In memoriam Josip Silić

Piše: Adnan Čirgić

U Zagrebu je u zoru 28. februara 2019. umro u 86. godini jedan od najvećih standardologa današnjice i jedan od najznačajnijih lingvista s bivšega jugoslovenskog prostora – Josip Silić.

Rođen je 4. januara 1934. godine u Milašima. Od 1961. godine do umirovljenja 2004. radio je na zagrebačkome Filozofskom fakultetu, đe je 2005. godine stekao zvanje profesor emeritus. Autor je više desetina studija iz teorije jezika, teorije standardnoga jezika, iz teorije štokavskih standardnih jezika, funkcionalne stilistike, nekoliko knjiga i priručnika vezanih za pitanja hrvatskoga standardnog jezika. Kao malo koji drugi jezikoslovac izvan Crne Gore, a malo ih je i u Crnoj Gori koji bi mu mogli po tome parirati, Josip Silić dao je nesebičan doprinos razvoju montenegristike.

Još prije tri decenije, kad je borba za crnogorski jezik mogla djelovati kao uzaludan trud, Josip Silić bio je recenzent svih važnijih knjiga Vojislava P. Nikčevića iz oblasti jezičke montenegristike.

Bio je učesnik svih naučnih simpozijuma o crnogorskome jeziku na kojima je pokazivao da crnogorskome jeziku ne fali ni jedan jedini argument da bi se mogao smatrati jezikom podjednako kako se jezicima smatraju bosanski, hrvatski i srpski. Bio je jedan od predlagača i autora elaborata o osnivanju Instituta za crnogorski jezik i književnost te predlagač njegove transformacije u Fakultet za crnogorski jezik i književnost. Kad smo kao grupa odveć mladih naučnika pokretali časopis Lingua Montenegrina, kao jedini međunarodni časopis te vrste u Crnoj Gori, ime Josipa Silića kao jednoga od urednika bilo je svojevrstan zaštitni znak.

Svojim nespornim autoritetom podržao je sve važnije projekte iz oblasti jezičke montenegristike u posljednjih više od dvadeset godina. U prelomnome trenutku za crnogorsku standardnojezičku normu kao član Ekspertske komisije za standardizaciju crnogorskoga jezika, pod predśedništvom Milenka A. Perovića, Josip Silić je pokazao da se pravopisna pitanja ne smiju rješavati u odnosu na inferiornu jezičku svijest jednoga dijela Crnogoraca. Zahvaljujući njegovoj višedecenijskoj standardološkoj praksi, Crna Gora dobila je najfleksibilniji pravopis u regionu. Zahvaljujući i njegovu angažmanu, Crna Gora danas ima jednu od najbolje izrađenih gramatika u regionu.

Sva bitna pitanja koja su se ticala crnogorskoga standardnog jezika i sve dileme koje su se tim povodom nametnule razjasnio je Silić u knjizi Crnogorski jezik. Naučno-metodološke osnove standardizacije (Podgorica, 2010), objavljenoj uz Pravopis i Gramatiku crnogorskoga jezika.

Doprinos Josipa Silića Crnoj Gori u ravni je doprinosa slavnih inostranih naučnika poput V. Jagića, P. Rovinskoga, M. Rešetara, P. A. Lavrova i sličnih. Njegov je doprinos utoliko veći što je u svakom trenu znao da je crnogorska kultura, u najširem smislu te riječi, ne kultura Crne Gore no kultura Crnogoraca. Bila je čast sarađivati s njim!

Ispraćaj Josipa Silića biće na zagrebačkom Krematoriju u poneđeljak, 4. marta 2019.