avgusta doveli na vlast, a danas su ozbiljno pokolebani u sposobnost političkih izabranika. I zato se 'pokrivaju' Amfilohijem. Međutim, ne pomaže krečenje prošlosti. I ovome poniženju se približava kraj. Pa, neka iskoriste restlove mandata da podijele državne nagrade i spomenike jedni drugima, prije nego ih pop Mijajlo najuri iz vlasti kako im je obećao.

Više puta ste kritikovali činjenicu da je Andrija Mandić faktički postao politički „šef“ vladajuće većine. Zašto partije koje se predstavljaju kao građanske prihvataju političko vođstvo DF? Šta to govori o karakteru vlasti i njenom evropskom kredibilitetu?

Nikolić: Parlamentarna većina na čelu sa Andrijom Mandićem zloupotrebljava proces evropske integracije, lišavajući ga suštine i sa jasnim opredjeljenjem da se stvari fingiraju. To je logična posljedica izbora kojeg je premijer Milojko Spajić napravio kad je odlučio da legitimiše politiku velikosrpskog nacionalizma uvodeći je u Vladu. Druga posljedica takvog Spajićevog odabira strateških partnera je da PES gubi političku snagu, a nekadašnji DF jača. Svako ko se zagrlio sa Andrijom Mandićem, prije ili kasnije je izgubio političku relevantnost ili je završio na ivici cenzusa. Takav je bio slučaj i sa Pokretom za promjene, i sa SNP i sa Demosom, i na kraju sa URA-om. Takva sudbina, ukoliko nastave sa dosadašnjom politikom, čeka i PES. Jer, Andrija Mandić danas u Crnoj Gori kopira model Aleksandra Vučića iz Srbije. Zbog vlasti je spreman da pozira ispod američke i NATO zastave, da natjera ministre da se 'prave mrtvi' onda kad Vlada imenuje ambasadora na Kosovu, te da lično glasa na Savjetu za odbranu i bezbjednost da se odobri slanje vojnika u NATO misiju za podršku Ukrajini u ratu sa Rusijom. Zato i politika crnogorske vlasti sve više liči na Vučićevu. Na sceni imamo pokušaj pranja biografije Andrije Mandića, koji uz pomoć PES treba da se transformiše iz radikalnog nacionaliste u izvještačenog partnera zapada. I zapadu to neće smetati dok god Mandić kao ključni Vučićev saveznik u Crnoj Gori ne počne da radi ono što skladno podijeljenim ulogama mora da radi druga linija Vučićevog djelovanja u Crnoj Gori, oličena u Milanu Kneževiću. U Briselu, kao što sam rekao, to vide, i zato vagaju pod kojim uslovima da puste Crne Goru.

Da li smatrate da se Crna Gora pod sadašnjom arhitekturom vlasti suštinski udaljava od evropskog modela političkog upravljanja?

Nikolić: U Crnoj Gori imamo ozbiljnu krizu političkog upravljanja. Prestali smo da budemo država u kojoj postoji neki minimum respekta prema znanju. Zašto? Zato što vladajuća većina snižava kriterijume na svim nivoima, odnosno donosi zakone u kojima obara uslove za zapošljavanje ili izbor na rukovodeće pozicije. Na najodgovornije funkcije imenuju se partijski ljudi i to je danas naraslo do nivoa ozbiljnog državnog problema. Partitokratija i rođačko zapošljavanje su ključni uzrok rđavog stanja u institucijama. Drugo, budžet koji je namijenjen razvoju i dobrobiti čovjeka, vlada koristi da kupuje podršku birača. Djeluje kao da je za ovih pet godina napravljen krug u prazno. Povećale su se plate, ali su se više od toga povećale cijene. I šta sad imamo? Izgubili smo pet godina, a uopšte nema razvoja. Uništen je poslovni ambijent zbog kojeg su dolazili strani investitori. I ne samo što nema investitora. Nema ni ideja. Crna Gora je izgubila konkurentnost. Albanija danas gura naš nekadašnji model razvoja turizma, a mi nazadujemo. Projekti na sjeveru su takođe stali. Nema druge dionice auto-puta. Crna Gora ni ekonomski ni politički ne izgleda kao buduća članica EU.

Najavili ste proteste. Koji je njihov ključni cilj – pritisak na vlast zbog EU puta, odbrana ustavnog poretka ili pokušaj političke mobilizacije biračkog tijela? Da li su protesti odgovor na, kako tvrdite, urušavanje institucija i evropskog kursa, ili znak da DPS ulazi u novu fazu političkog djelovanja?

Nikolić: Nijesmo najavili proteste. Kao što se sjećate, najavili smo skupove koji imaju za cilj da afirmišu vrijednosti na kojima treba da počiva evropska Crna Gora, a koje su djelovanjem ove parlamentarne većine ugrožene. Tu mislimo na vrijednosti antifašizma i građanskog koncepta uređenja društva. Svako malo - od postavljanja spomenika fašistima, preko inicijativa da ulice dobijaju nazive po saradnicima okupatora, pa do narušavanja ustavnog poretka od pojedinih predsjednika crnogorskih opština - imamo konstantne pokušaje vrijednosnog preoblikovanja Crne Gore. Dva skupa smo već održali - prvi u Pljevljima, a drugi u Beranama, i kao što ste mogli čuti, najavili smo treći u Herceg Novom. Prethodni skupovi održani su na simboličnim lokacijama koje su direktno povezane sa antifašističkim nasljeđem Crne Gore. Cilj je, dakle, afirmacija vrijednosti bez kojih bi Crna Gora izgubila sebe, a ne pokušaji da se bavimo dnevnopolitičkim haosom kojeg ova većina proizvodi - o tome govorimo u parlamentu i na drugim platformama.

Šta će biti mjerilo uspjeha skupova?

Nikolić: Vjerujem da posjećenost navedenih skupova, svakako, govori o njihovom djelimičnom uspjehu. Ipak, kada je konkretno ova aktivnost u pitanju, vjerujem da je akcenat na stalnoj potrebi podsjećanja na vrijednosti koje su temelj savremene Crne Gore. Politika ne može sama obaviti taj posao. Mora se probuditi šira intelektualna zajednica, čiji je značajan dio pasiviziran. Odajem priznanje onom malom broju odvažnih, koji se usuđuju da dignu glas, uprkos sačekušama koje za takve postavljaju obavještajno propagandne ispostave za hibridni rat protiv Crne Gore. Veliko neznanje, istorijski revizionizam i manipulacije vrijednostima sa kojima se suočavamo kao društvo, odavno nijesu dovoljno atraktivni akademicima CANU, da bi napustili zonu komfora i pomogli građanima da bolje razumiju vrijeme koje živimo - mimo onoga što je dnevna politika. To niko ne traži, niti očekuje. Međutim, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti ima naučnu i moralnu obavezu da pokaže da prošlost nije nebitna, i da se nad njom ne smiju vršiti nenaučne i političke zloupotrebe, ali i da upozori da današnje vrijeme treba posvetiti znanju, planiranju elita, izgradnji institucija, odnosno onome što dolazi sjutra. Zato o uspjehu naših skupova, ne bih govorio iz optike dnevne politike, već iz nešto šire perspektive.

Kako komentarišete to što je dugogodišnji visoki funkcioner DPS i poslanik Nikola Janović napustio Vašu partiju?

Nikolić: Čuli ste njegove razloge. I mi smo rekli što smo smatrali primjerenim u datim okolnostima. Ne bih komentarisao dalje od toga.

Hoćete li tražiti da poslanik Janović vrati mandat DPS-u?

Nikolić: Nećemo. Tu odluku smo prepustili njemu.