Svjetska ekonomija pokazala se otpornijom nego što se očekivalo, uprkos snažnim pritiscima izazvanim brojnim šokovima, izjavila je danas direktorka Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgijeva. Ona je prognozirala samo blago usporavanje globalnog rasta ove godine i 2026.
Georgijeva je kazala da je američka ekonomija izbjegla recesiju koje su se mnogi eksperti plašili prije samo šest mjeseci. Američka ekonomija i mnoge druge pokazale su otpornost zahvaljujući boljim ekonomskim politikama, prilagodljivijem privatnom sektoru, manjim carinama od očekivanih, makar za sada, i povoljnim finansijskim uslovima, navodi se u tekstu njenog obraćanja na događaju u Milken institutu u Vašingtonu.
„Vidimo da globalni rast usporava samo neznatno ove i naredne godine. Svi pokazatelji upućuju na to da je svjetska ekonomija u cjelini izdržala snažne pritiske iz više pravaca“, rekla je Georgijeva u najavi novog Svjetskog ekonomskog izgleda MMF-a.
MMF je u julu povisio svoju prognozu globalnog rasta za 2025. godinu za 0,2 procentna poena, na 3,0%, i za 2026. za 0,1 poen, na 3,1%. Novi izvještaj biće objavljen narednog utorka tokom godišnjih sastanaka MMF-a i Svjetske banke u Vašingtonu. Ovi sastanci dolaze u trenutku kada je američki predsjednik Donald Tramp preokrenuo svjetsku trgovinu visokim carinama i pooštrio imigracionu politiku, dok vještačka inteligencija brzo mijenja tehnologiju i tržište rada.
Svjetska ekonomija, prema njenim riječima, ide „bolje nego što se strahovalo, ali lošije nego što je potrebno“.
Georgijeva je napomenula da MMF predviđa globalni rast od oko 3% na srednji rok, što je znatno ispod prognoze od 3,7% prije pandemije kovida-19.
Ona je upozorila na duboke tokove marginalizacije, nezadovoljstva i siromaštva širom svijeta i istakla da globalna ekonomija i dalje suočava brojne rizike. Neizvjesnost je, kako je rekla, na izuzetno visokom nivou i nastavlja da raste, dok potražnja za zlatom, tradicionalnim utočištem za investitore, naglo raste. Dodala je da monetarne rezerve u zlatu sada čine više od 20% svjetskih zvaničnih rezervi.
Američki carinski šok bio je blaži nego što se strahovalo u aprilu, pa je prosječna carinska stopa sada oko 17,5%, naspram 23% u aprilu, a većina zemalja je izbjegla uvođenje kontramera. Ipak, američke carinske stope se stalno mijenjaju, a inflacija bi mogla porasti ako kompanije počnu prebacivati veći dio troškova carina na potrošače, ili ako višak robe, koja je prvobitno bila namijenjena američkom tržištu, izazove novi talas carina u drugim zemljama.
Georgijeva je dodala da se vrijednosti na finansijskim tržištima približavaju nivoima iz perioda internet euforije prije 25 godina. Nagla promjena sentimenta – poput one koja se dogodila tokom pucanja dot-kom balona u martu 2000. – mogla bi usporiti globalni rast i posebno otežati situaciju zemljama u razvoju.
„Vežite se“, poručila je Georgijeva, dodajući: „Neizvjesnost je novo normalno i ostaće tu“.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR