Obilježena stogodišnjica rođenja Zuke Džumhura

Stogodišnjica rođenja Zuke Džumhura obilježena je u Sarajevu u Centru kulture i mladih svečanim programom „Stogodišnjica hodoljupca“.

Sjećajući se nezaboravnog putopisca, slikara i karikaturiste, književnik Abdulah Sidran je rekao da je Zuko bio „enciklopedista, znalac u više disciplina, znalac istorije, književnosti, poezije, slikarstva i svega“.

„A u sebi je objedinjavao sve najplemenitije što je dao islamski istok i zapad kao onaj svijet kojem naša zemlja prirodno pripada. Njegova enciklopedijska figura je najvažnije da se upamti. Neka narod zna kad dotakne Zuku Džumhura da je dotakao djelo jednog čovjeka koji je bio obdaren i sposoban u svim disciplinama na način renesansnih filozofa, umjetnika, slikara. Dakle, univerzalni znalac ljudske duhovnosti", rekao je Sidran.

Džumhura je dobro poznavao književnik i glumac Senadin Dino Begtašević, koji je, kako kaže, imao sreću da s njim priča posljednjih desetak godina.

„To je možda najdragocjenije vrijeme koje sam tako sebično iskoristio da budem u društvu čovjeka koji je obilježio duhovni život Konjica, Sarajeva, Mostara, Travnika, Herceg Novog. Uvijek sam govorio da je to čovjek kojem ne treba kompas i sat. On je bio domaćin na svakom dijelu ove planete i vođen istočnjačkom mudrošću", poručio je Begtašević.

Profesorka Dijana Hadžizukić naglasila je da je Džumhur radio karikaturu, scenario za film, pozorišne predstave.

„Ono što mene zanima je njegov književni tekst, putopis, koji spada u savremene putopisne literature na južnoslavenskom govornom prostoru. Sama vrijednost njegove književnosti je u jeziku, načinu na koji piše svoje tekstove, načinu na koji pristupa svakom prostoru i gradu u kojem se našao. To nisu suvoparni putopisi jer on grad posmatra iznutra, sa čaršije, pijace, iz kafane sa živim ljudima tog grada razgovara i na taj način kao proživljen utisak donosi nama u literaturi“, rekla je Hadžizukić.

O Zuki Džumhuru govorili su njegovi brojni poštovaoci i prijatelji. Svečanost je završena izložbom „Zuko Džumhur“, autora i arhivara Safeta Hebibovića.