19 °

max 19 ° / min 9 °

Subota

27.04.

19° / 9°

Nedjelja

28.04.

23° / 12°

Ponedjeljak

29.04.

24° / 15°

Utorak

30.04.

23° / 13°

Srijeda

01.05.

20° / 15°

Četvrtak

02.05.

16° / 13°

Petak

03.05.

15° / 11°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Rusija mora biti zaustavljena prije nego što dovede do novih ekoloških katastrofa globalnih razmjera

Stav

Comments 0

Rusija mora biti zaustavljena prije nego što dovede do novih ekoloških katastrofa globalnih razmjera

Autor: Antena M

  • Viber

Za Antenu M piše: Oleksandar Levčenko

Masovni ruski raketni napadi aktuelizuju hitnu potrebu Ukrajine za dodatnim protivazdušnim i protivraketnim sistemima i projektilima za njih. Dana 21. marta, ruska vojska je krstarećim i balističkim projektilima pokrenula masivan raketni napad na glavni ukrajinski grad.

Tokom ovog masovnog raketnog napada, zračne snage Ukrajine uništile su 31 od 31 lansirane rakete, uključujući 2 balističke i 29 krstarećih projektila. Glavni pravac napada bio je Kijev.

Stopostotnu efikasnost u obaranju ruskih projektila omogućili su zapadni protivvazdušni i protivraketni sistemi, uključujući Patriot, SAMP/T, IRIS-T i NASAMS. Rusija nastavlja granatirati civilno stanovništvo Ukrajine, grubo kršeći Četvrtu Ženevsku konvenciju.

Najvažnije pravilo Četvrte Ženevske konvencije, kao i svakog međunarodnog humanitarnog prava, je zaštita civila tokom rata. Ruska vojska ignorira ovo pravilo, namjerno granatirajući civilnu infrastrukturu ukrajinskih gradova. Samo u protekloj sedmici, Moskva je napala brojne ukrajinske gradove u regijama Herson, Sumi, Černigov, Odesa i Kijev. Na teritoriju opština ovih regiona ruska vojska baca navođene avionske bombe, projektile, bespilotne letelice kamikaze, koje su pogađaju civilnu infrastrukturu i kuće civila.

Artiljerijsko i minobacačko granatiranje sa teritorije Ruske Federacije nastavlja se u pograničnim područjima Ukrajine. Ruski teroristi uglavnom gađaju civilne objekte kao što su stambene zgrade, škole, bolnice i energetsku infrastrukturu. Kao rezultat raketnog napada na Kijev, oštećeno je šest obrazovnih institucija - škole i dječji vrtići.

U noći 22. marta, Rusi su napali objekte energetskog sistema Ukrajine u Zaporoškoj, Dnjepropetrovskoj, Harkovskoj, Sumskoj, Vinickoj, Hmeljnickoj i Ivano-Frankovskoj oblasti. Napad na ukrajinsku energetsku sistemu postao je najveći u posljednje vrijeme. Neprijatelj je ukupno koristio 151 sredstvo napada (65 dronova Shahed-136, 12 balističkih projektila IskanderM, 40 krstarećih raketa X-101/X-555, 5 krstarećih raketa X-22, 7 aerobalističkih vođenih raketa X-47M2 „Kinžal“, protivvazdušne rakete X-59, 22 vođene protivvazdušne rakete S-300 i S-400. Svrha neprijateljskih napada nije bila samo oštećenje, već i kvar velikih razmjera u radu energetskog sistema Ukrajine.

Kao rezultat napada došlo je do prekida u snabdevanju električnom energijom u pojedinim regionima. Energetski radnici već rade na restauraciji mreža. Spoljni nadzemni vod "Dnjeprovska", koji povezuje privremeno okupiranu NE Zaporožje sa jedinstvenim energetskim sistemom Ukrajine, je isključen. NE je bila na ivici zamračenja.

Tokom pomenutog masovnog napada Rusija je raketama napala i branu Dnjeprovske HE u Zaporožju. DnjeproHE je najveća hidroelektrana u Ukrajini, važan kritični infrastrukturni objekat koji opslužuje milione ljudi. Ruski projektil udario u trolejbus koji je vozio preko brane. Na stanici je izbio požar. Postoje ljudske žrtve. Prelaz ceste preko brane je potpuno ograničen. Rusi su gađali branu DnjeproHE u pokušaju da stvore novu ekološku katastrofu poput one kad su digli u vazduh branu HE Kahovka 2023. godine. Trenutno ne postoji opasnost od proboja brane. Ali Rusija mora biti zaustavljena prije nego što dovede do novih ekoloških katastrofa globalnih razmjera. Napad na HE Dnjepar još jednom je dokazao da teroristi iz Kremlja nemaju kočnice.

Ruski raketni napadi su takođe imali za cilj uništavanje postojećih sistema protivvazdušne odbrane kako bi se izazvalo što više razaranja. Ukrajina se suočila s tolikim nedostatkom protivvazdušne municije da bi vojska mogla ostati bez projektila za sisteme protivvazdušne odbrane za odbranu gradova do kraja mjeseca. Umjesto da pokuša oboriti četiri od pet ruskih projektila, kao što to čini sada, Ukrajina će uskoro biti primorana da ograniči svoje sisteme protivvazdušne odbrane i obori samo jedan od pet projektila.

Rusija namjerno pogađa ukrajinske gradove u pokušaju da iscrpi protuzračnu odbranu u pozadini kašnjenja vojne pomoći iz SAD-a. Sistematske isporuke dovoljnog broja protivvazdušnih i protivraketnih sistema i projektila za njih su neophodne da bi se spasili životi hiljada miroljubivih Ukrajinaca. Pouzdana zaštita ukrajinskih gradova od ruskih raketnih napada će pokazati stabilnu konsolidaciju Zapada i Ukrajine, spasiti hiljade života i doprinijeti smanjenju migracionih tokova, posebno iz područja koja Rusi svakodnevno granatiraju.

Direktni gubici od ruske agresije već premašuju 155 milijardi dolara, shodno tome, obezbjeđivanje više najnovijih zapadnih sistema protivvazdušne odbrane i protivraketnih sistema pomoći će da se izbjegne naglo povećanje ovog iznosa u budućnosti. Jedina garancija sigurnosti života ukrajinskih civila u pozadini borbenih linija je prisustvo snažnog sistema protivvazdušne odbrane. Da ne postoji, Rusija bi uništavala ukrajinske gradove borbenim avionima, kao što je to već učinila u Čečeniji i Siriji. Ukrajini su prijeko potrebni dodatni protivvazdušni i protivraketni sistemi i rakete za njih. To je sasvim moguće ako partneri imaju dovoljno političke volje.

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR