Kad god Olena Horlova izlazi iz kuće ili vozi kroz mjesto nedaleko od južnog ukrajinskog grada Hersona, osjeća da bi mogla biti meta. Vjeruje da ruski dronovi mogu vrebati sa krovova, pored puta ili da ciljaju njen automobil.
Kako bi zaštitila sebe i svoje dvije kćerke, djevojčice ostaju u kući, a ona je stalno na oprezu – ponekad se noću vraća kući mračnim putevima bez upaljenih svjetala, da ne bi bila primijećena.
Nakon što je preživjela okupaciju, odbila saradnju sa ruskim snagama i skrivala se od njih, Horlova, kao i mnogi drugi stanovnici, shvatila je da ni poslije oslobađanja njenog mjesta 2022. godine patnjama nije došao kraj.
Herson je bio među prvim mjestima gdje su ruske snage počele da koriste kratkodometne FPV dronove (dronove sa pogledom iz prvog lica) protiv civila. Ti dronovi su opremljeni kamerama za prenos uživo, što omogućava operaterima da u realnom vremenu vide i biraju mete. Ova taktika kasnije se proširila više od 300 kilometara duž desne obale rijeke Dnjepar, kroz Dnjepropetrovsku, Hersonsku i Nikolajevsku oblast.
Nezavisna međunarodna istražna komisija Ujedinjenih nacija za Ukrajinu navodi da o namjeri ovih napada gotovo da nema dileme. U izvještaju iz oktobra, Komisija je navela da su napadi više puta ubijali i ranjavali civile, uništavali domove i prisiljavali hiljade ljudi na bjekstvo, zaključujući da se radi o zločinima protiv čovječnosti – ubistvima i prisilnim preseljenjima.
„Živimo u nadi da će se ovo jednog dana konačno završiti“, rekla je Horlova drhtavim glasom. „Nama je najvažniji prekid vatre ili da se linija fronta pomjeri dalje. Tada bi nam bilo lakše“.
Lov na one koji su preživjeli
Horlova živi u Komišanima, selu nadomak Hersona, svega četiri kilometra od rijeke Dnjepar, gdje se intenzitet napada nije smanjio ni nakon što su ukrajinske snage u novembru 2022. godine oslobodile grad od ruske okupacije, oko devet mjeseci nakon početka pune invazije Rusije 24. februara te godine.
Rat se, međutim, tu nije završio. Naprotiv, ušao je u fazu u kojoj je ovo područje praktično postalo ono što mještani i vojska nazivaju „lovom na ljude“ – poligonom na kojem su ljudi često direktne mete napada dronovima.
Horlova kaže da FPV dronovi često slete na krovove kada im se isprazne baterije i tu čekaju.
„Kada se pojave ljudi, automobili ili čak biciklista, dron iznenada poleti i ispusti eksploziv“, rekla je. „Došlo je dotle da ih bacaju čak i na životinje – krave, koze“.
Vjeruje da su civili na meti iz „osvete“ zbog slavlja koje je izbilo kada je Herson oslobođen.
U izvještaju Komisije UN navodi se da su ovi napadi proširili strah među civilima i povrijedili njihovo pravo na život i druga osnovna ljudska prava. Istražitelji su utvrdili da udare izvode ruske jedinice sa okupirane lijeve obale Dnjepra, te su identifikovali konkretne jedinice dronova, operatere i komandante. Takođe su naveli da ruski Telegram kanali redovno objavljuju snimke napada, često uz podrugljive poruke i prijetnje novim udarima.
Komisija UN je saopštila da je razmatrala i ruske tvrdnje da ukrajinske snage dronovima napadaju civile na okupiranim teritorijama, ali da istragu nije mogla da dovrši zbog nedostatka pristupa tim područjima, nemogućnosti zaštite svjedoka i izostanka odgovora ruskih vlasti.
Nevidljiva kupola
Presretnuti snimci do kojih je došla agencija Associated Press, a koje je obezbijedio 310. samostalni bataljon mornaričke elektronske borbe, prikazuju ruske FPV dronove koji, kako izgleda, love vozila. Na snimcima se vidi kako dronovi lete nisko iznad puteva i „zaključavaju“ se na automobile u pokretu ili parkirane – često pikapove, vozila za snabdijevanje, putnička kola, pa čak i jasno obilježena ambulantna vozila – prije nego što se obruše u napad.
Komandir 310. bataljona, koji štiti nebo iznad 470 kilometara južne Ukrajine, uključujući Herson, kaže da prema gradu svakodnevno leti najmanje 300 dronova. Samo u oktobru iznad Hersona je preletjelo 9.000 dronova.
„Ovo područje je kao poligon za obuku“, rekao je komandir bataljona Dmitro Ljašok, vojni veteran sa 16 godina iskustva i jedan od prvih pionira elektronskog ratovanja u Ukrajini. „Dovode nove ruske posade da ovdje stiču iskustvo prije nego što ih pošalju na druga ratišta.“ AP nije mogao nezavisno da potvrdi ovu tvrdnju.
Uprkos ogromnom broju dronova – u koji nijesu uračunata druga oružja poput artiljerije i kliznih bombi – njegove snage, kako kaže, uspijevaju da neutrališu više od 90% njih.
Prema podacima Kancelarije UN za ljudska prava, kratkodometni napadi dronovima postali su vodeći uzrok stradanja civila u blizini linije fronta. Lokalne vlasti navode da je od jula 2024. godine u tri južne oblasti poginulo više od 200 civila, a preko 2.000 ranjeno, pri čemu su većina žrtava muškarci. Oštećeno ili uništeno je gotovo 3.000 kuća.
Tokom iznenadne posjete Hersonu u novembru, glumica Anđelina Džoli opisala je stalnu prijetnju iz vazduha kao „težak pritisak“.
„U jednom trenutku morali smo da stanemo i sačekamo dok je dron letio iznad nas“, napisala je na Instagramu. „Ja sam bila u zaštitnoj opremi i za mene je to trajalo samo nekoliko dana. Porodice ovdje s tim žive svakog dana.“
Lov na ljude
U jednoj od glavnih hersonskih bolnica koja zbrinjava žrtve napada dronovima, 70-godišnja Natalija Naumova oporavlja se nakon što je 20. oktobra ranjena u udaru drona tipa „šahed“, koji nosi snažniji eksploziv od FPV dronova. Zadobila je povrede od detonacije na lijevoj nozi.
Kaže da se napad desio tokom noći dok je u selu Inženjerno, gdje je bila privremeno smještena, čekala autobus za evakuaciju koji je trebalo da stigne sjutradan ujutru.
„Toliko je dronova letjelo iznad nas“, rekla je, dodajući da je rijetko napuštala kuću čak i nakon što su joj prozori razbijeni i zakovani daskama. „Tamo ljudi preživljavaju, a ne žive. Nikada nijesam mislila da će me zadesiti takva tragedija“.
Zamjenik glavnog ljekara bolnice, dr Jevhen Haran, kaže da se povrede od udara dronova kreću od amputacija do smrtonosnih rana.
„To je bukvalno lov na ljude. Ne postoji drugi naziv za to“, rekao je.
On navodi da pacijenti ranjeni u ruskim napadima, uključujući udare dronova, u bolnicu dolaze svakodnevno. Samo prošlog mjeseca liječeno je 85 hospitalizovanih i 105 ambulantnih pacijenata sa povredama od eksplozija, svi od granatiranja i napada dronovima. To je i jedina bolnica u okolini opremljena za zbrinjavanje najtežih slučajeva.
I sam Haran našao se pod vatrom FPV drona 26. avgusta dok je sa suprugom vozio iz obližnjeg Nikolajeva. Spasioci su ih zaustavili na auto-putu, upozoravajući da je iznad njih dron.
„Zaustavio sam se iza njih. Dron je kružio i u sljedećem naletu direktno se zabio u njihovo vozilo – u vozačeva vrata“, prisjetio se. Geleri su razbili prednji automobil, dok je njegov, parkiran iza, ostao neoštećen.
U bolnicu je stigao sa naglim skokom pritiska, a kasnije je liječen zbog potresa mozga. „Ponekad i dalje gubim riječi i osjećam nestabilnost“, rekao je. „Sve se desilo za manje od 10 minuta.“
Za stanovnike Hersona, iskustvo okupacije i trenutak oslobođenja i dalje određuju kako izdržavaju stalne napade dronovima.
„Izdržali smo do oslobođenja – izdržaćemo i do mira“, rekao je.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR