Moždani udar, delirijum, anksioznost, zbunjenost, umor - lista nastavlja. Ako mislite da je COVID-19 samo respiratorna bolest, razmislite ponovo, piše BBC u tekstu pod naslovom "Šta COVID radi mozgu".
Autor navodi da nekoliko ljudi s kojima je kontaktirao nakon relativno blage bolesti, govori o dugotrajnom kognitivnom uticaju bolesti - problemima sa pamćenjem, umorom, ostajanju fokusiranim.
Razgovarajući s Paulom Milreom, teško je zamisliti da je imao dva teška moždana udara, oba uzrokovana infekcijom. 64-godišnjak, koji je direktor komunikacije na Univerzitetu Kembridž, elokventan je i, uprkos priličnoj slabosti na desnoj strani, radno sposoban.
Ostvario je jedan od najupečatljivijih oporavaka kojeg su ljekari vidjeli u Nacionalnoj bolnici za neurologiju i neurohirurgiju (NHNN) u Londonu.
Prvi moždani udar dogodio se dok je bio na intenzivnoj njezi u bolnici. Potencijalno smrtonosni ugrušci krvi pronađeni su i u njegovim plućima i nogama, pa su mu stavljeni moćni lijekovi za prorjeđivanje krvi. Par dana kasnije pretrpio je drugi, još veći moždani udar i odmah je prebačen na NHNN.
Neurolog konsultanta dr Arvind Čandrateva upravo je izlazio iz bolnice kada je stigla hitna pomoć.
"Odmah sam pomislio da je razrjeđivač krvi uzrokovao krvarenje u mozgu, ali ono što smo vidjeli bilo je toliko čudno i drugačije.
Paul je pretrpio još jedan akutni moždani udar zbog ugruška, lišavajući vitalnih područja mozga opskrbu krvlju. Testovi su pokazali da on ima zapanjujuće visoke nivoe markera za količinu zgrušavanja u krvi zvanu D-dimer. Normalno je da su ona manja od 300, a kod moždanog udara pacijenti mogu porasti i do 1.000. Paulovi su bili preko 80.000.
"Nikada prije nisam vidio taj nivo zgrušavanja - nešto o reakciji njegovog tijela na infekciju prouzročilo je da mu je krv postala nevjerovatno ljepljiva", kaže Čandrateva.
U razmaku od dvije sedmice, ljekari u NHNN-u liječili su šest COVID pacijenata koji su imali velike moždane udare. Oni nisu bili povezani sa uobičajenim faktorima rizika za moždani udar poput visokog krvnog pritiska ili dijabetesa. U svakom su slučaju vidjeli vrlo visoke nivoe zgrušavanja.
Dio okidača za moždani udar bio je masovno prekomjerno djelovanje imunološkog sistema što izaziva upalu u tijelu i mozgu.
Moždani je udar bio toliko veliki da su lijekari smatrali da vjerovatno neće preživjeti ili će ostati silno onesposobljen.
"Nakon mog drugog udara, supruga i kćeri pomislili su da je to to, nikada me više neće vidjeti", kaže Paul.
"Ljekari su im rekli da ne mogu mnogo učiniti osim čekati. Tada sam nekako preživio i postajao sam sve jači."
Pol kaže da ne može čitati toliko brzo kao nekada, a ponekad je i zaboravan. Impresivan je i njegov fizički oporavak, što ljekari pripisuju njegovom prethodnom vrlo visokom stepenu kondicije.
Studija u Lancet Psychiatry otkrila je moždane komplikacije kod 125 teško oboljelih od koronavirusa u britanskim bolnicama.
Gotovo polovina je pretrpjela moždani udar zbog ugruška krvi, dok su drugi imali simptome upale mozga, psihozu ili demenciju.
Jedan od autora izvještaja, profesor Tom Solomon sa Univerziteta u Liverpoolu, rekao je:
„Sada je jasno da ovaj virus uzrokuje probleme u mozgu, dok smo u početku mislili da se radi o plućima. Dio toga je zbog nedostatka kiseonika u mozgu. No čini se da postoje i mnogi drugi faktori, poput problema sa zgrušavanjem krvi i hiper-upalnim odgovorom imunološkog sistema.
U Kanadi je naučnik prof Adrian Oven pokrenuo globalnu internetsku studiju o tome kako virus utiče na kogniciju. Oven je rekao:
"Već znamo da su preživjeli od ICU-a podložni kognitivnim oštećenjima. Dakle, kako se broj oporavljenih COVID-19 pacijenata i dalje povećava, postaje sve očiglednije da njihovo slanje kući iz ICU-a nije kraj ovim ljudima, samo je početak njihovog oporavka. "
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR