20 °

max 27 ° / min 17 °

Utorak

21.05.

27° / 17°

Srijeda

22.05.

21° / 14°

Četvrtak

23.05.

22° / 13°

Petak

24.05.

22° / 14°

Subota

25.05.

24° / 14°

Nedjelja

26.05.

25° / 16°

Ponedjeljak

27.05.

25° / 15°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Pobjeda na Krusima: “Mi ćemo se braniti dokle jedan teče”

Pješčani sat

Tag Gallery
Comments 3

Pobjeda na Krusima: “Mi ćemo se braniti dokle jedan teče”

Autor: Antena M

  • Viber

Crnogorska  vojska predvođena mitropolitom Petrom I, samo dva mjeseca nakon trijumfa na Martinićima u julu 1796. godine, izvojevala je još  jednu istorijsku pobjedu, koja je imala snažan odjek u svim balkanskim zemljama, učvrstila jedinstvo i potvrdila odlučnost crnogorskog naroda da brani svoju slobodu i nezavisnost.  Na današnji dan, 22. 09/ 3.10. 1796. na Krusima su se ponovo sukobile vojske dva ljuta protivnika – skadarskog vezira  Mahmut-paše Bušatlije i crnogorskog vladike Petra I Petrovića Njegoša.

Istoričar Branko Pavićević piše da je nadmoćnost vezirovih trupa bila tolika da je silinu prvog udara teško bilo izdržati. “Crnogorci su se stoga neznatno povukli na nove pozicije. Ocjenjujući da je nastupio odlučan trenutak bitke, vladika izdaje naredbu za protivudar. Tada je započela bitka prsa u prsa, u kojoj su nož i sablja odlučujuća oružja. Na visovima iznad Sitnice i na prostoru oko Krusa i na ostalim padinama iznad Lješkopoljske ravnice nastala je strašna sječa koja je, po kazivanjima očevidaca, trajala više od tri sata”, opisuje Pavićević tok bitke u “Istorijskim zapisima”, navodeći da za takav  način okršaja vezirova vojska nije bila dorasla Crnogorcima i da je u osmanskim redovima nastala opšta pometnja.

Presudan preokret u bici označila je pogibija Mahmut-paše, nakon koje se njegova vojska u rasulu počela povlačiti.  „Toržestvo crnogorske pobjede bilo je potpuno. Crnogorci su gonili razbijene turske jedinice do samog „njihovog lagernog mjesta”, pa čak i dalje, „koliko je moguće bilo”, piše Pavićević o slavnoj  crnogoskoj bici za čast, ratnu slavu i opstanak  otačestva.  Navodi i podatak da je na bojištu ostalo 3.400 poginulih turskih oficira i vojnika i da je Crnogorcima pao u ruke veliki ratni plijen. 

Šest dana nakon  trijumfa na Krusima crnogorska vojska je u svečanom stroju ušla na Cetinje, pokazujući okupljenom narodu koji je pobjednike pozdravljao počasnim plotunima, osvojene ratne trofeje među kojima je bila i odrubljena glava Mahmut-paše,  kojem su se Crnogorci osvetili što je devet godina ranije “crkvu i manastir na Cetinju opalio i  razorio”.  Na čelu kolone, u narodnom odijelu i oružan ko i svaki crnogorski ratnik, jahao je  vladika Petar I, glavni strateg i zapovjednik crnoogrske vojske u slavnim bitkama na Martinićima i Krusima,  istinski narodni vođa, koji je i svojom duhovnom snagom i državničkom mudrošću svoj narod  i zemlju  izveo na pravi put - ka  jedinstvu i slobodi. 

Ključ i veličina crnogorskog trijumfa na Martinićima i Krusima sadržana je u riječima Svetog Petra Cetinjskog, upućenim Mahmut-paši uoči njegovog pohoda na “sirotinju brdsku” prije 227 godina, koje i danas nadahnjuju: “A mi ćemo se od tvoje sile i napasti, s pomoću Božjom, braniti dokle jedan teče!”

Komentari (3)

POŠALJI KOMENTAR

RIR

…na ovogodišnjem skupu /proslavi/ na Kruse ,ispred spomenika čitani su takođe istoriski dokumenti Turska taktika je bila i kad krenu u juris ,podižu strašnu “halabuku “i krikove ,zastrašujuce -to su isto prihvatili i Cgorci-možemo misliti kakva je žestina bila ;glavu paše pośeka je Nikolic izZalaza

VR

Trebali ste se malo raspitati prije pisanja ovog teksta. Crnogorsku vojsku su u bitkama na Martinicima i Krusima vodili guvernadur Jovan Radonjic i vladika Petar Prvi.

Bnnn

Interesantne činjenice postoje i materijalni dokazi o kojima se ne priča. Crnogorska vojska je koristila ratno lukavstvo. Krušik nisu tada bili krš kao sad već padina koje se kako kažu jaje moglo skotrljati da se ne slomi. Isklesali su ogromno kamenje kao kugle i pustili na stranu po turskim redovim