Kako je slavljen Gospodarev rođendan

25.09.1841. 

Posljednji vladar iz dinastije Petrović Njegoš, crnogorski knjaz i kralj Nikola rođen je na današnji dan, 25. septembra 1841. godine na Njegušima. Bio je sin jedinac vojvode Mirka i vojvotkinje Stane, miljenik knjaza Danila, koji je od dolaska na vlast svog sinovca pripremao za nasljednika. Osnovno obrazovanje stekao je u Trstu, a 1856.  upisan je na licej Luja Velikog u Parizu, odakle se u Crnu Goru vratio četiri godine kasnije. Početkom avgusta 1860, nakon ubistva knjaza Danila u  Kotoru, Senat i narodna skupština proglasili su Nikolu Mirkova za crnogrskog knjaza i gospodara. Imao je tada 19 godina.

„Kao mramor ja stajah među njima, razbarušen, gledajući ih svijeg i ne gledajući nikoga. Svak se zagne k meni da mi ruku ljubi, ja se brani, brani – neću nikako. U to će otac glasno reći: 'Nikola, Nikola, jadan, stric ti je umro i ti si sad Gospodar u ovoj zemlji. Jesi li razumio?', pita me zbunjeno. 'Uh, kuku meni!', kažu da sam na ovo rekao kao da sam slutio koje strašne muke, brige i odgovornosti stoje u riječi 'Gospodar!'“, zapisao je Nikola Petrović u svojim Memoarima sjećanje na dan kada je postao crnogorski vladar. Tri mjeseca kasnije u Vlaškoj crkvi vjenčao se sa tada trinaestogodišnjom sa Milenom Vukotić, sa kojom je imao dvanaestoro djece – devet šćeri i tri sina.

Crnom Gorom je vladao 50 godina kao knjaz, osam kao kralj i dvije i po godine u egzilu kao nelegalno svrgnuti kralj bez kraljevine. Bio je mudar državnik i vojskovođa, poštovan u Evropi, reformator, pisac, govorio je četiri strana jezika.

U vrijeme njegove vladavine Crna Gora je dobila potvrdu nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta i uzdignuta na rang kraljevine. Državna teritorija je nakon Veljeg rata i Bakanskih ratova utrostručena, unutrašnja organizacija i život modernizovani  usvajanjem  Ustava, uvođenjem parlamentarizma, otvaranjem škola, izgradnjom bolnica, puteva, uspostavljanjem željezničkog saobraćaja, telegrafskih i telefonskih komunikacija, razvojem pozorišnog života, književnosti, likovne umjetnosti...

Rođendani crnogorskog vladara slavljeni su 15. septembra, obaveznom službom u crkvi za zdravlje i dug vijek Gospodara, narodnim veseljem, pozorišnim večerima... Prema izvještaju objavljenom u  Glasu Crnogorca 1901. godine knjažev rođendan obilježen je u više crnogorskih gradova. U  Pristanu se tog dana narod svih vjeroispovijesti, obučen u svečane haljine, okupio s vlastima najprije u pravoslavnoj bogomolji,  zatim su svi otišli u glavnu džamiju, a odatle u katedralnu rimokatoličku crkvu. „Po izlasku iz bogomolje išlo se u upravu Okružnog suda  gdje je g. Zejnel beg primao čestitke od naroda sviju vjeroispovijesti. Tu se pilo razno piće, sve u slavu Boga i za zdravlje Njegovog Visočanstva, srećno vladajućeg Gospodara Crne Gore“, piše pored ostalog u jednom izvještaju.  

Vladarska sreća  kralja Nikole okončana je 1916. godine kada je tokom Prvog svjetskog rata morao da napusti državu kojom je vladao više od pet i po decenija. Dvije godine kasnije, odlukama nelegitimne Podgoričke skupštine, detronizovana je i dinastija Petrović – Njegoš, koja je Crnom Gorom vladala više od dva vijeka.  Kraj Nikola je preminuo u Kap D'Antibu u Francuskoj daleko od domovine, 1. marta 1921, nepunih sedam mjeseci prije osamdesetog rođendana.