Evropska komisija primila je na znanje odluku Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Valentina Inzka o izmjeni krivičnog zakona te zemlje kojima se zabranjuje i zatvorom sankcioniše negiranje ratnih zločina, uključujući i genocid u Srebrenici te ističe da su revizionizam i negiranje genocida protivni temeljnim evropskim vrijednostima.
“Primili smo na znanje usvajanje zakona o negiranju genocida, odluku koju je donio visoki predstavnik Valentin Inzko. Da budemo vrlo jasni: revizionizam i negiranje genocida protivrječi temeljnim evropskim vrijednostima”, kaže se u reakciji iz Kancelarije Visokog predstavnika EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Žozepa Borelja, prenijela je Hina.
Prevladati nasljeđe rata
Boreljova PR ističe da je pomirenje jedan od prioriteta za Bosnu i Hercegovinu na njenom putu prema EU-u.
“EU očekuje od čelnika Bosne i Hercegovine da djeluju suvereno, preduzimaju konkretne korake i promovišu okruženje koje pridonosi pomirenju kako bi se prevladalo nasljeđe rata”, ističe PR Komisije.
Ona takođe ponavlja privrženost EU-a suverenosti, jedinstvu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine te poziva političke čelnike da se suzdrže od zapaljive retorike i preduzimanja bilo kakvih koraka koji bi mogli potkopati evropsku perspektivu zemlje.
Odluku visokog predstavnika za BiH Valentina Inzka da nametne zakon kojim se kažnjava negiranje ratnih zločina političari u toj zemlji su očekivano različito ocijenili a član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je najavio kako u entitetu Republika Srpska taj zakon neće sprovoditi te je zaprijetio odcjepljenjem od BiH.
U Srebrenici ubijene hiljade ljudi
Prema haškim presudama, dokazano je ubistvo za više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijenih u julu 1995. godine u Srebrenici, na istoku Bosne i Hercegovine, a te zločine Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu ocijenio je kao zločin genocida. Prema drugim izvorima, u Srebrenici je ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.
Za zločine u Srebrenici osuđeno je 48 osoba na više od 700 godina zatvora i pet doživotnih kazni, uključujući najviše vojne i političke zvaničnike bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, zapovjednika vojske RS-a Ratka Mladića i prvog predsjednika tog entiteta Radovana Karadžića. Posljednja presuda izrečena je Mladiću prošlog mjeseca. Njega je 8. juna drugostepenom presudom na doživotni zatvor osudio Međunarodni mehanizam za krivičene sudove, nasljednik ICTY-a. Isti mehanizam je pravosnažno na doživotni zatvor osudio i Karadžića (74) u martu prošle godine.
Uprkos presudama međunarodnih sudova, vodeći političari u RS-u osuđene za ratne zločine još slave kao nacionalne heroje.
Pivljanin
Sasvim ispravna odluka ,jedino na taj način može se stati na put srpskom svetu, koi su priznao neko ili ne glavni remetilački faktor na Balkanu i pokretači svih nemira i fašizacije ovoga prostora ,EU mora donijeti odluku da isti zakon važi i u Srbiji ,kao u BiH, jer svako zlo upravo kreće iz Srbije .