Pravili se da ne postoji ključni akter moderne crnogorske istorije – Milo Đukanović

U Ambasadi Crne Gore u Vašingtonu je 19. novembra prikazan film o 120 godina odnosa između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država u kojem ni slikom ni riječju nije pomenut bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

Za političkog analitičara Danila Kalezića, koji je u Vašingtonu prisustvovao svečanosti na kojoj je prikazan film, uloga Mila Đukanovića u crnogorsko–američkim odnosima je toliko ključna i toliko određujuća da njeno izostavljanje ostavlja vidljivu prazninu. On objašnjava da njegov doprinos nije samo element istorijskog narativa, već temeljni dio razumijevanja savremenog crnogorskog državnog i spoljnopolitičkog identiteta.

"Nesporno je da svaki film, pa i dokumentarni, ima svoju umjetničku komponentu. To, međutim, ne znači da on ne treba biti izložen kritici, naročito kada se bavi istorijski osjetljivom i politički značajnom temom kakva su crnogorsko–američki odnosi. Autori su, u pokušaju da u nekoliko minuta sažmu ključne momente tih odnosa, očigledno napravili određene uređivačke izbore. Ipak, ostaje činjenica da su crnogorsko–američki odnosi, za razliku od odnosa SAD sa mnogim drugim državama, imali specifičnu dinamiku i prividne prekide, iako su u praksi nastavili da funkcionišu i tokom perioda SRJ. Zato je upečatljivo, a u dokumentarističkom smislu i sporno, što u filmu nije detaljnije obrađen jedan od najznačajnijih perioda tih odnosa – period koji je personifikovao tadašnji premijer, a kasnije predsjednik Milo Đukanović", objašnjava Kalezić.

Ističe da je riječ o fazi koja se nazire već 1993. i 1994. godine, a kulminira u godinama obnove nezavisnosti, 2006. i 2007.

"U tom razdoblju odvija se izuzetno intenzivna diplomatska saradnja Crne Gore i SAD, u trenutku kada se zemlja izvlačila iz onoga što se u istoriografiji već opisuje kao položaj svojevrsnog dobrovoljnog taoca u odnosu na Miloševićev režim. Upravo su tada američka administracija – predsjednik Klinton, državna sekretarka Olbrajt, specijalni izaslanik Holbruk – kroz razvijanje odnosa sa Đukanovićem obnovili onu vrstu savezništva koja datira još iz Prvog svjetskog rata. Ne govorimo samo o političkim već i ličnim relacijama koje su oblikovale odnose dvije zemlje. Ne treba zaboraviti da je i grad Njujork, nakon završetka Velikog rata, izabrao Crnu Goru kao državu kojoj će izraziti zahvalnost za saveznički doprinos. Dakle, postoji duboki istorijski kontinuitet koji se u ovom filmu ne vidi, a morao bi se vidjeti", kaže Kalezić.

On podsjeća da je Đukanović u istorijskoj horizontali crnogorsko–američkih odnosa dao nesrazmjerno velik doprinos.

"Bez ulaženja u to da li je takvo izostavljanje rezultat namjere, nedovoljnog poznavanja materije ili nečeg trećeg, jasno je da je Đukanović u istorijskoj horizontali crnogorsko–američkih odnosa dao nesrazmjerno velik doprinos. Taj doprinos ima tri tačke koje su ključne ne samo za razumijevanje bilateralnih odnosa, nego i za razumijevanje procesa crnogorske emancipacije: napuštanje Miloševićevog zagrljaja, obnova nezavisnosti i ulazak Crne Gore u NATO. Kroz ta tri procesa prelamala se i unutrašnja i spoljna politika Crne Gore, tada još unutar državne zajednice. Zbog toga je taj period i taj politički odnos sa SAD, posebno od devedesetih godina, morao biti sastavni dio filma", kaže Kalezić.

Poručuje da se otvara i pitanje zašto sam DPS, čiji je Đukanović počasni predsjednik, ne problematizuje ovakve izostanke, kao i brojne slične pokušaje da se period moderne crnogorske istorije interpretira tako da se njegovi ključni akteri izostave.

"Ovo nije prvi takav primjer, a vjerovatno ni posljednji – slično se, uostalom, može vidjeti i kroz rad aktuelnog anketnog odbora. Ne mislim da je u filmu nužno postojala namjera da se nekome pripiše više zasluga nego što ih realno ima, već prije da se, iz dnevno-političkih razloga, prećuti jedan kapitalno važan detalj istorijskog procesa, koji se objektivno ne može zaobići. Razumljivo je da se u kratkom formatu ne može prikazati sve, ali je uloga Mila Đukanovića u crnogorsko–američkim odnosima toliko ključna i toliko određujuća da njeno izostavljanje ostavlja vidljivu prazninu. Njegov doprinos nije samo element istorijskog narativa, već temeljni dio razumijevanja savremenog crnogorskog državnog i spoljnopolitičkog identiteta", zaključuje Kalezić.

Film koji traje nešto više od pet minuta moguće je pogledati na Jutjub kanalu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića. Scenarista filma je istoričar Vukota Vukotić, a direktor Ognjen Radulović i urađen je za potrebe Ambasade Crne Gore u Vašingtonu.