Rusija bi mogla podržati produženi rok od šest mjeseci za svog saveznika, Iran, prije nego što evropske sile ponovo uvedu sveobuhvatne sankcije Ujedinjenih nacija zbog odbijanja Teherana da dozvoli inspektorima UN-a povratak u nuklearne objekte nakon izraelsko-američkog napada u junu.
Francuska, Britanija i Njemačka – poznate kao E3 – odavno prijete da će pokrenuti „snapback“ sankcija u Savjetu bezbjednosti UN-a prije 18. oktobra, kada ističe uglavnom nefunkcionalni nuklearni sporazum koji je Teheran potpisao s velikim silama prije deset godina.
Zapadni zvaničnici su rekli da će čekati do kraja avgusta da odluče je li Iran ozbiljan oko nastavka pregovora, uz mogućnost produženja od šest mjeseci samo pod uslovom da Iran pokaže spremnost za razgovore sa SAD.
Visoki zvaničnici Irana i tri glavne evropske sile sastali su se juče u Ženevi da razgovaraju o zapadnim zahtjevima. Iranski zamjenik ministra spoljnih poslova za pravna i međunarodna pitanja Kazem Garibabadi, rekao je nakon sastanka da Teheran ostaje posvećen diplomatiji i rješenju koje će biti korisno za obje strane.
Jedan zvaničnik E3 rekao je: „Vidjećemo jesu li Iranci vjerodostojni po pitanju produženja ili samo odugovlače. Želimo da znamo jesu li postigli neki napredak u vezi s uslovima koje smo postavili za produženje“.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan razgovarao je s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom tokom vikenda i pojavili su se preliminarni izvještaji da je Rusija spremna da podrži produženje roka od šest mjeseci uz moguće odobrenje SAD. Ruski nacrt rezolucije koji predviđa da se šestomjesečni rok može dodatno produžiti već kruži u sjedištu UN-a u Njujorku.
Rusija i Kina – dvije stalne članice Savjeta bezbjednosti – ne mogu staviti veto na „snapback“ ako Evropa odluči da ga pokrene.
Evropa je uglavnom bila isključena iz pet rundi bilateralnih pregovora SAD i Irana koje je započeo predsjednik SAD Donald Tramp, a koji su naglo prekinuti kada je Izrael započeo 12-dnevni napad na iranske nuklearne objekte. Mehanizam „snapback“-a je jedini način za evropske sile da se vrate u proces pregovora, iako su bile ključne za prvobitni nuklearni sporazum, ali su sve više gurane sa strane u diplomatiji.
Evropski uslovi uključuju nastavak inspekcija, izvještavanje o velikim zalihama visoko obogaćenog uranijuma u Iranu i obnavljanje diplomatskih pregovora sa SAD. Iranski vrhovni lider, ajatolah Ali Hamnei, ove nedjelje je isključio direktne razgovore s Vašingtonom, ali ta formula ostavlja otvorenu mogućnost posredničkih pregovora, bilo s Omanom ili Norveškom.
E3 su zaprijetile da će pokrenuti „snapback“ do kraja avgusta, potez koji bi smanjio rizik od ruskog opstruiranja, budući da Moskva u septembru preuzima mjesečno predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN-a.
Protunacrt rezolucije koji je predložila Rusija navodno predviđa produženje roka tako da „snapback“ ne može biti pokrenut najmanje šest mjeseci. Taj period od šest mjeseci mogao bi se dodatno produžiti po ruskom prijedlogu.
Pravo stanje iranskog nuklearnog programa nije poznato, iako Tramp tvrdi da je uništen. Bijela kuća je smijenila zvaničnika Pentagona za odbranu koji je dao detaljniju procjenu.
Iran priznaje da je obogaćivao uranijum do 60% čistoće, što je mali korak od približno 90% koliko je potrebno za oružje, kao odgovor na povlačenje SAD iz nuklearnog sporazuma 2018. Iran insistira da nije imao namjeru napraviti nuklearnu bombu.
Iran je oštro kritikovao Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA), tijelo UN-a, jer je, po mišljenju Teherana, davala težinu američkim tvrdnjama da Iran možda krije tajni vojni nuklearni program. Ali IAEA je rekla da, iako ne može garantovati da je nuklearni program Teherana potpuno mirnodopski, nema kredibilne dokaze o koordinisanom programu nuklearnog naoružanja u Iranu.
IAEA je ponovo otvorila pregovore s iranskim zvaničnicima o uslovima za nastavak inspekcija, a razgovori u Ženevi biće fokusirani na to da li je Iran spreman da ispuni svoje obaveze iz ugovora o neširenju nuklearnog oružja i omogući nastavak inspekcija.
Iran tvrdi da je šteta na njegovom nuklearnom postrojenju tolika da je potreban novi plan s agencijom, a taj plan će biti restriktivniji.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR