32 °

max 32 ° / min 16 °

Ponedjeljak

16.06.

32° / 16°

Utorak

17.06.

30° / 17°

Srijeda

18.06.

31° / 19°

Četvrtak

19.06.

31° / 20°

Petak

20.06.

32° / 19°

Subota

21.06.

30° / 17°

Nedjelja

22.06.

30° / 18°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Partizanska republika na Durmitoru – embrion obnovljene državnosti Crne Gore

Istorija

Comments 1

Partizanska republika na Durmitoru – embrion obnovljene državnosti Crne Gore

Izvor: Antena M

Autor: Antena M

  • Viber

Priredio: V.J.

Prema našim uvidima, najbrojnija u jednoj bici pogibija durmitorskih partizana u sukobu s četnicima bila je 10. maja 1942. na Večerinovcu, obroncima Sinjajevine, poviše Mojkovca, po ondašnjem lociranju: Polja Kolašinskih.

U toj partizanskoj pobjedi protiv četnika Pavla Đurišića, 1. crnogorskom bataljonu 1. proleterske brigade, uz mojkovački partizanski bataljon „Aleksa Đilas” i četu vasojevićkoga Komskog odreda — sadjejstvovao Durmitorski omladinski udarni bataljon, iz čijih redova pogibe 18 borkinja i boraca! Strašna cijena spoja prevelike hrabrosti i neiskustva u borbama, što ih je odvelo u četničku zaśedu; njihova imena objavljujem pri kraju ovoga teksta.

Pa ipak, četnici imali dvostruko veće gubitke. A tokom ove bitke, durmitorski omladinci, Božidar Popović i Darinka Barac, uhvatili četničku zlicu, popa Rada Popovića, alijas Gapona, člana Đurišićevog štaba; i Gaponu presuđeno na licu mjesta (opširnije i o tome pri kraju teksta).

Bitka protiv Đurišićevih četnika 10. maja 1942. za Durmitorce druga je na majkovačkome području. Prva bila 3. marta 1942. u Poljima, takođe partizanska pobjeda; međutim uz velike gubitke - poginulo 12 boraca Jezersko-šaranskoga bataljona Durmitorskoga NOP odreda (objavićemo pri kraju teksta i ovih partizana imena)…

Sada, nastavljamo sa popisom đevojaka i momaka, žena i muškaraca - rodom sa teritorije savremene OPŠTINE ŠAVNIK - koji su 1941-45. poginuli u redovima Titove vojske. Za obnovu državnosti Crne Gore i za crnogorska nacionalna prava jednaka kao i za druge u Jugoslaviji, ukupno: šest stotina šezdeset sedam (667) Šavničana!

U prethodnome nastavku (gornji link) objavili smo, po prezimenima, spisak od A do N; slijede prezimena od O do Ž…

„Fenomen Durmitorske partizanske republike potencijalnom revolucionarnom snagom njenog stanovništva, uspješno povezao trajne vrijednosti tradicije Crnogoraca sa vizijom nove buduće države”

- ODOVIĆ M. DUŠAN, 1914. Vrtoč Polje, 1942. P. Kolašinska - ODOVIĆ A. SVETOZAR, 1920. Pošćenje, 1943. Sutjeska

- PAVIĆ Lj. VASA, 1913. Šavnik, 1942. Sinjajevina

- PAVIĆEVIĆ S. JOVANA, 1888. Duži, 1943. Duži - PAVIĆEVIĆ S. KRSTO, 1911. Duži, 1943. Balača - PAVIĆEVIĆ I. RADA, 1875 Duži, 1943. Duži - PAVIĆEVIĆ R. ŠĆEPAN, 1924 Duži, 1944. Beograd

- PALIJA M. MARICA, 1899 D. Sela, 1943. Gradac - PALIJA D. TEODOR, 1928 D. Sela, 1943. Sutjeska

- PARAUŠIĆ M. ANKA, 1927 Skak, 1943. Sutjeska - PARAUŠIĆ Ć. MILICA, 1880 Skak, 1943. Skak - PARAUŠIĆ M. NEĐELJKO 1875 Pošćenje, 1943. Pridvorica - PARAUŠIĆ R. PAVA, 1882. Skak, 1943. Skak - PARAUŠIĆ Ć. RAŠO, 1914. Skak, 1945. Bosna i Hercegovina - PARAUŠIĆ N. STANICA, 1886. Skak, 1943. Pridvorica

- PEJANOVIĆ M. BOŽO, 1917. Godijelji, 1944. (-) - PEJANOVIĆ N. VLADIMIR, 1924. Godijelji, 1945. Trnovo - PEJANOVIĆ M. DRAGICA, 1922. Godijelji, 1945. Godijelji - PEJANOVIĆ L. ŽARKO, 1908. Godijelji, 1941. Godijelji - PEJANOVIĆ L. LUKA, 1875. Godijelji, 1941. Godijelji - PEJANOVIĆ J. MILIVOJE, 1904. Godijelji, 1942. Sinjajevina - PEJANOVIĆ B. NOVICA, 1911. Godijelji, 1944. Meštrovac - PEJANOVIĆ S. RADOVAN, 1896. Godijelji, 1942. Godijelji - PEJANOVIĆ N. UROŠ, 1907. Bukovica, 1941. Pljevlja

- PEKIĆ Đ. BRANISLAV, 1921. Šavnik, 1941. Krnovo - PEKIĆ S. ĆORĐIJE, 1876. Šavnik, 1943. Šavnik - PEKIĆ L. LJUBO, 1929. Previš, 1942. Previš - PEKIĆ II. MAKSIM, 1888. Previš, 1943. Previš - PEKIĆ P. SOFIJA, 1914. Podgorica, 1944. Golija

- PEKOVIĆ Ž. ANDRIJA, 1889. Dubrovsko, 1943. Cetinje - PEKOVIĆ I. ANICA, 1860. Dubrovsko, 1943. Dubrovsko - PEKOVIĆ S. ISAK, 1905. Dubrovsko, 1944. Meštrovac - PEKOVIĆ S. MILETA, 1922. Dubrovsko, 1945. Bitolj (Makedonija) - PEKOVIĆ M. MIHAILO, 1919. Dubrovsko, 1945. Bitolj - PEKOVIĆ I. TOMA, 1862. Dubrovsko, 1943. Duži - PEKOVIĆ M. ČEDOMIR, 1915. Dubrovsko, 1943. Mateševo

- PERIŠIĆ S. DOBRIVOJE, 1917. Vrt. Polje, 1941. Pljevlja - PEROVIĆ N. MIJAT, 1926. Tušina, 1942. Boan - PERUNOVIĆ F. MILAN, 1880. Šavnik, 1943. Šavnik

- PETKOVIĆ P. DUŠAN, 1925. Kutnja NJiva, 1943. Borkovo brdo - PETKOVIĆ P. LUKA, 1927. Kutnja Njiva, 1943. Borkovo brdo - PETKOVIĆ T. JOVICA, 1879. Kutnja Njiva, 1943. Šavnik

- PETRUŠIĆ M. VLAJKO, 1925. Strug, 1942. Kolašin - PETRUŠIĆ N. VOJISLAV, 1921. Strug, 1943. Berane - PETRUŠIĆ M. MILOVAN, 1928. Strug, 1944. Strug

JOVANA ŽIŽIĆA, koji je u Mojkovačkoj bici 1916. komandant Drobnjačko-uskočke brigade Crnogorske kraljevske vojske, italijanski okupatori strijeljali 1941. u Pljevljima, skupa sa starijim sinom MILANOM i još četvoricom Žižića. Jovanov mlađi sin, Veljko Žižić, komandant partizanske 6. crnogorske brigade koja je u septembru 1944. oslobodila Nikšić

- PIĆURIĆ J. BOGDAN, 1921. Dubrovsko, 1945. Goražde - PIĆURIĆ R. VUKOSAVA, 1860. Dubrovsko, 1943. Dubrovsko - PIĆURIĆ B. ŽARKO, 1888. Dubrovsko, 1943. Majevica (BiH) - PIĆURIĆ K. ŽIVKO, 1863. Dubrovsko, 1943. Dubrovsko - PIĆURIĆ J. JELKA, 1887. Dubrovsko, 1943. Dubrovsko - PIĆURIĆ A. MARICA, 1863. Dubrovsko, 1943. Dubrovsko - PIĆURIĆ M. MILORAD, 1921. Dubrovsko, 1945. Kuči - PIĆURIĆ P. MILUN, 1926. Dubrovsko, 1943. Dubrovsko - PIĆURIĆ K. SPASOJE, 1860. Dubrovsko, 1943. Dubrovsko

- POLEKSIĆ Ć. DIMITRIJE, 1868. Mokro, 1943. Vojnik - POLEKSIĆ J. DUŠAN, 1900. Mokro, 1943. Obrenovac (Srbija) - POLEKSIĆ J. ĐURO, 1922. Borovac, 1944. Zagarač - POLEKSIĆ K. JOVO, 1906. Borovac, 1944. Bioče

- FILIPOVIĆ L. KARO, 1924. Gradac, 1942. Sinjajevina

- POLEKSIĆ S. MIRČETA, 1929. Borovac, 1944. Bioče - POLEKSIĆ N. NIKOLA, 1922. Slatina, 1944. Goražde (BiH) - POLEKSIĆ B. SARA, (-) Mokro, 1943. Vojnik - POLEKSIĆ N. STANISLAVA, (-) Mokro, 1943. Vojnik - POLEKSIĆ M. TANASIJE, 1905. Mokro, 1941. Pljevlja

- POPOVIĆ L. VLADIMIR, 1916. Strug, 1944. Drvar - POPOVIĆ L. VOJIN, 1909. Strug, 1942. Kolašin - POPOVIĆ G. PERO, 1921. Šavnik, 1941. Krnovo - PUŠELJA P. MIJAT, 1913. Pošćenje, 1944. Meštrovac - PUŠELJA P. MILOVAN, 1900. Pošćenje, 1943. Sutjeska

- RADANOVIĆ J. RADIVOJE, 1927. Sirovac, 1943. Podgornca

- RADOVIĆ M. BLAŽO, 1922. D. Bijela, 1943. Sutjeska - RADOVIĆ K. DRAGIŠA, 1898. D. Bijela, 1943. Sutjeska

- RADOJEVIĆ R. RADISAV, 1888. Mokro, 1943. Sutjeska - RADOJEVIĆ R. RADOŠ, 1928. Mokro, 1943. Sutjeska

- RADONJIĆ Š. DRAGINJA, 1914. Mokro, 1942. Livno (BiH) - RADONJIĆ J. JOVAN, 1921. Mokro, 1944. Bijelo Polje

- RADULOVIĆ K. DUŠAN, 1912. Pošćenje, 1944. Danilovgrad - RADULOVIĆ K. MIRKO, 1909. Pošćenje, 1942. Polja Kolašinska - RADULOVIĆ L. NOVICA, 1885. Pošćenje, 1944. Kraljevo (Srbija)

- RAJKOVIĆ T. LJUBO, 1922. Bijela, 1943. Kravica (BiH) - RAJKOVIĆ M. MILOŠ, 1921. D. Bijela, 1945. Beograd - RAJKOVIĆ S. NOVICA, 1924. D. Bijela, 1944. Sarajevo - RAJKOVIĆ F. TOMA, 1890. D. Bijela, 1942. Duvno (BiH)

- RAKETIĆ M. JOKA, 1876. D. Sela, 1943. D. Sela - RAKETIĆ K. MILADIN, 1902. D. Sela, 1942. Knin (Hrvatska) - RAKETIĆ K. NEĐELJKO, 1908. D. Sela, 1941. Pljevlja

- RUŽIĆ N. VOJIN, 1914. Previš, 1941. Pljevlja

- SAVIĆ S. MANOJLO, 1923. D. Sela, 1943. Gradac

- SAVOVIĆ V. GAVRILO, 1920. Komarnica, 1944. Meštrovac - SAVOVIĆ R. MILIVOJE, 1920. Komarnica, 1944. Kuči

- SERATLIĆ S. ANĐELIJA, 1925. Bukovica, 1942. Sinjajevina - SERATLIĆ N. BOGDAN, 1903. Bukovica, 1941. Pljevlja - SERATLIĆ M. BOGIĆ, 1875. Bukovica, 1943. Bukovica - SERATLIĆ N. VELIMIR, 1906. Bukovica, 1941. Pljevlja - SERATLIĆ I. VOJIN, 1914. Bukovica, 1943. Bosna i Hercegovina - SERATLIĆ N. JAGOŠ, 1918. Bukovica, 1941. Pljevlja - SERATLIĆ J. JELENA, 1900. Previš, 1943. Previš - SERATLIĆ I. LJUBO, 1909. Previš, 1942. Izgori - SERATLIĆ R. MARKO, 1906. Bukovica, 1942. Polja Kolašinska - SERATLIĆ J. MILISAV, 1904. Previš, 1944. Previš - SERATLIĆ M. MILUŠA, 1920 Bukovica, 1944. Srbija - SERATLIĆ B. RADOMIR, 1926. Bukovica, 1943. Srbija - SERATLIĆ Đ. SAVA, 1888. Previš 1944. Gradac

- SIKIMIĆ RAŠO, 1908. Šavnik, 1944. (-)

- SIMOVIĆ S. MILAN, 1922. G. Bijela 1944. Lijeva Rijeka

- SMOLOVIĆ P. MILAN, 1905. Slatina, 1943. (-) - SMOLOVIĆ P. MILEVA, 1925. Slatina, 1942. Polja Kolašinska - SMOLOVIĆ P. SVETOZAR, 1918. Slatina, 1942. Polja Kolašinska

- SRDANOVIĆ M. ALEKSA, 1897. D. Bukovica, 1941. Pljevlja - SRDANOVIĆ M. DIMITRIJE, 1926. D. Bukovica, 1944. (-) - SRDANOVIĆ J. ILIJA, 1914. Kosorić, 1942. Žabljak - SRDANOVIĆ Ž. JAGOŠ, 1921. Kosorić, 1943. Miljevina (BiH) - SRDANOVIĆ P. MILOŠ, 1890. D. Bukovica, 1944. (-) - SRDANOVIĆ J. SULUMIJA (SOLOMIJA), 1923. Kosorić, 1942. Bugojno (BiH)

- STANIĆ P. ILIJA, 1915. Bare, 1942. Duvno (BiH) -STANIĆ R. MITAR, 1912. Šavnik, 1945. Pljevlja - STANKOVIĆ V. VASILIJE, 1921. Mokro, 1944. Pešter (Srbija) - STANKOVIĆ V. MILKA, 1923. Mokro, 1944. Bojna Njiva (Mojkovac) - STANKOVIĆ S. MILOŠ, 1875. Mokro, 1943. Mokro

- STIJEPOVIĆ R. VLADIMIR, 1894. Komarnica, 1943. Dragišnica - STIJEPOVIĆ M. MILOVAN, 1909. Komarnica, 1942. Sinjajevina

- STOJANOVIĆ J. JOVAN, 1901. Kosorić, 1944. Meštrovac - STOJANOVIĆ S. MARKO, 1921. D. Bukovica, 1944. Tomaševo - STOJANOVIĆ Đ. RADOMIR, 1919. D. Bukovica, 1942. Sinjajevina

- STRUNJAŠ R. BLAŽO, 1927. Timar, 1944. Vjetrenik - STRUNJAŠ M. BRANKO, 1926. Timar, 1944. Bijelo Polje - STRUNJAŠ M. LJUBOMIR, 1926. Timar, 1944. Berane - STRUNJAŠ V. MOMČILO, 1924. Borovac, 1942. Polja Kolašinska - STRUNJAŠ I. PAVIĆ, 1903. Timar, 1944. Vjetrenik - STRUNJAŠ M. RADOMIR, 1914. Timar, 1943. Vilića Guvno

- SUBOTIĆ Ć. MILKA, 1920. Risan, 1944. Bosna i Hercegovina

- ŠAROVIĆ J. MILIJANA, 1927. Komarnica, 1943. Dragišnica - ŠAROVIĆ Ć. MIHAILO, 1907. Komarnica, 1945. Komarnica.

Durmitorski omladinski udarni bataljon, 1. aprila 1942. u Žabljaku postrojen iznad sadašnje osnovne škole, od dobrovoljaca, isključivo od 16 do 22 godine starosti — sa velikim brojem đevojaka

- ŠARČEVIĆ M. DANILO, 1922. Previš, 1944. Previš - ŠARČEVIĆ M. LJUBICA, 1888. D. Sela, 1943. D. Sela - ŠARČEVIĆ T. MIĆO, 1882. D. Sela, 1943. D. Sela

- ŠEĆKOVIĆ D. BLAŽO, 1908. Strug, 1942. Boan - ŠEĆKOVIĆ B. MILIVOJE, 1906. Strug, 1941. Pljevlja

- ŠOLOVIĆ J. ISAILO, 1924. Bukovica, 1944. Beograd - ŠOLOVIĆ J. MILKA, 1918. Bukovica, 1943. Sutjeska - ŠOLOVIĆ J. MOMČILO, 1914. Bukovica, 1944. Nikšić - ŠOLOVIĆ I. PETAR, 1913. Previš, 1941. Pljevlja

- ŠĆEPANOVIĆ J. BLAŽO, 1903. Bijela, 1941. Pljevlja - ŠĆEPANOVIĆ M. JOKO, 1904. G. Bijela, 1942. Žabljak - ŠĆEPANOVIĆ M. MILISAV, 1912. G. Bijela, 1943. Bugojno (BiH) - ŠĆEPANOVIĆ M. MILOVAN, 1912. G. Bijela, 1944. Dobri do - ŠĆEPANOVIĆ M. MOMIR, 1922. G. Bijela, 1944. Srbija - ŠĆEPANOVIĆ S. NIKOLA, 1910. Borovac, 1943. Borovac

- ŠUŠIĆ S. VELIMIR, 1926. Mljetičak, 1944. Čajniče (BiH) - ŠUŠIĆ P. DANILO, 1914. Bukovica, 1945. Bukovica - ŠUŠIĆ N. LAZAR, 1887. G. Bukovica, 1941. G. Bukovica - ŠUŠIĆ O. SIMEUN, 1887. Mljetičak, 1943. Gradac - ŠUŠIĆ M. FILIP, 1923. Bukovica, 1944. Kuči

- TAUŠAN B. VLADO, 1892. Šavnik, 1944. Gradac TAUŠAN B. JAKOV, 1890. Previš, 1943. Gradac - TEŠOVIĆ M. RADISAV, 1914. Godijelji, 1944. Nikšić

- TODOROVIĆ M. VOJIN, 1918. Malinsko, 1942. Boan - TODOROVIĆ N. STEVAN, 1922. Malinsko, 1944. Bijelo Polje

Glavnina durmitorskih partizana, poslije odsutpanja crnogorskih partizana sa Titovim vrhovnim štabom za BiH u junu 1942. u sastavu 4. CRNOGORSKE BRIGADE

- TOMIĆ V. ARSENIJE, 1909. Timar, 1941. Pljevlja - TOMIĆ F. BOŽIDAR, 1928. Bukovica, 1944. Cetinje - TOMIĆ S. VASILIJA, 1885. Previš, 1943. Previš - TOMIĆ R. VELIMIR, 1886. Previš, 1943. Previš - TOMIĆ N. VELJKO, 1907. Bukovica, 1941. Pljevlja - TOMIĆ T. VELJKO, 1910. Bukovica, 1943. Sutjeska - TOMIĆ V. VIDOSAVA, 1885. Previš, 1943. Previš - TOMIĆ M. VOJISLAV, 1922. Timar, 1943. Morača - TOMIĆ T. VUKO, 1920. Timar, 1943. Sinjajevina - TOMIĆ M. GOJKO, 1910. Timar, 1943. Sutjeska - TOMIĆ B. GRUJICA, 1920. Timar, 1942. Livno (BiH) - TOMIĆ M. DARINKA, 1900. Previš, 1943. Previš - TOMIĆ J. DRAGUTIN, 1916. Provalija, 1942. Polja Kolašinska - TOMIĆ T. ŽARKO, 1868. Previš, 1943. Previš - TOMIĆ F. ŽARKO, 1888. Timar, 1943. Timar - TOMIĆ N. IVO, 1914. Timar, 1944. Vjetrenik - TOMIĆ S. JAGOŠ, 1888. Previš, 1942. Kolašin - TOMIĆ B. JELENA, 1922. Timar, 1944. Ravna Rijeka - TOMIĆ M. JOVAN, 1928. Previš, 1943. Previš - TOMIĆ U. MARKO, 1919. Provalija, 1941. Pljevlja - TOMIĆ M. MILAN, 1924. Timar, 1941. Pljevlja - TOMIĆ V. MILISAV, 1914. Previš, 1942. Sinjajevina - TOMIĆ Ž. MILOŠ, 1910. Previš, 1941. Pljevlja - TOMIĆ M. MILOŠ, 1937. Previš, 1943. Previš - TOMIĆ JB. MILUŠA, 1935. Previš, 1943. Previš - TOMIĆ O. MOMIR, 1927. Previš, 1944. Andrijevica - TOMIĆ N. NIKO, 1911. Timar, 1941. Pljevlja - TOMIĆ O. RADOJE, 1932. Previš, 1945. Previš - TOMIĆ R. RADOMAN, 1925. Previš, 1944. Previš - TOMIĆ S. RISTO, 1903. Previš, 1941. Šavnik - TOMIĆ M. SAVETA, 1938. Previš, 1943. Previš - TOMIĆ R. SLOBODAN, 1921. Šavnik, 1942. Beograd - TOMIĆ J1. SRETEN, 1925. Šavnik, 1943. Šavnik - TOMIĆ R. TOMA, 1894. Timar, 1942. Sinjajevina

- TREBJEŠANIN P. RADIVOJE, 1907. Sirovac, 1942. Kolašin

- VEMIĆ V. BRANKO, 1924. D. Bukovica, 1944. Slavonija - VEMIĆ M. MILIKA, 1925. D. Bukovica, 1945. Bosna - VEMIĆ N. MILISAV, 1861. Bukovica, 1943. Bukovica - VEMIĆ V. MILICA, 1900. Zukva, 1943. Bukovica - VEMIĆ M. MILICA, 1869. Zukva 1943. Bukovica - VEMIĆ M. MILUŠA, 1924. Bukovica, 1943. Ivica - VEMIĆ M. NEĐELJKO, 1868. D. Bukovica, 1941. Ivica - VEMIĆ M. NIKOLA, 1914. D. Bukovica, 1945. Bosna - VEMIĆ T. PETRANA, 1928. Bukovica, 1943. Ivica - VEMIĆ M. RADOVAN, 1922. D. Bukovica, 1941. Pljevlja - VEMIĆ N. TRIPKO, 1895. Bukovica, 1943. Ivica

- VILIĆ R. MILE, 1926. Strug, 1942. P. Kolašinska

- VILOTIJEVIĆ M. VUKOLA, 1890. Duži, 1943. Berkovo brdo - VILOTIJEVIĆ M. KIĆUN, 1890. Duži, 1943. Balaca - VILOTIJEVIĆ Ž. MILOŠ, 1883. Duži, 1943. Berkovo brdo- VILOTIJEVIĆ M. RADOJICA, 1924. Duži, 1944. Andrijevica - VILOTIJEVIĆ M. FILIP, 1905. Duži, 1943. Italija - VILOTIJEVIĆ G. ŠĆEPAN, 1888. Duži, 1943. Balaca

- VLAHOVIĆ M. VELJKO, 1914. Timar, 1942. Sinjajevina - VLAHOVIĆ M. NEĐELJKO, 1900. Timar, 1944. Slatina - VLAHOVIĆ Š. OBREN, 1912. Timar, 1942. Lekovina - VOJINOVIĆ J. STEVAN, 1904. Pošćenje, 1943. Pridvorica

- VUJAČIĆ R. MAKSIM, 1896. Seoca, 1943. Bosna - VUJAČIĆ R. MILISAV, 1897. Seoca, 1942. Bosna - VUJAČIĆ M. NEĐELJKO, 1905. Seoca, 1942. Sinjajevina - VUJAČIĆ M. NIKOLA, 1905. Seoca, 1944. Srbija

- VUKOVIĆ Z. VIDOJE, 1874. Seoca, 1941. Pljevlja - VUKOVIĆ M. VLADIMIR, 1917. Seoca, 1944. Danilovgrad - VUKOVIĆ P. VUKSAN, 1914. D. Sela, 1941. Pljevlja - VUKOVIĆ M. DANOJLA, 1876. Borovac, 1943. Pošćenje - VUKOVIĆ Ć. DRAGIŠA, 1917. D. Sela, 1941 Pljevlja - VUKOVIĆ M. DUŠAN, 1888. Borovac, 1943. Gradac

- VUKSANOVIĆ M. ZDRAVKO, 1914. Krnja Jela, 1942. Kolašin - VUKSANOVIĆ M. LJUBO, 1905. Krnja Jela, 1943. Mateševo - VUKSANOVIĆ T. MILE, 1887. Krnja Jela, 1944. Krnja Jela - VUKSANOVIĆ J. MIRAŠ, 1900. Krnja Jela, 1944. Krnja Jela - VUKSANOVIĆ N. RADOSAV, 1926. Krnja Jela, 1944. Javorje - VULOVIĆ M. KOSTA, 1881. Bijela, 1943. Bijela - VULOVIĆ S. MILIĆ, 1906. D. Bijela, 1941. Pljevlja

- ZARUBICA R. BOŠKO, 1917. Provalija, 1941. Provalija - ZARUBICA S. VELIMIR, 1919. Provalija, 1943. Nevesinje - ZARUBICA M. ILIJA, 1902. Provalija, 1942. P. Kolašinska - ZARUBICA N. dr. JAKOV, 1880. Provalija, 1944. (-) - ZARUBICA M. MILIĆ, 1918. Provalija, 1941. Provalija - ZARUBICA F. MILOSAV, 1897. Provalija, 1941. Pljevlja - ZARUBICA S. MILJAN, 1911. Provalija, 1943. (-) - ZARUBICA V. NIKOLA, 1903. Godijelja, 1942. Sinjajevina - ZARUBICA S. RADOŠ, 1922. Provalija, 1944. (-) - ZARUBICA R. TRIPKO, 1912. Provalija, 1941. Pljevlja - ZARUBICA F. UROŠ, 1910. Provalija, 1943. Grabovica

- ZEKOVIĆ M. GOJKO, 1915. Bare, 1944. Mateševo - ZEKOVIĆ J. ĐORĐIJE, 1925. Tušina, 1944. Morača - ZEKOVIĆ S. MILORAD, 1923. Tušina, 1945. Trnovo - ZEKOVIĆ V. MIRO, 1926. Bare, 1944. Morača - ZEKOVIĆ J. NAOD, 1889. Bare, 1944. Žabljak - ZEKOVIĆ B. NIKOLA, 1923. Tušina, 1944. Bioče - ZEKOVIĆ S. ĆIRO, 1923. Tušina, 1944. Nikšić - ZEKOVIĆ R. ŠĆEPAN, 1910. Tušina, 1942. Lekovina - ZORIĆ B. BOŠKO, 1912. G. Bijela, 1944. Srbija - ZORIĆ N. BRAJAN, 1889. D. Bijela, 1941. Bijela - ZORIĆ B. BOGIĆ, 1921. D. Bijela, 1941. Bijela - ZORIĆ V. MILAN, 1907. G. Bijela, 1942. Sinjajevina

- ŽIVKOVIĆ A. ILIJA, 1886. Krnja Jela, 1944. Krnja Jela - ŽIVKOVIĆ M. LJUBO, 1923. Krnja Jela, 1943. Vilića Guvno - ŽIVKOVIĆ M. SAVIĆ, 1910. Slatina, 1942. Zelengora - ŽIVKOVIĆ M. TRIPKO, 1900. Slatina, 1944. Slatina

- ŽIŽIĆ R. BLAŽO, 1894. Miloševići, 1941. Cetinje - ŽIŽIĆ M. BOŽO, 1916. Strug, 1942. Boan - ŽIŽIĆ M. BOŠKO, 1910. Miloševići, 1941. Pljevlja - ŽIŽIĆ N. VUK, 1912. Miloševići, 1943. Sutjeska - ŽIŽIĆ M. DREKA, 1887. Miloševići, 1941. Kruševice - ŽIŽIĆ D. DRAGOMIR, 1903. Miloševići, 1941. Pljevlja - ŽIŽIĆ J. JELIKA, 1886. Rovca, 1941. Kruševice - ŽIŽIĆ B. JOVAN, 1875. Miloševići, 1941. Pljevlja - ŽIŽIĆ G. KRSTINJA, 1915. Trubjela, 1943. Miloševići - ŽIŽIĆ S. LJUBISAV, 1906. Miloševići, 1941. Pljevlja - ŽIŽIĆ J. MILAN, 1905. Miloševići, 1941. Pljevlja - ŽIŽIĆ M. MILEVA 1895. Strug, 1943. Morača - ŽIŽIĆ M. MILIVOJE, 1904. Miloševići, 1944. Meštrovac - ŽIŽIĆ Ž. MILIKA, 1895. Miloševići, 1942. Dobri Do - ŽIŽIĆ M. MILOŠ, 1921. Strug, 1942. Boan - ŽIŽIĆ M. MIRAŠ, 1920. Miloševići, 1943. Sutjeska - ŽIŽIĆ G. MIRUNA 1920. Bijela, 1941. Miloševići - ŽIŽIĆ N. MITAR, 1895. Miloševići, 1944. Ravno - ŽIŽIĆ M. MOMČILO, 1926. Miloševići, 1945. Sarajevo - ŽIŽIĆ G. NOVICA, 1922. Miloševići, 1941. Pljevlja - ŽIŽIĆ M. PERO, 1903. Miloševići, 1943. Sutjeska - ŽIŽIĆ V. PETAR, 1925. Miloševići, 1943. Polja Kolašinska - ŽIŽIĆ M. RADOMIR, 1882. Miloševići, 1944. Pljevlja - ŽIŽIĆ O. RADONJA, 1914. Strug, 1942. Lekovina - ŽIŽIĆ B. SPASOJE, 1911. Miloševići, 1942. Bosna i Hercegovina - ŽIŽIĆ G. UROŠ, 1922. Miloševići, 1944. Slovenija - ŽUGIĆ B. ANĐELKO, 1915. Mljetičak, 1943. Bosna i Hrcegovina - ŽUGIĆ R. VASILIJE, 1924. Mljetičak, 1945. Trnovo - ŽUGIĆ I. VOJIN, 1925. Mljetičak, 1942. Sinjajevina - ŽUGIĆ M. RADE, 1902. Mljetičak, 1944. (-).

---------

Slijedi spisak, zbirni, poginulih boraca Jezersko-šaranskoga bataljona Durmitorskoga NOP odreda 3. marta 1942. u bici u Poljima kod Mojkovca protiv četnika Pavla Đurišića.

- GRBOVIĆ J. SVETOZAR r. 1910. Pošćanski Kraj - ŽUGIĆ R. BLAGOJE r. 1912. Novakovići - ŽUGIĆ A. RADIVOJE r. 1897. Novakovići - ŽUGIĆ Ć. LJUBO r. 1921. Novakovići - JAKIĆ J. KOSTA r. 1903. Merulja - JAKIĆ M. MITAR r. 1925. Merulja - MAŠIĆ N. MITAR r. 1917. Pošćanski Kraj - NIKITOVIĆ J. MILOVAN r. 1898. Novakovići - OSTOJIĆ V. MIJAT r. 1911. Pribranci - PAJOVIĆ P. TOMO r. 1900. Novakovići - RADULOVIĆ JAKOV r. 1908. Novakovići - TMUŠIĆ M. ČEDOMIR r. 1912. Novakovići.

"Jedna jama kraj Nikšića, u nju ćemo Stanišića”. Grupa Crnogoraca, među njima i sa Durmitora – iz proleterskih brigada, udarne snage Titove vojske

Sada popis đevojaka i momaka iz Durmitorskoga omladinskog udarnog bataljona koji su 10. maja 1942. na padinama Sinjajevine više Mojkovca poginuli u bici protiv Đurišićevih četnika. Većina njih pobrojani i u prethodnim spiskovima ovoga serijala, ali ne svi - jer dvoje među njima nijesu rodom iz ovih opština, nego po prilici iz Kolašina i Plužina.

- ANĐELIĆ Ilijina ANĐELKA r. 1926. Suvodo - ANDESILIĆ Mlađenov JEVREM r. 1923. Virak - ALEKSIĆ N. DANICA r. 1926, Malinsko - BADNJAR Gavrilov MILAN r. 1921. Tepca - BEĆIROVIĆ P. MILIJANA r. 1925. Jabuka - ĐURIŠIĆ Lukin BRANKO r. 1926. Tušina - ĐURĐIĆ Markov IVAN r. 1920. Komarnica - ĐURĐIĆ Lukin MILIVOJE r. 1920. Motički Gaj (po svjedočenju zamj. komesara Durmitorskoga omladinskog bataljona Tedora Sredanovića; a prema drugim izvorima Milivoje poginuo 1943. na Žabljaku) - GRUBAČ Jeftov MALIN (MARINKO) r. 1922. Brijeg - JANJIĆ Šćepanov VOJISLAV r. 1922. Grabovica - JAKIĆ Krstov RADOMIR r. 1926. Donja Sela - KARADŽIĆ Isakov MILAN r. 1925. Pašina VODA - KOVAČIĆ Ante, stanovnik Žabljaka - NENEZIĆ Milisavljev BRANKO r. Donja Bijela - OSTOJIĆ Živkov VOJISLAV r. 1923. Vrela - PETRUŠIĆ Milošev VLAJKO r. 1923. Strug - SMOLOVIĆ Pavlova MILEVA - VOJINOVIĆ Miletin RAJKO r. 1923. Razvršje.

Durmitorski omladinski bataljon je 1. aprila 1942. u Žabljaku postrojen iznad sadašnje osnovne škole, od dobrovoljaca — isključivo od 16 do 22 godine, sa velikim brojem đevojaka.

 Štab bataljona: - KRSTAJIĆ VIDOJE, komandant; - ĆOROVIĆ VOJIN, zamjenik komandanta; - BADNJAR MILAN, komesar; - SRDANOVIĆ TEODOR, zamj. komesara; — 1. četa: CEROVIĆ JOVAN, komandir; - NOVOSEL MAJO, zamj. komandira; - ŠARAC MILIVOJE, komesar; - OBRADOVIĆ VINKA, zamj. komesara; — 2. četa: - POPOVIĆ RADOMIR, komandir; - KNEŽEVIĆ VESELIN, zamj. komandira; - GLOMAZIĆ STANKA, komesar; - BATURAN ĐURO, zamj. komesara; — 3. četa: - MIRKOVIĆ VOJIN, komandir; - POPOVIĆ BOŽIDAR, zamj. komandira; - ŠLJIVANČANIN MILOVAN, komesar; - AŠANIN JOVO, zamj. komesara; — 4. četa: - BLAGOJEVIĆ BRANKO, komandir; - GRBOVIĆ DRAGO, zamj. komandira; - POPOVIĆ GLEDO, komesar; - SRDANOVIĆ JAGOŠ, zamj. komesara.

 Iz toga perioda i ove su pjesme crnogorskih partizana:

- Đurišiću, oj majore, izdajniče Crne Gore.

Za pirinač i za proju ti ubijaš braću svoju,

i za lire talijanske pališ kuće partizanske.

- Jedna baba iz Nikšića, traži Baja Stanišića.

Tražila ga otprilike, da je primi u četnike.

U četnike da je piše, da je jedan četnik više.

Iako je stara - bona, može krkat makarona.

Iako je stara baba, da ne śedi kući džaba!

 

Ali i sa jasnim porukama, na primjer:

 - Jedna jama kraj Nikšića

U nju ćemo Stanišića, etc.

 Iz Durmitorskoga omladinskog bataljona, poslije odsutpanja glavnine crnogorskih partizana sa Titovim vrhovnim štabom za BiH u junu 1942, ušli u sastav 1. crnogorskoga bataljona 1. proleterske:  - BARAC Miloševa DARINKA; - CEROVIĆ Jankova ANĐA; - CEROVIĆ R. JOVAN; - DUKOVIĆ O. RADOŠ; - ĐURĐIĆ J. MOMČILO; - GLOMAZIĆ Davida-Malinova STANICA; - GRBOVIĆ I. DRAGOMIR; - GRBOVIĆ R.  MILUTIN; - KARADŽIĆ Ristova SOFIJA; - KNEŽEVIĆ Jovanova JELENA; - MIRKOVIĆ B. VOJIN; - SRDANOVIĆ M. BOŽIDAR; - SRDANOVIĆ Ž. JAGOŠ; - SRDANOVIĆ S. TEODOR; - ŽUGIĆ B. KOMNEN; - ŽUGIĆ Ž. MIĆUN.

 

Iz ovoga bataljona (uostalom kao i najveći dio Durmitoraca iz drugih lokalnih jedinica) svrstali se u 4. crnogorsku brigadu: - KRSTAJIĆ VIDOJE; - ĆOROVIĆ VOJIN; - OBRADOVIĆ VINKA; - BADNJAR LJUBO; - ANDESILIĆ DARA; - BLAGOJEVIĆ BRANKO; - JEGDIĆ SOFIJA; - KNEŽEVIĆ VESELIN; - KRSTAJIĆ BOŽO; - KOVAČIĆ PUŚO; - KRIVAĆEVIĆ VLADIMIR; - MILIĆEVIĆ BRANKO; - NOVOSEL SAVA; - ČVOROVIĆ RADOSAV; - OBRADOVIĆ Krstova MILANA; - OBRADOVIĆ JELENA; - VUKOVIĆ SAVO; - SERATLIĆ JELENA; - ČVOROVIĆ BRANKO.

 

---------

I tako stigosmo do slučaja Gapona, popa Rada Popovića.

Nekoliko decenija od njegova smaknuća, eto popisa „novomučenika komunističkih zločina” i u njemu „o. Rade Popović rođen 15. aprila 1885. u Veliki”, „penzionisan početkom 1941. kao paroh” - tj. ni luk jeo ni luk mirisao - a „partizani ga ubili 1942. na Sinjajevini u mučeničkoj Špilji; njegovo unakaženo telo je posle nekog vremena izvađeno, preneto i sahranjeno u Polimlju”, etc. A otkud Gapon, mučenik, na Sinjajevini? — o tome se svetosavski tihuje.

Pa da podśetimo, kako se i Gaponov rođak, Novica M. Popović, poratni vođa nevelike grupe četničkih emigranata rodom iz Crne Gore u SAD, priśećao kako je pop „u komunistima gledao najveću nacionalnu i državnu opasnost i zato se prvi upuštio u borbu s njima” - na način da je iselivši iz Velike, jer tamo nije imao sljedbenika, „nastanio u Polimlju”. Te je „on sa oduševljenjem pomagao organizovanje četnika i ove je zaklinjao na vjernost kralju i otadžbini”. Štoviše, „nije se zadovoljio administrativnim radom” - piše o Gaponu rođak mu Popović u emigrantskim „Memoarima (1905-1945”) - „pošao na front da se s puškom u ruci bori protiv bezbožnika; iznad Mojkovca”. A poslije kuku i lele: za Gaponovu sahranu „Đurišić dao četnički kamion”, pa je „posmrtne ostatke iz Kolašina ispratio voj. Đurišić sa komandantima”...

---------

Od oktobra 1941. do juna 1942. tzv. DURMITORSKA PARTIZANSKA REPUBLIKA – embrion je, nakon okupacije iz 1918, obnovljene slobode i državnosti Crne Gore. „Fenomen Durmitorske partizanske republike” - ocjenio je svojevremeno akter tih događaja Pero Krstajić - „potencijalnom revolucionarnom snagom njenog stanovništva, uspješno povezao trajne vrijednosti tradicije Crnogoraca sa vizijom nove buduće države”.

Kako je primjetio istankuti partizan iz Pive, akademik Obren Blagojević:

- „Od četiri godine i mjesec koliko je, približno, trajala okupacija Jugoslavije, srez Šavnički, kao predratni političko-administrativni izraz durmitorskoga područja, bio je pod vlašću okupatora, odnosno njegovih pomagača četnika, u svemu, oko jednu godinu i tri mjeseca, dakle manje od jedne trećine ukupnog okupacionog perioda”.

---------

IZVORI: „Spomenik palim borcima Durmitorskog NOP odreda i žrtvama fašizma Durmitorskog kraja otkriven 13. jula 1963. godine”, Opština Žabljak, 1963. - P. Krstajić, „Durmitor u NOB i revoluciji”, Titograd, 1966. – O. Cicmil, „Durmitorski NOP odred i njegovo područje 1941-1945”, Beograd, 1966. - „Durmitorska partizanska republika - Materijali sa naučnog skupa održanog u Žabljaku 24, 25. i 26. avgusta 1977”, Istorijski institut SR Crne Gore i skupštine opština Žabljak, Šavnik i Plužine, Titograd 1979.

 (Kraj)

 

 

 

Komentari (1)

POŠALJI KOMENTAR