20 °

max 22 ° / min 15 °

Četvrtak

09.05.

22° / 15°

Petak

10.05.

22° / 13°

Subota

11.05.

22° / 11°

Nedjelja

12.05.

21° / 12°

Ponedjeljak

13.05.

22° / 12°

Utorak

14.05.

22° / 13°

Srijeda

15.05.

22° / 14°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Gladomor i Hladomor

Izvor: Pixabay

Stav

Comments 0

Gladomor i Hladomor

Autor: Antena M

  • Viber

Za Antenu M piše: Oleksand Levčenko 

Prije 90 godina počela je jedna od najvećih u istoriji čovječanstva glad. U periodu 1932-33. na teritoriji sovjetske Ukrajine umrlo je od gladi nevjerovatnih 7 miliona stanovnika. Bio je to Gladomor – genocidno uništavanje ukrajinske nacije. Zapadni dio Ukrajine tada je bio u sastavu Poljske, a regija pod nazivom Zakarpatje (centar Užgorod) u Čehoslovačkoj. Sadašnji dio regije Odesa što se prostire duž rijeke Dunav, sa centrom u gradu Izmail, a takođe sjeverna Bukovina, sa centrom u gradu Černivci, bili su u sastavu Rumunije, a Krim je bio u sklopu Ruske Federacije.

Uzgred, toliko i o izjavama Vladimira Putina da je Ukrajinu Lenjin krajem 1922. Kad je osnivan Sovjetski Savez u SSSR su ušle tek dvije trećine ukrajinskih teritorija od obnovljene Ukrajinske države, proglašene još u martu 1918. 

Velika glad u Ukrajini vještački je izazvana samo na prostoru gdje su vladali boljševici. Tada je u Kremlju sjedio tirjanin Staljin koji preuzeo upravljanje SSSR odmah poslije smrti Lenjina. Do 1929. u zemlji su se razvijali tržišni odnosi, naravno pod kontrolom komunista, nacionalne republike mogle su razvijati svoju kulturu i jezik, ali baš te godine počeo je prijelom u djelovanju stranke boljševika u SSSR. Staljin je inicirao politiku žestokog centralizma i uspostavljanja potpune kontrole Moskve nad svima nacionalnim republikama Sovjetskog Saveza.

Počinje proces masovnih represija prema svakome ko se makar malo držao načela ravnopravnosti republika i minimalnih normi demokratije u društvu. Staljin je sve njih proglasio političkim neprijateljima, uključujući kolege unutar stranke boljševika i počeo ih je fizički eliminisati.

Uvedena je strašna cenzura kakve nije bilo čak ni u carskoj Rusiji. Umjesto proglašenog komunističkog koncepta jednakosti i bratstva, došlo je do jednakosti sovjetskih građana u siromaštvu i bratstva naroda samo na papiru. Staljin je pokrenuo proces široke rusifikacije. Boljševici su se borili protiv toga još dok je bilo Rusko carstvo i tada dobili podršku narodnih masa, a sada su sami, sa Staljinom na čelu, krenuli putem rusifikacije. Iako je Staljin sam bio po nacionalnosti Gruzijac, u svojoj djelatnosti na čelu komunista SSSR postao je gorljivi ruski šovinista.

Kremlj je dobro znao da postojanje obnovljene Ukrajinske države 1918-21. zamalo nije koštalo boljševike poraza na ratištima, kad je krenuo građanski rat. Tada su Ukrajinci vratili državnost izgubljenu u drugoj polovini 17. vijeka, dokad je postojala Kozačka država Vojske Zaporoške, jedinstvena i unikatna u to doba zemlja, gdje vladajuća klasa nije bilo plemstvo, kako svugdje u Evropi, nego kozaci. Kad je Moskva uspjela svojom podmuklom politikom osvojiti Ukrajinu, u drugoj polovini 17. vijeka, ruski car morao je dati kozačkoj vrhušci sve privilegije ruskog plemstva.

U istoriji Ukrajine od klice državnosti u obliku saveza prvih slovenskih plemena Anta i Sklavina, od kraja 5. vijeka, dešavale su se godine kad nije bilo dovoljnog roda žitarica, pa je stanovništvo, koje es uvijek bavilo poljoprivredom, pomalo i gladovalo. Ali od kraja 5. vijeka, odkad se vodi više-manje tačna hronologija događaja, na teritoriji sadašnje Ukrajine, u posljednjih više od 1500 godina nikad nije bilo zabilježeno umiranje ljudi zbog nestašice hrane. Ukrajinske ravnice u glavnom imaju crnicu. To su jedne od najboljih u svijetu poljoprivrednih teritorija.

Sadašnja namjera Moskve da vojno pokori Ukrajinu računa i na eksproprijaciju najboljih u Evropi poljoprivrednih prostora. Ovo bi moglo višestruko kompenzirati gubitke Moskve u vođenju ruske vojne invazije na Ukrajinu. Kremlj je gladan krađe novih prirodnih resursa u trilionskim iznosima. Moskva je okupirala ukrajinsku teritoriju vrijednu 14 triliona dolara. Kremlj kalkuliše da bi mu se, ako na kraju pobijedi, isplatilo da izdržati evropske sankcije i međunarodnu izolaciju.

Točno prije 90 godina Moskva je stvorila situaciju da na najboljim u Evropi poljoprivrednim zemljištima ljudi masovno počnu umirati od gladi. Pritom, u susjedstvu Ukrajine ovakve gladi nije bilo. To samo svjedoči o smišljenoj politici Kremlja da uništi ukrajinsku naciju masovnim pomorom stanovništva glađu. Moskva se može vaditi pričom da je gladi u to doba bilo i na njezinoj teritoriji, samo neće precizirati da se umiralo samo u regijama gdje Ukrajinci bili većina ili, barem, veliki dio stanovništva.

Bile su to regije Kuban i Stavropolj na sjevernom Kavkazu, kao i niz regija duž rijeke Don, koja je bila prirodna granica ukrajinskog etničkog prostora u to doba. U periodu 1932-33. samo je sovjetski dio Ukrajine izgubio 7 miliona stanovnika, a tokom poznatog u cijelom svijetu Holokausta – sistematskog uništenja Jevreja pod nacistima 1941.-45. ubijeno je 6 miliona nevinih jevrejskih žrtava. Holokaust je međunarodno priznat kao genocid nad Jevrejskim narodom. Parlamenti više od 20 zemalja svijeta isto proglasili su ubistvo glađu 7 miliona Ukrajinaca smišljenim uništenjem ukrajinske nacije, genocidom ukrajinskog naroda.

Već 23 godine na vlasti u Kremlju je politički unuk Staljina. Vladimir Putin je veliki pristaša staljinističkih metoda upravljanja državom i pokoravanja drugih naroda. Sada je plan Moskve da u ovo zimsko vrijeme uništi što više Ukrajinaca smrzavanjem Otuda rušenje raketnim napadima čitave infrastrukture toplana i sistema grijanja.

Ukrajina je tražila od Evrope (NATO, EU) da zatvoriti svojom protivraketnom odbranom nebo nad Ukrajinom. Na žalost, taj prijedlog je odbijen. Stoga ukrajinska vojska mora dobiti što više savremenih sistema protivraketne odbrane i ratnih aviona za uništavanje ruskih krstarećih i balističkih raketa, kao i bojnih dronova. O tome Kijev stalno govori još od kraja februara.

Ili, možda, treba da pogine toliko Ukrajinaca koliko ih je umrlo od gladi 1932.-33. pa da Zapad, napokon, počne snažnije djelovati i pomogne Ukrajini da spriječi rusko uništavanje energetske infrastrukture u zimskom periodu, što može imati katastrofalne posljedice za civilno stanovništvo.

Glad i hlad (hladnoća) su kremaljsko oružje masovnog uništenja Ukrajinaca. Demokratski svijet mora hitno pomoći Kijevu.

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR