Crne prognoze koje su još krajem 2024. godine iznosili ruski nezavisni ekonomisti se ostvaruju. Rusija se suočava sa ozbiljnim ekonomskim problemima koje režim više ne može da prikriva. Ministar ekonomije Maksim Rešetnjikov i Putinova finansijska čarobnica, moćna guvernerka Centralne banke Rusije Elvira Nabiulina, otvoreno su na Peterburškom međunarodnom ekonomskom forumu zjavili: „Rusija je na pragu recesije, a većina resursa koji su prethodnih godina omogućavali rast ruske ekonomije je potpuno iscrpljena.“
Ruski nezavisni mediji navode da je Rusija najvjerovatnije već u recesiji, a kremaljski političari i ekonomisti ovakvim izjavama polako pripremaju stanovništvo na najgori mogući scenario. Rusija jednostavno više ne može živjeti isključivo od ratne, odnosno vojne industrije, čiji je rast stvarao iluziju uspješne ekonomije koja odolijeva sankcijama i međunarodnoj izolaciji. Naime, samo u prvom kvartalu ove godine, BDP je, prema zvaničnim podacima, pao sa 4,1 na 1,4 odsto, sa tendencijom daljeg pada.
Industrija je, prema navodima nezavisnog ruskog portala Novaja gazeta Evropa, u periodu januar–april 2025. praktično stagnirala, sa privrednim rastom manjim od 1,2 odsto. Iako je Vladimir Putin na sastanku sa privrednicima krajem aprila trijumfalno najavio rast BDP-a u 2025. godini, za šta je tada dobio veliki aplauz, nezavisni ruski portal Moscow Times, pozivajući se na izvore iz Moskve, navodi da su sredstva iz Fonda nacionalnog blagostanja tokom tri godine rata protiv Ukrajine smanjena tri puta. Zlatne rezerve pale su sa više od 400 tona prije rata na sadašnjih 139,5 tona. Ta sredstva su korišćena za potrebe rata i održavanje socijalnog mira, ali čak i Nabiulina, prema pisanju režimskog poslovnog lista RBK, priznaje da bi se rezerve mogle istopiti do kraja 2026. godine. Dobit ruskih kompanija u prva tri mjeseca 2025. pala je za trećinu u odnosu na 2024, a u naftnom sektoru – ključnom za Rusiju – dobit se prepolovila. Ruski budžet se zasniva na projekciji cijene i prodaje nafte, pa se nadaju, o čemu pišu i režimski mediji, da bi zbog rata između Izraela i Irana cijena nafte mogla skočiti preko 100 dolara po barelu, što bi, prema režimskoj agenciji RIA novosti, pomoglo da se napuni ruska državna kasa. Međutim, to je za sad neizvjesno. I zamjenik šefa Putinove administracije Maksim Oreškin rekao je da treba tražiti „nove ekonomske modele jer su dosadašnji iscrpljeni“.
Rusija mora obuzdati inflaciju
Inflacija trenutno dostiže skoro deset odsto (u maju je iznosila 9,89%), pa Rešetnjikov upozorava: „Ako ne obuzdamo inflaciju na četiri odsto, čeka nas Turska“, čime je poslao jasnu i uznemirujuću poruku. Podsjetimo da Turska ima najveću inflaciju u Evropi – oko 45 odsto. Ipak, nezavisni ruski ekonomisti izražavaju sumnju da je Moskva trenutno sposobna da obori inflaciju, između ostalog i zato što je do sada vještački držana „pod kontrolom“ stalnim intervencijama države. Novaja gazeta Evropa navodi da kremaljski ekonomski stručnjaci sve otvorenije poručuju Putinu da mora da bira – „ili rat, ili ekonomiju“. „Nakon tri godine rata, ruska ekonomija se hladi“, kaže ekonomski analitičar iz Centra za evropske političke analize Aleksandar Koljandr. „Ekonomija više ne može da izdrži. Može doći do sloma i naglog osiromašenja Rusije“, zaključuje Koljandr.
Prorežimski moskovski list Vedomosti prenosi izvještaj ruskog Centra za makroekonomske analize i kratkoročna predviđanja, koji u najnovijem izvještaju o „dinamici proizvodnje u martu i prvom kvartalu“ konstatuje stagnaciju u industriji. Ako se iz analize isključi sektor sa dominantnim prisustvom vojne industrije, „može se govoriti o prelasku u recesiju“. Investicije u ratnu industriju su uzele svoj danak – ostale grane su počele da tonu, a najkritičnije je stanje u poljoprivredi, koja već treću godinu bilježi konstantan pad. Ističu da je recesija stigla uprkos rekordno niskoj stopi nezaposlenosti od samo 2,3 odsto, ali i da industriji nedostaje više od dva miliona kvalifikovanih radnika, što je posljedica „masovne emigracije i mobilizacije muškaraca za rat“.
Još krajem prošle godine, u jednom tekstu u kojem je predviđan ovakav razvoj događaja, navedeno je da Rusiju čeka ili „rast bez razvoja“, ili „stagflacija – stagnacija proizvodnje uz stalni rast cijena“. Tada je profesor sa Univerziteta u San Dijegu u Kaliforniji, Branislav Slančev, izjavio da „ruska ekonomija ne može izdržati vojne troškove koje zahtijeva Putin“, a da se to ne odrazi na sveukupnu privrednu situaciju, koja se kreće po ivici izdržljivosti. Na Peterburškom forumu, predsjednik Odbora za budžet i poreze ruske Dume Andrej Makarov izjavio je da država mora razmisliti o ukidanju kreditnih pogodnosti, dok ministar finansija Anton Siluanov smatra da ih treba usmjeriti isključivo ka razvoju i investicijama, a ne koristiti za pokrivanje dugova ili plata.
Jutarnji podsjeća da je Putin, uprkos protivljenju banaka koje su zbog sankcija u velikim problemima, naredio da se krediti „veteranima i učesnicima tzv. specijalne vojne operacije“ otpisuju, ili da im se odobravaju povoljni krediti sa dugim grejs periodima i niskim kamatama, dok se isto tako moralo izaći u susret i brojnim vojnim fabrikama.
Svojevremeno je ruski nezavisni finansijski ekspert Oleg Vjugin upozorio da će biti veliki problem to što više od 40 odsto ruskog budžeta ide na vojne potrebe – što je više nego što je Sovjetski Savez izdvajao na vrhuncu Hladnog rata. Pokazala se tačnom i prognoza doktora ekonomskih nauka Igora Lipsica, koju je još u novembru 2024. dao za Novaju gazetu, da Putin 2025. godine neće moći da Rusima obezbijedi „i topove i maslac“. Predvidio je ne samo pad prihoda, već i nestašicu robe, odnosno povratak u staro „vrijeme deficita“, kao rezultat pokušaja vlasti da kontrolišu galopirajuće cijene. Ipak, na te mračne prognoze reagovao je zamjenik predsjednika Odbora Državne dume za ekonomsku politiku Mihail Deljagin, koji je za portal Nacionalne službene novosti (NSN) izjavio da ima efikasno rješenje za izbjegavanje recesije: „Treba hapsiti i zatvarati ljude zbog zločina u ekonomskoj sferi.“
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR