Diplomate u Kongresu: Tramp vršio pritisak na Ukrajinu da bi ostvario političku korist

Javna saslušanja svjedoka u procesu opoziva američkog predsjednika Donalda Trampa počela su danas u Predstavničkom domu Kongresa SAD, a dvojica američkih diplomata svjedočila su da je šef Bijele kuće vršio pritisak na Ukrajinu da bi ostvario političku korist.

Na pitanja pravnih zastupnika i predstavnika u Kongresu, najviši diplomatski predstavnik SAD u Ukrajini Vilijem Tejlor rekao je da su postojala dva kanala američke politike prema Ukrajini, regularni i neregularni, prenosi Glas Amerike.

"Ja sam radio na regularnom, podršci SAD u borbi Ukrajine protiv korupcije. Taj kanal je odgovoran za spoljnu politiku SAD prema Ukrajini. Istovremeno, susreo sam se sa neformalnim kanalom američke politike koji je uključivao Kurta Volkera, Gordona Sondlenda, Rika Perija, Mika Malvejnija i Rudija Djulijanija", kazao je Tejlor.

On je naveo da mu je sredinom jula "postalo jasno" da je sastanak koji je želio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uslovljen istragom o poslovanju sina Trampovog rivala Džozefa Bajdena i miješanju Ukrajine u američke izbore, i da je taj uslov postavljen preko neregularnog kanala i Đulijanija, advokata predsjednika SAD.

"Poslije sam saznao da je došlo do obustave isplate vojne pomoći Ukrajini. To nas je iznenadilo jer su se Ukrajinci borili protiv Rusije i računali na podršku SAD. Rečeno je da je direktiva došla od predsjednika. Tada sam shvatio da se politika vodi neregularnim kanalom", rekao je Tejlor.

On je veoma detaljno i hronološki opisivao svoje razgovore sa zvaničnicima Trampove administracije i kako su eksplicitno govorili o principu "usluga za uslugu".

"Ambasador u EU Gordon Sondlend rekao mi je da Tramp želi da Zelenski javno kaže da je počeo istragu o ocu i sinu Bajdenu i da sve zavisi od toga, ne samo sastanak u Bijeloj kući, već i isplata vojne pomoći. Sondlendu sam rekao da Tramp mora više da poštuje stranu državu i da odustane od svojih zahtjeva", naveo je Tejlor.

Savjetnik američkog državnog sekretara Džordž Kent govorio je o svojoj karijeri i pokušajima Rudija Đulijanija da vodi "prljavu" kampanju protiv američkih zvaničnika u Ukrajini, prenosi Glas Amerike.

"Bilo je iznenađujuće i veoma loše da vidimo neke Amerikance kako se udružuju sa korumpiranim zvaničnicima u Ukrajini i napadaju druge američke zvaničnike koji vjerno služe svojoj zemlji", rekao je Kent.

On je kazao da SAD ne treba da traže od drugih zemalja da se miješaju u izbore i da sprovode istrage o političkim protivnicima onih na vlasti, jer to ugrožava vladavinu prava.

Tejlor i Kent su ranije ukazali da je Tramp vršio pritisak na Zelenskog da otvori istragu o Džozefu Bajdenu, bivšem potpredsjedniku SAD i mogućem kandidatu demokrata na predsjedničkim izborima 2020. godine, prije nego što Ukrajini bude odoborena vojna pomoć od 391 milion dolara, koje je Kijev želio za potrebe borbe protiv proruskih separatista na istoku zemlje.

U telefonskom razgovoru 25. jula, Tramp je od Zelenskog tražio da istraži da li je Bajden kao potpredsjednik SAD prekinuo istragu ukrajinskog tužioca o gasnoj kompaniji "Burisma" u čijem je Upravnom odboru bio njegov sin Hanter, kao i istragu o poslovanju Hantera Bajdena u toj firimi i o ukrajinskom miješanju u američke izbore 2016. 

Tramp je danas ponovo kritikovao proces koji se protiv njega vodi u Predstavničkom domu.

"Totalna prevara u vezi s opozivom od 'ne radimo ništa' demokrata", napisao je Tramp na Tviteru.

On je u drugom tvitu upitao "zbog čega je toliki fokus stavljen na svjedoke iz druge i treće ruke".

"Zbog čega je toliki fokus stavljen na svjedoke iz druge i treće ruke, od kojih mnogi nikad nijesu bili trampovci, ili čiji advokati nikada nijesu bili trampovci, kad je sve što treba da uradite da pročitate transkript telefonskog poziva s ukrajinskim predsjednikom i vidite iz prve ruke", naveo je Tramp.

Javna saslušanja svjedoka u Predstavničkom domu počela su obraćanjem predsjedavajućeg Odbora za obavještajne službe Adama Šifa koji vodi istragu u okviru procesa opoziva Trampa.

Šif je u uvodnoj reči rekao da je fokus istrage da utvrdi da li je Tramp zloupotrijebio položaj i pozvao Ukrajinu da se miješa u američke izbore, i da li je iznuđivao ili ucjenjivao tu savezničku zemlju.

On je kazao da će odgovori na ta pitanja pogoditi ne samo budućnost Trampa, već i odrediti šta Amerikanci mogu da očekuju od bilo kog budućeg predsjednika.

"Ako ovo nije za opoziv, šta je onda? Da li je predsjednikova dužnost da poštuje Ustav", upitao je Šif.

Najviši rangirani republikanac u Odboru za obavještajna pitanja Devin Nunes nazvao je javna svjedočenja "televizijskom pozorišnom predstavom u režiji demokrata" i rekao da je cio proces od početka orkestirana prljava medijska kampanja demokrata.

Nunes je kazao da ne treba nastaviti sa "lakrdijom" dok se ne odgovori na tri pitanja: o vezama demokrata i uzbunjivača koji je prijavio da je Tramp zloupotrijebio položaj, o ukrajinskom miješanju u američke izbore i o poslovanju sina Džozefa Bajdena, Hantera, u ukrajinskoj kompaniji Burisma.

Prva javna saslušanja svjedoka u istrazi o opozivu Trampa počela su poslije nekoliko sedmica pretresa iza zatvorenih vrata, u kojima su učestvovale sadašnje i bivše diplomate, zvaničnici i članovi Predstavničkog doma.

Poslije Tejlora i Kenta, 19. novembra javno će svjedočiti zvaničnik Savjeta za nacionalnu bezbjednost Aleksander Vindman, pomoćnica potpredsjednika SAD Dženifer Vilijams, bivši specijalni izaslanik u Ukrajini Kurt Volker i zvaničnik Savjeta za nacionalnu bezbjednost Tim Morison.

Dan kasnije, na pitanja članova Odbora Predstavničkog doma za obavještajne službe odgovaraće američki ambasador u EU Gordon Sondland, zamjenica ministra odbrane Lora Kuper i zamjenik ameičkog državnog sekretara Dejvid Hejl.

Bivša zvaničnica Savjeta za nacionalnu bezbjednost Fiona Hil daće iskaz 21. novembra.

Proces opoziva Trampa u Predstavničkom domu Kongresa četvrti je takav slučaj u istoriji SAD. Predsjednik Endrju Džonson opozvan je u Predstavničkom domu 1868. godine, a predsjednik Bil Klinton 1998. godine, ali je Senat potom glasao protiv opoziva obojice.

Ričard Nikson je podnio ostavku na mjesto predsjednika 1974. godine, pošto je bilo izvjesno da će biti smijenjen.