Simbol opstanka ukrajinske nacije

Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko

Danas je u Ukrajini veliki religijski praznik - Pokrov Presvete Bogorodice. Ovaj praznik preuzeli su ukrajinski kozaci, koji su je smatrali svojom zaštitnicom. Na ovaj dan je počela svoju borbu za obnavljanje ukrajinske državnosti i Ukrajinska ustanička armija. To je bilo 14.10.1942. i nakon toga se Pokrova Svete Bogorodice obilježava i kao Dan zaštitnika Ukrajine.

Inače je hrišćanska crkva bizantskog obreda počela obilježavati ovaj praznik od sredine 9. vijeka, tačnije od 860. Tada je bizantska prijestonica bila  okružena vojskom kijevskog kneza Askolda i bila u velikoj opasnosti od osvajanja. Navodno je cijelo stanovništvo Konstantinopolja došlo u glavnu crkvu moliti se Bogorodici da odbrani grad. 

U vrijeme odlučujućeg napada na Konstantinopolj spustila se iznenada takva gusta magla koju ni vojnici iz Kijeva, ni branitelji grada nikad nisu vidjeli. Napad je postao nemoguć, a sam knez Askold je to primio kao snažan božji znak. Tako je, poslije zaštite Konstantinopolja Pokrov Bogorodice postao veliki praznik. Sam Askold je na neko vrijeme takođe preuzeo hrišćanstvo, ali se to nije svidjelo njegovim sunarodnicima Vikinzima. Došli su u Kijev, navodno u prijateljsku posjetu i iznenada 882. g. ubili kijevskog kneza. Od tada su predstavnici nove vikinške dinastije Rjurik preuzeli vladanje Kijevom. Kao i Askold, i oni su se brzo slavenizirali i brzo uzeli slavenska imena prihvativši viševjekovnu slavensku kulturnu baštinu Kijevske države.

Ukrajinski kozaci postali su simbol zaštite ukrajinskog naroda od stranih osvajača. Oni su najprije nastanjivali donji tok rijeke Dnjepar. Oni su bili za „porogami“ a ta riječ označava jedno mjesto gdje rijeku prekriva kamenje nevjerojatno ogromnih razmjera, koje čini Dnjepar neprohodnim za bilo koje čamce. To znači da brod moraš izvaditi iz Dnjepra na suvo i nekoliko kilometra nositi obalom, a kasnije opet vratiti u rijeku. Jasno, to je teško i komplikovano ali nikako ovi „poroge“ ne možeš zaobići. Zato su kozake zvali „za porogami“ odnosno Zaporoški.

Oni su štitili Ukrajinu od upada konjice nomadskih naroda koji su stanovali na ravnicama sadašnje južne Ukrajine na sjevernoj obali Crnog i Azovskog mora. Uglavnom su to bili Krimski Tatari (sadašnje Hersonska, Zaporoškai i Donjecka oblast i Krim) i Mali Nogaji (dio Odeske i Mikolajivsjke regija). Kasnije su kozaci postali simbol borbe za obnavljanje ukrajinske državnosti. A u doba hetmana Bogdana Hmeljnickog, Ukrajina je postala jedinstvena na svijetu Kozačka država (1648.-1657.) Nažalost, poslije smrti kozačkog hetmana Bogdana Hmeljnickog unutrašnja borba za vlast dovela je do rušenja države, koju su s jedne strane polako preuzimali Moskva (lijeva obala Dnjepra i Kijev), a sa druge Varšava (desna obala Dnjepra). Moskva je još tada shvatila da bez hetmana Ukrajinci postaju ranjivi i neorganizovani. Moskva je tajno potkupljivala dio kozačke elite za propagandu proruskih ideja u Ukrajini. Koncept koji vidimo i danas, zar ne?

Na dan Pokrova 1942. Ukrajinska ustanička armija (UUA) počela je borbu sa nacističkom okupacijom sa ciljem oslobađanja Ukrajine od hitlerovskih okupatora i proglašavanja obnovljenja nezavisnosti. Poslije povlačenja njemačke vojske iz Ukrajine 1944, UUA započinje borbe sa Crvenom Armijom, boljševicima i odredima NKVD koje nisu prihvatali opciju nezavisne Ukrajine.

Za sadašnju Moskvu u ideološkom smislu UUS je najveća prijetnja ruskom svijetu. U razumijevanju Kremlja svi koji ne prihvataju jedinstvenu ili saveznu državu s Rusijom su fašisti. Na čelu borbe UUS protiv hitlerovaca, a kasnije boljševika bio je Stjepan Bandera, a za rusku propagandu najveća opasnost u ljudskom obliku. Borbu Ukrajinaca za nezavisnost u Kremlju smatraju neljudskim činom koji treba uništiti.

Dan zaštitnika svih generacija boraca ukrajinskog naroda od različitih osvajača, a sada posebno od ruske opasnosti, postao je simbol opstanka ukrajinske nacije. Bez njih bi ruska Zvjer već bila u Kijevu i za dva dana sprovela pseudo-referendum sa navodno 95% podrškom ulaska Kijeva u RF.