11 °

max 11 ° / min 7 °

Nedjelja

07.12.

11° / 7°

Ponedjeljak

08.12.

14° / 6°

Utorak

09.12.

14° / 7°

Srijeda

10.12.

13° / 8°

Četvrtak

11.12.

16° / 9°

Petak

12.12.

15° / 9°

Subota

13.12.

14° / 9°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Koje su to starocrnogorske riječi koje svakodnevno koristite? Znate li njihovo pravo značenje? (V)

Stari crnogorski izrazi

Comments 5

Koje su to starocrnogorske riječi koje svakodnevno koristite? Znate li njihovo pravo značenje? (V)

Autor: Anđela Milović/ Darko Šuković

  • Viber

Govor staropodgoričkog muslimanskog stanovništva ulazi u sastav šireg istočnocrnogorskog dijalekta. Za vrijeme otomanske uprave muslimansko stanovništvo jezičke karakteristike razvijalo je u okviru crnogorskog jezika koji im je bio zajednički sa pravoslavnim stanovništvom, a jak uticaj na njega imao je i albanski jezik.

Pohađanjem vjerskih škola u njihov rječnik ulazile su tuđice, u prvom redu turcizmi, koji su se zadržali do današnjih dana. U knjizi Rječnik govora podgoričkih muslimana Adnana Čirgića piše da je posredstvom trgovine dolazilo do kontakta s raznim narodima i govornim predstavnicima, pa su se samim tim razvijale i brojne specifičnosti.

Evo nekoliko primjera:

Haber – vijest, glas

Zerzevat – povrće, zelen

Zehar – gorak, otrovan

Rahat – spokojan, zadovoljan

Čara – spas, pomoć

U knjizi dalje piše da je poslije Berlinskog kngresa i potpadanja Podgorice pod crnogorsku vlast, došlo do nerijetkog iseljavanja muslimana. Dolaskom većeg broja pravoslavnih mještana koji su sa sobom nosili govorne karakteristike svog kraja, ovaj govor se vremenom mijenjao i došlo je do izjednačavanja s govorom većinskog pravoslavnog stanovništa, te se približio književnom standardnom govoru. Specifičnosti starog govora, kako piše Čirgić, očuvane su najviše u Tuzima i Skadru.

Otpade ti puce s košulje. (puce- dugme)

Pun sam safre. (safra- muka, unutrašnji bol)

U jednom od prethodnih tekstova pozvali smo vas da nam pošaljete neku starocrnogosku riječ, pa evo nekoliko primjera koje smo dobili od vjerne čitateljke.

Škanj – mala stolica, Crnogorcima poznata kao tronožac

Kain – lavor

Lapis – olovka hemijska

Vaši komentari inspirisali su nas i da se pozabavimo istraživanjima koja bi objasnila porijeklo skorupa i kajmaka. Ako potražite značenje riječi skorup, dobijate objašnjenje da je to kajmak. Smatra se da je kajmak riječ turskog porijekla, ali da označava isti mlječni proizvod. 

Sudeći po vašim komentarima zaključak je sljedeći: u određenim mjestima, opštinama skorup i kajmak imaju različita značenja tj. nazivi su određenih mliječnih proizvoda. Kod nekih skorup/skorupac je ono što se nalazi na samoj površini tek skuvane domaće varenike (mlijeka). Dok je u nekom drugom govornom području proizvod skupljen upravo od masnoće sa vrha varenike ili mlijeka, a koja nakon nekog vremena stajanja dobija čvrstu strukturu. 

Skorup ili kajmak je proizvod specifičan za Balkan, ali njegovo porijeklo je iz Srednje Azije.

Za nas u redakciji Antene M, ipak, nema velike misterije i saglasni smo da su posrijedi dva opako kalorična, neodoljiva i skupa prehrambena proizvoda. Naročito stari skorup, koji je, hvala Evropi sad 2, dostigao 50 eura za kilogram. Kajmak je, po definiciji, mladi i jeftiniji, ali nikako ne jeftin. Naročito preporučujemo onaj što ga proizvodi jedna firma nadomak Podgorice, kojoj naziv spomenut ne smijemo, jer bi ušli u zonu prikrivenog marketinga. 

O ukusima i, eventualno, drugačijim pogledima na sadržaj pojmova skorup i kajmak, nećemo polemisati. Vjerujemo da smo saglasni barem o najvažnijem - možete ih bačit ako ima margarina u njima. Onda to znači da ni planinke više nijesu što su nekad bile. 

Ovaj projekat realizuje se u saradnji sa Hotels group Montenegro stars, Hotel Gradska Cetinje, restoranom Grahovac i Virage d.o.o. 

 

*Nije dozvoljeno preuzimanje teksta bez saglasnosti redakcije portala Antena M

Komentari (5)

POŠALJI KOMENTAR

Marija

Obozavam ovu Vasu rubriku i samo nastavite.

Podgorica

Glavna osobina govora PG muslimana bila je posebna vrsta ikavice (dite, ali đećeta), koja se tu autohotno razvila. Nije uvezena ni iz Bosne ni iz Dalmacije jer samo "ije" "i", a "je" ostaje nepromijenjeno i dovodi do tipičnog cg jotovanja (viđet, śever, đevojka, ćepkat, Ćetković, iźes', a ranije i: pobljeć, nevljesta...). Danas dostina misli da "tradicionalno" priča bosanski:)))) A ne znaju da su im babe nosile "naške dimije" koje su se tako zvale da bi se razlikovale od "bosanskih dimija".

prokletstvo

Tipatnik je u bukvalnom prijevodu "prokletnik" (upor. tipa te anatema). Inače je to izvorno onostrano biće s nekim osobinama vampira, ali ne onako stravično kao u filmovima.