6 °

max 19 ° / min 6 °

Četvrtak

28.10.

19° / 6°

Petak

29.10.

19° / 10°

Subota

30.10.

19° / 11°

Nedjelja

31.10.

18° / 11°

Ponedjeljak

01.11.

13° / 10°

Utorak

02.11.

19° / 13°

Srijeda

03.11.

15° / 12°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
CRNOGORSKI JEZIK – zapis iz 1846. godine

Istorija

Tag Gallery
Comments 9

CRNOGORSKI JEZIK – zapis iz 1846. godine

Autor: Antena M

  • Viber

Piše: Vladimir Jovanović

Dr Vilhelm Ebel, njemački (pruski) naučnik, boravio je u proljeće 1841. u Crnoj Gori, a bio je gost vladara i vladike Petra II Petrovića-Njegoša, koji mu je izdao naš pasport.

Godinu docnije, u svojoj knjizi „Zwölf Tage auf Montenegro” (Kenigsberg), Ebel je ponosno reprodukovao, uz originalan grb i Njegošev potpis, kako ga naziva – „Montenegriniſcher Paßporto”. U objašnjenju tačno navodi da grb na pečatu „potiče od stare crnogorske porodice Crnojevića”. Citiram natpis s pečata: „ЦРНОГОРСКОГА ПPАВИТЕЛСТВУЮЩЕГА СЕНАТА ПЕЧАТЪ”. Evo faksimila pasporta iz Ebelove knjige…

Nešto ću detaljnije o Ebelovom zapažanju oko jezika Crnogoraca. Imenuje ga sasvim precizno – CRNOGORSKI JEZIK (Montenegrinische Sprache).

Uz to, veli da u jeziku naših predaka – nema psovki!

Odsustvo psovki kod Crnogoraca 19. vijeka, osim Ebela, primjetiće i niz drugih autora: Vuk Karadžić, Ljubomir P. Nenadović, Konstantin Petkovič, Zigfrid Kaper ili Josef Holček. Bilo je kletvi, ali ne i psovki. Pregledan članak s citatima na tu temu je napisao Miroslav Ćosović, može se pronaći na internetu.

Milovan Đilas iz vlastitoga iskustva svjedoči i ovoj drastičnoj promjeni u Crnoj Gori nakon kobne 1918. godine: „Psovke – one najgore – došle su s novom vlašću, sa Srbijancima. Psuju svi žandarmi, svi mali činovnici, šoferi, kasapi. I to se širi” („Land Without Justice”, Njujork, 1958, 133).

Vraćamo se dr Vilhelmu Ebelu; utiske je, rekoh, objavio 1842. u knjizi „Zwölf Tage auf Montenegro”, kod nas je objavljena u prijevodu „Dvanaest dana u Crnoj Gori” (Podgorica, 2005).

No, o Crnogorcima i Crnoj Gori, pa i crnogorskome jeziku, Ebel je svoje nalaze saopštio i u referatu Društvu za geografiju u Berlinu. Referat je 1846. pečatan u glasniku „Monatsberichte über die Verhandlungen der Gesellschaft für Erdkunde zu Berlin”.

Ebel je tu primjetio:

„U potpunoj suprotnosti s brutalnim ratničkim životom, u porodičnome životu Crnogoraca može se naći mnogo dokaza delikatne ośećajnosti koja je za njih karakteristična. Gotovo ne čujete sirove izgovore, CRNOGORSKI JEZIK ne zna psovke. Svuda se primjećuje krajnje poštovanje starine i religije”.

.

.

Komentari (9)

POŠALJI KOMENTAR

Jole

@dragan / Kad jedna kokoš snese više jaja i ta jaja se `ubiju` u kajganu, jesu li ona i dalje ista ili nisu? @SDS/ I Srbi su doneli svoj jezik na Balkan i izmešali se sa istim protoSlovenima koji su tu živeli i pre `istorijskog doselenja`, možda su se oni zvali i ovako i onako ali im je isti gen.

Djuro Vučinić

@Aco ...ih uspio bi ti taj dogovor sa Srbima. Jezik kao jedna od nacionalnih odrednica njima služi za politiku velikodržavlja ,još od vremena Vuka Karaďžića,koji je pomoću jezika pravio Srbe,njegovom unifikacijom. Izvorni Crnogorski jezik je samo vremenom ekaviziran ,ali je kao Crnogorski nestao.

Djuro Vučinić

@sds ..osim što je reimenovao crnogorski jezik u srpski,ostavio ga bez jotovanja,izbačio je slovo Ś i slovo Ź . Slovenski jezici su zadržali ova dva slova,ali Crnogorski jezik je izgubio i izvorne riječi sa njima,kojim je štampano prvo izdanje Gorskog Vijenca u Beču.