Niz ruskih povreda NATO vazdušnog prostora prošlog mjeseca podsjetio je neke saveznike na brzu i smrtonosnu reakciju Turske prije deceniju, kada je oborila ruski borbeni avion koji je prešao njenu južnu granicu.
Ministarka odbrane Litvanije Dovile Sakaliene podsjetila je u objavi na mreži X da je Turska “dala primjer prije 10 godina” i pozvala na snažniji odgovor danas na ruske “provokacije”.
Turska je, međutim, 2015. ostala izložena zbog mlakog odgovora NATO saveznika i ekonomskih posljedica obaranja ruskog aviona. To je Ankaru kasnije – ironično – navelo da se približi Moskvi, iako danas ratuje protiv Ukrajine.
Dana 24. novembra 2015. turski F-16 oborio je ruski Su-24 blizu sirijske granice. Dramatični snimci pokazali su gorući avion kako pada u šumovitu oblast, obilježavajući prvi vojni sukob između NATO članice i Moskve od osnivanja saveza 1949. godine.
Turska, druga po veličini vojska u NATO-u, tvrdila je da je dala više upozorenja prije nego što je reagovala u skladu sa pravilima. Moskva je negirala povredu, zamrzla odnose i uvela trgovinske i turističke sankcije Ankari.
NATO je za samo nekoliko sati sazvao hitan sastanak i izrazio solidarnost sa Turskom zbog teritorijalnog integriteta, ali je pozvao i na smirenost. Naredni potezi – izviđački i rano-uzbunjivački letovi – imali su cilj da smanje tenzije, a ne da povećaju sukob.
Zvaničnici su tada rekli da se Turska i dalje osjećala ranjivom u odnosu na Rusiju, svog crnomorskog susjeda, sa kojim je već bila u posrednom ratu u Siriji – Moskva je podržavala predsjednika Bašara al-Asada, a Ankara pobunjenike.
“Djela govore više od riječi”, kazao je bivši turski ambasador Timur Sojlemez, upućen u odnose sa SAD.
Uoči incidenta, SAD i drugi saveznici povukli su ključne odbrambene sisteme iz Turske, ostavljajući je da se “sama brani… od stalnih povreda vazdušnog prostora i prijetnji raketnim napadima iz Sirije”, rekao je. “To je postavilo scenu za incident i njegove posljedice”.
Turska ekonomija bila je teško pogođena ruskim sankcijama i kasnije je uputila ono što je Moskva nazvala izvinjenjem.
U početku se Ankara obratila NATO saveznicima da ojača odbranu, ali je odbila kupovinu američkih Patriot raketa zbog cijene.
Kasnije – podstaknuta neuspjelim pučem 2016. i približavanjem Moskvi – kupila je ruske S-400, što je dovelo do američkih sankcija i izbacivanja Turske iz programa za F-35, posljedica koje i dalje opterećuju odnose sa SAD.
Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan izgradio je korektan odnos sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, odbijajući da se pridruži zapadnim sankcijama Moskvi i domaćin je pregovora između ruskih i ukrajinskih delegacija, iako je mir i dalje daleko.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR