Pogrešno je misliti da je pandemija gotova

Nedavni pad broja slučajeva znači da vjerovatno počinje period smirivanja pandemije koji se može okarakterisaati kao „obuzdavanje“ virusa, ali „to nije isto što i kraj pandemije“, rekao je za „Los Angeles Times“ dr Erik Topol, profesor molekularne medicine na Istraživačkom institutu „Strips“ u San Dijegu.

„Kada državnici kažu da bi samo trebalo da nastavimo da živimo sa virusom i ukinemo sve restrikcije, ljudi to nažalost protumače kao znak da je pandemija gotova – zauvijek“, rekao je dr Topol.

On je dodao da je takvo razmišljanje puka fantazija jer je moguće da ćemo se sa virusom boriti još mjesecima i godinama.

Što nas uči istorija

Nedavna istorija pokazala nam je da pandemije mogu da potraju i po nekoliko godina.

Pandemija "španske groznice" iz 1918. trajala je tri godine, a njen četvrti talas iz 1920. za neke američke gradove bio je smrtonosniji od poznatijeg drugog talasa u 1918., napisao je Džon Beri, autor knjige "The Great Influenza: The Story of the Deadliest Pandemic in History".

Naučnici su nedavno počeli da proučavaju pandemiju "ruskog gripa" iz 1889. da bi našli naznake za to kako bi se trenutna pandemija kovida mogla da razvija jer sumnjaju da joj je uzročnik bio koronavirus, a ne virus gripa.

Postoje sličnosti između ove dvije pandemije. Ruska pandemija prvi put se pojavila u proljeće 1889 na području današnjeg Uzbekistana. Proširila se svijetom u tri talasa tokom tri godine, rekao je epidemiolog dr Džordž Ruterford sa Univerziteta Kalifornija u San Francisku.

Grip je specifičan po tome što najteže pogađa vrlo mlade i veoma stare ljude, dok je ruski grip "pogodio samo stare osobe", dodao je dr Ruterford. Zanimljivo je da su simptomi specifični za pandemiju 1889. bili gubitak čula mirisa i ukusa, kao i kod kovida-19.

U iscrpnom izvještaju naučnika Harolda Brusova, objavljenom prošle godine u martu u u časopisu "Microbial Biotechnology", stoji kako je izvjesno da bi period povećanog broja smrtnih slučajeva povezanih sa kovidom-19 mogao da potraje i duže od pet godina.

Pandemija iz 1889. u Englesku i Vels stigla je godinu dana kasnije i do 1892. prouzrokovala veliki broj smrtnih slučajeva. Tokom iduće dvije godine broj smrtnih ishoda je pao, ali je "i dalje bio znatno viši nego u vremenu prije pandemije".

"Iz ovih podataka može se videti da je ova pandemija, koja je nalik pandemiji kovida, trajala pet godina, što znači da bi nas kovid mogao mučiti i nakon 2022. ako kampanje za vakcinaciju ne promijene "prirodan" tok virusa", napisao je Brusov, dodajući da "za sada nije jasno da li će tok ove pandemije biti sličan onome od prije 140 godina".

"Važno je spomenuti i brojne razlike između pandemije ruskog gripa i pandemije kovida-19. U vreme trajanja "ruske" manje su se koristile maske, mjere karantine bile su retke, a vakcine nedostupne".

Spremni za najgori scenario

"Još postoji mogućnost da virus mutira, postane opasniji i zaobiđe imunitet stvoren vakcinama i preležanom infekcijom", rekao je dr Topol.

Zato je važno biti spreman za najgori scenario, potrebno je nadzirati nove skokove u broju zaraženih, pratiti virus u otpadnim vodama, poboljšati ventilacijske sisteme i stvoriti vakcinu za sve sojeve virusa, napisao je dr Topol.

Zbog mogućih novih sojeva ključno je da se nastavi sa vakcinacijom kako bi se spriječio nastanak novih, mutiranih sojeva.

"U svijetu imamo milijarde nevakacinisanih ljudi koji nemaju zaštitu od ranijih infekcija", rekao je dr Topol.

On je dodao da "kad se virus ne kontroliše, kao što je to slučaj sada, povećava se šansa za nastanak novih sojeva."

Stručnjaci još proučavaju BA.2, podvrstu omikron soja.

BA.2 se vjerovatno lakše prenosi od glavne podvrste BA.1, a postoje izvještaji po kojima prouzrokuje i teže simptome, tvrdi dr Ruterford.

Ali BA.2 je zaslužan za relativno mali procenat slučajeva zaraze u svijetu.

"Trenutno ne izgleda da će BA.2 da preraste u veliku prijetnju, ali ne bi trebalo da nas čudi ako se u sljedećim mjesecima pojavi novi soj koji će zaslužiti svoje slovo iz grčkog alfabeta“, napisao je dr Topol.