29 °

max 31 ° / min 20 °

Petak

07.08.

31° / 20°

Subota

08.08.

32° / 22°

Nedjelja

09.08.

34° / 24°

Ponedjeljak

10.08.

34° / 22°

Utorak

11.08.

34° / 22°

Srijeda

12.08.

33° / 23°

Četvrtak

13.08.

33° / 22°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Dempsi za Antenu M: NATO-u treba reforma, Makronova provokacija korisna

Izvor: Courtesy Photo/RSE

Svijet

Tag Video
Comments 0

Autor: Antena M

  • Viber

Dempsi za Antenu M: NATO-u treba reforma, Makronova provokacija korisna

Intervju za Antenu M

Razgovarala: Biljana Jovićević

Izjava francuskog predsjednika Emanuela Makrona(Emmanuel Macron) da je NATO doživio “moždanu smrt” na sedamedesetu godišnjicu od osnivanja Alijanse, prema ocjeni analitičarke Džudi Dempsi (Judy Dempsey) iz Karnegi (Carnegie) zadužbine u Evropi, i glavne urednice Strategic Europe, iako provokativna, imala je svoj efekat, jer je javno otvorila pitanje mnogih trvenja unutar Alijanse, i to je dobro, jer ih je bilo porebno otvoriti. Dempsi je u intervju za Antenu M rekla da NATO-u, treba reforma. Govorila je i o mogućem uticaju želje predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa da poboljša odnose sa Rusijom, na NATO članice, koje pak na različit način percipiraju prijetnju koju predstavlja Rusija, kao i o tome da li će napukline među 29 članica Alijanse uticati da se zaustavi proces širenja na nove članice, organizacije za koju mnogi vjeruju da je bila garant, prevashodno evropske sigurnosti, u proteklih 70 godina.

Antena M: Gospođo Dempsi, prošle sedmice smo vidjeli vjerovatno neočekivanu predstavu na obilježavanju 70-te godišnjice NATO-a, ili možda i ne, imajući u vidu sveukupne odnose među članicama Alijanse?

Dempsi: Zapravo i nije bila predstava, ja u stvari mislim da je takozvani NATO summit prošao izuzetno dobro. Da, svi su bili zabrinuti da će predsjednik Trump biti jako ljut na francuskog predsjednika Emanuela Makrona, i da, oni su imali malu raspravu, ali ona nije bila velika. A tokom zatvorene sesije lidera, predsjednik Tramp se držao napisanog plana, tako da je moglo biti i mnogo gore. I zapravo činjenica da je ipak sve proteklo prilično glatko znači da NATO pokušava da sredi napukline. Ali svi zanju da su napukline tu i da moraju biti ili popravljene ili NATO mora imati novu strategiju, odnosno plan kako da rješava velike probleme sa kojima se suočava.

Antena M: Uprkos ovome što ste rekli, na umu mnogih sada su dva pitanja: Da li je Alijansa doživjela moždanu smrt, kako je predsjednik Makron zaključio uoči susreta u Londonu, i može li NATO preživjeti eru predsjednika Trampa? Šta Vi mislite o oba ova pitanja?

Dempsi: Možemo li prvo na prvo pitanje?

Antena M: Da naravno, dakle šta mislite o konstataciji predsjednika Makrona o moždanoj smrti NATO-a?

Dempsei: Izjava Makrona je bila vrlo provokativna, da li NATO zaista mrtav ili želi da bude tako. I možda je ono što on poručuje Alijansi da treba da se otrese iz neke vrste intelektualne letargije i misli o danu poslije, u slučaju da se SAD povuku iz NATO-a, ne mislim izađu, već na neki način povuku podršku. Macron zapravo poručuje NATO-u, da moraju postati mnogo više politički savez da bi razmatrali pitanja poput Irana, Kine i da imaju zajedničku percepciju. I upotrebljeni jezik je zapravo bio vrlo pametan potez, jer su imali veliku temu za razmatranje i NATO je morao da se brani.

Antena M: I drugo pitanje koje mnogi sada postavljaju je da li NATO može preživjeti Trampa?

Dempsi: Da, ali pitanje je koliko će trajati Trampova era. Ako Tramp dobije još jedan mandat biće pod velikim pritiskom Kogresa da nastavi da podržava NATO, i zapravo je interesantno kada je ragovarao sa Macronom u Londonu, kritikovao ga je što je pokazao nepoštovanje prema NATO-u. A Vi se sjećate da je Trump govorio da je NATO prevaziđen. Vidite, Tramp je možda vrhovni komandant oružanih snaga SAD, ali u Kongresu je još uvijek velika podrška za NATO, i kada bi se odlučio za povlačenje iz Alijanse naišao bi na veliku opoziciju. To je prvo, i drugo, Trump ima jako puno prijatelja u Evropi, Poljake, Mađare, Slovake, Čehe, Bugare, Rumune i naravno neke od zapadnih zemalja. Ali na kraju i Tramp zna da Evropa zavisi od američkog bezbjednosnog kišobrana i NATO će definitivno preživjeti Trampovu eru.

