Brisel je konačno reagovao na rastuće aktualne tenzije među zemljama nastalim iz SFRJ. Zasad je ta reakcija načelna i retorička, ali s napomenom da EU ne smije ostati samo na tome, piše Dojče Vele, prenosi vecernji.hr.
Odbor za vanjsku politiku Evropskog parlamenta izrazio je u utorak zabrinutost zbog pojačane napetosti i ratobornih tonova u regiji zapadnog Balkana, tematizujući u raspravi primarno odnose Srbije i Kosova.
Ipak, pomenuta su i druga relativna žarišta: Crna Gora, Republika Srpska u Bosni i Hercegovini, Makedonija, te relacija Srbija-Hrvatska.
Rasprava je održana, inače, na dan za koji je u Briselu zakazan nastavak susreta predstavnika Kosova i Srbije. Jedan od istaknutih problema novijeg datuma bio je i već čuveni politički oslikan voz s pruge Beograd-Kosovska Mitrovica, koji je izazvao dosta nemira.
U raspravi su spomenuti i proslava neustavnog Dana RS-a u BiH, izborni ekscesi u Crnoj Gori, pa i nedavna militantna retorika Tomislava Nikolića, predsjednika Srbije, usmjerena prema RH.
Vanjskopolitički odbor nije donio zaključak o konkretnim mjerama za kojima će posegnuti da se tenzije ublaže. Pitanje je, dakle, što se može očekivati u nastavku međunacionalnih ogleda u tom dijelu Europe, i što bi se moglo te moralo preduzeti da sporenja ne prerastu u oružane sukobe?
Jozo Radoš, hrvatski europarlamentarac i član tog odbora, smatra da će Brisel morati što prije da ojača svoju aktivnu te stalnu političku prisutnost na Kosovu, umjesto ispunjavanja birokratske forme kakva očito ne može valjano riješiti spor.
Mogućnost nekontrolisane eskalacije sukoba
„EU nije više dovoljno fokusirana na zapadni Balkan, što pak znači - na svoje neposredno susjedstvo u kojem zabrinjavajuće kuva. A prijeti se akcijama poput podjele Kosova i Makedonije ili odcjepljenja RS-a, pri čemu treba imati na umu da ništa od toga ne može biti izvedeno bez ratnog sukoba“, upozorava on.
Vjeruje međutim da u skorije vrijeme neće doći do takve eskalacije, izvinjavajućii se potom zbog cinizma:
„Vjerujem u to jer se zna da nijedna od potencijalnih strana u nekom od tih ratova, dakle, danas nije oružano spremna za ratovanje. Iako, ne bih se sasvim oslanjao niti na racionalne procjene. Takvi sukobi često izbiju nekontrolisano, posve iracionalno.“
„Srbija je na ovaj ili onaj način uključena u svaku od tih pojedinačnih zategnutih relacija“, kaže Radoš, „i to je dosta logično – najveća je i svakako ima najrazvijenije veze u širem prostoru. Ali ona je zbog svog uticaja i najodgovornija u ovoj priči.“
Hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu osvrnuo se zatim i na vlastitu zemlju, kritički primijetivši da bi RH trebalo da ima bolji odgovor na problematično ponašanje svojih ekstremnih učesnika u političkom polju, onih koji doprinose napetostima u regiji. Ali, on ističe da je važna razlika bar to što Hrvatska danas nema izrazitih ekstremista na vlasti.
Opšta sklonost vlasti antagoniziranju javnosti
„Hrvatska nije u centru procesa o kojima je bilo riječi, ali je njima ipak donekle zahvaćena, i zato mora paziti na dalji razvoj situacije, te se zalagati okretanju svog društva, kao i odnosa sa susjedima, prema sadašnjosti i budućnosti. I nadajmo se da neće biti zloupotrebe govora o prošlosti zbog prikrivanja nečije nesposobnosti da se riješe drugi aktuelni problemi – ekonomski, imigracijski, ekološki, i tako dalje“, zaključak je Joze Radoša.
Zagrebački vanjskopolitički analitičar Tomislav Jakić, takođe procjenjuje da u sadašnjoj situaciji nema puno mogućnosti za otvorene ratne sukobe, mada ne isključuje šanse za eventualne manje oružane incidente, pa bi o svemu tome i EU morala više povesti računa.
„No takvo stanje će trajati sve dok na vlasti u državama regije imamo ekipe koje ne pokazuju volju da normaliziraju odnose, nego sklonost da žive od antagoniziranja javnosti između svoje i susjednih država. A činjenica je da među tim vlastima ima razlike u količini spomenute volje i da se ipak ne ponašaju svi jednako huškački“, rekao je Jakić.
S druge strane, on svima nalazi zajedničku boljku, dodajući kako je osnova problema to što vlasti ni u jednoj zemlji ove jugoistočno-evropske regije nisu prvenstveno orijentisane pozitivno, i ničiji ulog u politici nije dominantno okarakterisan određenjem „za nešto“. Nego je u svojoj biti „protiv nečega i nekog“, po mišljenju Tomislava Jakića, a to „nešto“ je u pravilu – narod iz susjedne države.
Preuzeto sa vecernji.hr
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR