Vučić: Nepodnošljivi uslovi života za Srbe i druge manjine, Osmani: Srbi pod pritiskom Beograda – a ne kosovskih vlasti

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija razmatra šestomjesečni izvještaj generalnog sekretara svjetske organizacije Antonija Gutereša.

Srbiju na zasijedanju predstavlja predsjednik Aleksandar Vučić, dok Kosovo zastupa predsjednica Vjosa Osmani.

Izveštaj je predstavila šefica Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK) Karolin Zijade. Izjavila je da je opšti utisak poslije konsultacija sa liderima u Prištini i Beogradu i međunarodnim partnerima - nezadovoljstvo stepenom napretka koji se postiže kroz politički dijalog i posljedicama koje to ostavlja na bezbjednosnu situaciju. "Stepen nepovjerenja između zajednica nažalost ostaje visok i na to se mora odgovoriti", konstatovala je.

Poručila je da je potrebna neophodna detaljna istraga zasnovana na činjenicama u vezi sa incidentu u Banjskoj 24. septembra 2023. godine. "To je i pravno pitanje i politička neophodnost, kako bi se izbjeglo da se takav događaj ponovi" - izjavila je na sjednici.

Zijade je takođe izrazila zabrinutost zbog načina na koji su novi propisi o novčanim transakcijama na Kosovu saopšteni i primenjeni, i načina na koji su uticali na, kako je rekla, "ranjivije segmente nevećinskih zajednica." UN pozivaju dve strane da sarađuju kako bi se u bliskoj budućnosti pronašla praktična rešenja, rekla je.

Govoreći o izboru gradonačelnika u četiri opštine sa srpskom većinom na sjeveru Kosova, izjavila je da se neuspjehom referenduma proteklog vikenda samo odlaže rješenje tog osjetljivog pitanja.

Šefica UNMIK-a je istakla da je još jedan element glavnih sporazuma, koji može da doprinese normalizaciji odnosa, preduzimanje kredibilnih koraka ka uspostavljanju Zajednice opština sa srpskom većinom. "Kakva god da bude konačna forma zajednice, ona će, očigledno, sadržati elemente održivih finansijskih i institucionalnih garancija za zajednicu kosovskih Srba", zaključila je Zijade.

Takođe je navela da unilaterlne akcije, bez obzira koja ih strana preduzima, doprinose klimi nepovjerenja i nesigurnosti.

Vučić: Nepodnošljivi uslovi života za Srbe i druge manjine

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na sjednici je izjavio da vlasti u Prištini na različite načine zastrašuju i diskriminišu srpsku manjinu na Kosovu, ali da ih međunarodna zajednica nagrađuje umjesto da ih sankcioniše.

Ocijenio je da je represija nad Srbija i drugim manjinama pojačana poslije hitne sjednice Savjeta bezbjednosti u februaru, održane zbog odluke kosovskih vlasti da se ukine promet o dinarima na Kosovu. "Mjere da se ukine dinar predstavljaju kulminaciju etnički motivisane kampanje protiv Srba i nealbanaca", poručio je na sjednici predsjednik Srbije.

Rekao je da su Srbi i pripadnici ostalih manjina i dalje onemogućeni da dobijaju svoje plate, penzije, socijalna primanja i dečji dodatak, zbog čega je rad škola, obdaništa, medicinskih, socijalnih i drugih institucija "praktično onemogućen".

Predsjednik Srbije je rekao da se od prethodne, vanredne sjednice SB o Kosovu u februaru dogodilo 16 etnički motivisanih napada, među kojima je oružani napad na Srbe u Gračanici, pucnjave i zastrašivanje sve manjeg broja srpskih povratnika na zapadu Kosova i nasilno uklanjanje tabli sa nazivima na srpskom jeziku u srpskim opštinama na sjeveru Kosova.

Vučić je podsjetio da 11 godina posloke usvajanja Briselskog sporazuma, formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom "nije ni na vidiku". Dodao je da je ZSO institucionalno rješenje koje bi omogućilo bezbjedan život i ekonomski razvoj Srba, te zaštitu njihovih političkih prava, i izrazio uvjerenje da bi uz ZSO do sada bio stvoren temelj za istorijsko pomirenje zajednica Albanaca i Srba.

Ocijenio je da izvještaj generalnog sekretara Gutereša "možda u potpunosti ne obuhvata ozbiljnost situacije na terenu, ali činjenično dokumentuje skoro sve značajne događaje tokom perioda izvještavanja."

Govoreći o događaju u Banjskoj, rekao je da je Srbija "nedvosmisleno osudila nasilje" koje se dogodilo u tom mjestu prošlog septembra ali i dodao da ti događaji nisu bili uzrok već posljedica "represije Aljbina Kurtija i progona civila". Poručio je da Srbija neće dozvoliti da se ta tragedija koristi kao alibi za progon Srba ili skretanje pažnje sa toga.

Osmani: Srbi pod pritiskom Beograda – a ne kosovskih vlasti

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani odbacila je tokom izlaganja tvrdnje da su pripadnici srpske zajednice na Kosovu na udaru navodnog etničkog čišćenja kosovskih vlasti – istakavši da se nalaze pod pritiskom zvaničnog Beograda i kako je, ukazala, kriminalnih struktura Srbije na Kosovu.

“Srbija je raspoređivala vojsku i najmoderniju tehniku u blizini sa Kosovom. Prije nekoliko testirali su iranske dronove. To su poruke koje Srbija šalje. Napadači iz Banjske slobodno se kreću u Srbiji. I Vučićeva vlast im obezbjeđuje unosne ugovore“, ukazala je predsjednica Kosova.

Takođe, ukazala je na tvrdnje da je Srbija prošle sedmice zadržavala autobuse sa građanima Kosova na svojim granicama.

„Uzimala im je dokumenta i ispitivala ih. Takođe, Dejan Janković, zamjenik direktora kosovske policije, bio je pritvoren sa još nekoliko policijskih funkcionera“, navela je Osmani.

Osmani je podvukla da Srbija ometa proces integracije Srba na Kosovu.

„Podriva bezbjednost i ustavni okvir Republike Kosovo. Brojni Srbi koji su bili integrisani u institucije - primorani su da ij napuste i to je čest scenario“, rekla je Osmani.

Podvukla je i da su kosovski Srbi bili instruirani da bojkotuju nedavne parlamentarne izbore na Kosovu, kao i referendum u vezi sa gradonačelnicima u šest opština na sjeveru Kosova.

„Međutim, inicijativa je propala pod pritiskom Beograda. Referendum je organizovan po najvišim standardima. Ako albanski gradonačelnici ostanu na svojim funkcijama - za to pripadnici srpske zajednice treba da zahvale Vučiću“, precizirala je kosovska predsjednica.

Takođe, govorila je i o zločinu počinjenom u selu Poklek, nedaleko od Prištine, prije dvadeset godina – ukazavši da se u njenoj delegaciji nalazi Elhama Mukoli – jedna od preživjelih osoba.

Tada je ubijeno 53 albanskih civila - od kojih je 24 bilo djece. Tim povodom nevladina organizacija Fond za humanitarno pravo (FHP) je Tužilaštvu za ratne zločine Srbije 2015. godine podnela krivičnu prijavu protiv dvojice nepoznatih pripadnika MUP-a Srbije - osumnjičenih za ubistvo albanskih civila.