Antena M: Ali moram Vas podsjetiti na nešto. Prije par dana, Njujork Tajms (The New York Times) je objavio da je američka ambasadorica u Danskoj Karla Sands (Carla) zabranila jednom američkom ekspertu, gospodinu Stenliju Sloanu (Stanley R. Sloan), koji je kritičan prema predsjedniku Trampu da održi glavni govor na međunarodnoj konferenciji povodom 70-te godišnjice NATO-a, a domaćin je bila američka ambasada. To je uzrokovalo otkazivanje cijelog događaja od strane organizatora skupa. Kakava se pruka sa ovim šalje?

Dempsi: Vidite, američka ambasadorica u Kopenhagenu nije karijerni diplomata, činjenica je da ju je imenovao Tramp, ona nema pojma o NATO transatlanskim odnosima, ona je Trampov lojalista, baš kao što je i američki ambasador u Berlinu (Ričarad Grenel /Richard Grenell).I ona je mislila da čini veliku uslugu time što sprječava bilo kakvu kritiku Trampa i njegove vanjske politike. To je zapravo velika bruka za Stejt dipartment (State Department) i veoma kratkovid potez. I jedno čemu je ovdje nanijeta velika šteta je njenoj sopstvenoj ambasadorskoj ulozi u Kopenhagenu.

To je velika sramota, jer će SAD da slave Dan ljudskih prava veoma brzo, slobodu medija i slobodu govora, a mi ovdje imamo Stanlija Sloana, vetrana transatlanskih odnosa i NATO-a, riječ je o veoma ozbiljnom analitičaru kojem je zabranjenio da govori. I činjenica, da ona nije znala ko je on, kao ni to da ne mogu podnijeti bilo kakvu vrstu konstruktivne kritike, pokazuje zapravo stanje nekih elemenata Stejt Dipartmenta, što je velika šteta. Dakle to nema nikakve veze sa NATO-om , riječ je o ambasadorici koju je postavio Trump, i koja ne dozvoljava bilo kakvu kritiku njenog predsjednika.

Antena M: Ali isto tako je bilo informacija u američkim medijima uoči susreta u Londonu da Trampova administracija priprema smanjenje finansiranja NATO-a.

Dempsi: Ne znam za to.

Antena M: Bilo je. Ako je to istina, kakve će biti posljedice?

Dempsi: Naravno velike, ako smanji finansirenje. Amerika u svakom slučaju troši jako puno za NATO odbranu i njihove druge vojne aktivnosti. Ako smanji potrošnju za NATO ...pa vidite, sada kada saveznici troše više, to će se brzo nadoknaditi. Ali na kraju, nije potrošnja SAD ono što je ključno za NATO, već američke sigurnosne garancije, američki bezbjednosni kišobran, to je mjerodavno.

Antena M: Vi ste u Berlinu. Njemačka kancelarka Angela Merkel je izjavila da je NATO sada važniji nego u vrijeme Hladnog rata. Šta zapravo Njemačka može uraditi? Čuli smo da je kancelaraka obećala da će njena zemlja postići cilj od dva posto potrošnje “do početka 2030”. Da li je to dovoljno, imajući u vidu da je jedna od glavnih pritužbi američkog predsjednika da druge članice ne plaćaju svoj dio od dva posto?

Dempsi: Ovih dva posto BDP (buto domaći proizvod) je postalo crvena linija. Sve zavisi od toga na šta se troši novac, to je pod broj jedan. Pod dva, pošto je BDP Njemačke užasno velika svota novca- oko 70 ili 80 milijardi eura godišnje- na šta god budu trošlili da li na odgovarajuću odjeću za vojnike ili drugo, mora biti veoma pažljivo odlučeno na šta će se trošiti taj novac. Tačno je da je Njemačka to odgodila do 2030, ali svašta se može dogoditi imeđu sada i tada. Ali, činjenica da je Merkel rekla da je NATO mnogo važniji nego ikad, pokazuje da je izuzetno zabrinuta za sigurnost Evrope, naročlito zato što Evropska unija i Evropljani sami, ne mogu bez SAD. Tako da je to veoma, veoma transatlanski usmjerena izjava Angele Merkel.

Antena M: Da li mislite da NATO treba reformu i prilagođavanje na nove globalne izazove, ali isto tako i zbog unutrašnjih razlika i različitih ciljeva?

Dempsi: Naravno da je potrebna reforma. Vidite da budemo jasni- bez obzira koja će se zemlja u budućnosti priključiti NATO-u, ili Evropskoj uniji kad smo već kod toga, opšte je mjesto da je teško postići da se 27 ili 28 zemlja saglase o nekom pitanju. Stoga svaki generalni sekretar NATO-a mora prihvatiti da će biti veoma teško da se postigne konsenzus o osjetljivim pitanjima. Opšte je poznato i da nije zajednička percepcija o prijetnjama među svim članicaima ista, zašto bi bila.

Za sjeverne Evropljane i srednje Evropljane je to ruska nasrtljivost, južnjaci misle da su to migracije, Britanci da je terorizam najveća prijetnja, Njemačka migracije i sajber sigurnost. Pronalaženje načina da se odgovori na ove prijetnje je ključno. Poenta je da NATO postaje koalicija voljnih, i to nije loša stvar i to politički treba prihvatiti. Druga stvar, ako neke članice ne žele da prihvate misije zauvijek ne treba ih kritikovati, to je demokrtska odluka. Ono pak što treba prihvatiti je finasiranje spoljnih misija. Drugim riječima, Franuska ide u misiju pod NATO kapama na Sejšele ili Mali ili gdje god drugo, i oni moraju sami platiti za njih.To nije fer, jer to doprinosi sigurnosti NATO-a. Mislim da mora postojati mnogo veći zajednički fond u koje će sve zemlje da doprinose i ako Britanija, Njemačka, Grčka i Portugalija odluče da idu u misiju skupa, zahvatiće iz tog fonda. A to znači da svi na neki način doprinose i to stvara duboki osjećaj solidarnosti, i mislim da je to dobra stvar.

Antena M: A na koji način mogu rješavati međusobne razlike pa i ciljeve, kao što je primjera radi slučaj sa Turskom, čija je kupovina ruskog antiraketnog sistema S-400, koji nije kompatibilan sa naoružanjem Alijanse, naljutila ostale članice. Kao i napad Turske na sirijske Kurde, koji su zapravo saveznici Zapada?

Dempsi: Pa Makron je na to i mislio. Morate imati mnogo više konsultacija, umjesto da činite bilateralne ili unilateralne poteze. Ako ste dio Alijanse, morate da razgovarate jedni sa drugima prije ovakvih poteza.

Antena M: I naravno pored svih ovih unutrašnjih sporenja o kojima govorimo, važno pitanje za NATO su odnosi sa Rusijom. Rusija se protivi proširenju NATO-a, jer to smatrju direktnom prijetnjom njihovoj nacionalnoj sigurnosti. Sa druge strane, gospodin Trump želi bolje odnose na Rusijom, a čak je i gospodin Stoltenberg takođe rekao da i pored problematičnih međusobnih odnosa, ne gledaju na Rusiju kao na neprijatelja već da se teže boljim odnosima. Kako se sve to može razvijati u budućnosti i u kojem pravcu?

Dempsi: Hajde da to što ste rekli razložimo: Trump kaže da žele bolje odnose sa Rusijom, ali ništa se ne dešava. Oni sada pokušavaju da sankcionišu Sjeverni tok (gasovod). Trump nije SAD, jer je Kogres taj koji vrši veliki pritisak na Rusiju i dalje. To je prvo. Drugo, Jens Stoltenberg to mora da kaže i da drži djalog otvorenim, za slučaj da dođe do nekog incidenta, poput upada u vazdušni prostor NATO-a, za takve slučajeve moraju imati neku vrstu dijaloga. I zato Stoltenberg to govori, iako su odnosi komplikovani.

I postaju još više komplikovani imajući u vidu šta se dogodilo u Njemačkoj u avgustu, mislim na ubistvo Gruzijca (Zemlikan Kangošvili /Zelimkhan Khangoshvili), koje je navodno izvela ruska obavještajna služba po nalogu Kremlja. To će otvrdnuti stav Angele Merkel još više, a vidjeli smo da ništa nije izašlo u javnost nakon susreta u Parizu u ponedjeljak, između francuskog (Makrona), ukrajinskog (Volodomira Zelenskog) i ruskog predsjednika (Vladimira Putina) i njemačke kancelarke Angele Merkel. Tako da ako hoćete da imate nove strateške odnose sa Rusijom, morate riješiti ukrajinsko pitanje i tačka.

Antena M: I na kraju moram da Vas pitam šta mislite o porukama koje se šalju, ovim javnim sporenjima i razmiricama velikih NATO članica, manjim članicima ali i drugim zemljama čija je aspiracija da postanu NATO članice?

Dempsi: To jevelika kuća, sa dosta kuvarica u kuhinji, moraju se navići. Zato mislim da su zaista korisne ove otvorene rasprave.

Antena M: Ne mislite da ćeih obeshrabriti? Sve čemu smo svjedočili prošle sedmice i prošlog mjeseca, sigurno šalje neku vrstu poruke onim zemljama koje žele da postanu člance NATO-a. I u najvećeme broju slučajeva one imaju podijeljena javna mnjenje oko ulaska u Alijansu. Koliko će to oslabiti njihove pozicije, a na kraju i uticati na odluku?

Dempsi: To je vrlo dobro pitanje. Izađite i objasnite šta je NATO. Ponavljam, ja zaista mislim da je ono što je Macron započeo veoma dobro. Ne možeš se priključiti Alijansi zatvorenih očiju misleći da je sve u redu i da se konsenzusi o svemu lako postižu. Mislim da su otvoreni razgovori bolji i da će javnost konačno naučiti šta NATO zaista predstavlja. Sakrivanje i pokrivanje svih problema i sporova, ne mislim da čini bilo kome, bilo kakvu uslugu. A za male zemlje koje žele da se priključe NATO-u, poruka je nemojte unutra sa povezom preko očiju.

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR