Kultura kao platforma za preispitivanje patrijarhalnih obrazaca i postavljanje novih vrijednosti

Stepen rodne ravnopravnosti je mjera demokratizacije društva, a kultura, kao multidisciplinarna oblast, ima nemjerljiv potencijal ne samo da preispituje, već i da transformiše društvene obrasce koji uslovljavaju rodnu nejednakost, poručeno je na panel diskusiji „Rod – kulturologija“, koja je održana tokom petog dana Nedjelje rodne ravnopravnosti.

Prepoznajući da je društveno angažovana umjetnost prostor za okupljanje i promišljanje boljeg i pravednijeg društva, a kultura i mediji aktivni i moćni saveznici u ostvarenju tog cilja, UNDP je već sproveo niz aktivnosti kojima je kroz oblast kulture ponudio različite mehanizme preispitivanja postojećih patrijarhalnih obrazaca, što je otvorilo debate među istaknutim učesnicima i učesnicama kulturnog života Crne Gore.

Danas je, produbljivanjem saradnje sa Ministarstvom kulture i medija, napravljen još jedan korak ka otvaranju prostora za promovisanje angažovane umjetnosti kao jednog od mehanizama za postizanje rodne ravnopravnosti.

Panel, koji je održan u Ministarstvu kulture i medija na Cetinju, bio je prilika za osvrt na izazove sa kojima se žene suočavaju u različitim kulturnim djelatnostima, ali i na primjere pozitivne prakse angažovane umjetnosti u svrhu postizanja rodne ravnopravnosti. Prisutni na panelu su imali priliku da vide i primjere angažovane umjetnosti kroz izložbe postavljene u prostoru Ministarstva – „Buđenje“ i „Ona treba, ona mora“.

Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Daniela Gašparikova, ocijenila je da kultura reflektuje društveni diskurs i stanje društva i podsjetila da je UNDP, u okviru različitih partnerstava, već sproveo niz aktivnosti u oblasti kulture, sa ciljem preispitivanja patrijarhalnih obrazaca i pojma tradicije.

“Otvaranjem tema koje duboko zadiru u poimanje kulturnog identiteta i inovativnim metodama preispitujemo primjenu ženskih prava u kulturi. Vjerujem da su izložbe kojima danas prisustvujemo, kao i ona čiji katalog promovišemo, nova vrijednost u kulturi, vrijednost promišljene, aktivističke i umjetničke provokacije, koja pokreće procese, i podstiče sve nas da radimo više i bolje, do potpunog ostvarenja principa rodne ravnopravnosti, i društva jednakih šansi za sve“, rekla je Gašparikova.

Ministarka Maša Vlaović poručila je da se rodna ravnopravnost pokazuje kao jedan od ključnih preduslova sveopšte kulturne emancipacije i podrške procesima koji podstiču društvenu koheziju.

“Međutim, rodne razlike su i dalje prisutne u gotovo svim kulturnim i kreativnim sektorima. Pored svih napora i uloženih resursa, mi žene u Crnoj Gori svoje učešće u politici još uvijek tražimo kroz zaštitu jednačina, koje nam obezbjeđuju minimalnu i nužnu participaciju na ključnim mjestima za odlučivanje. U toj jednačini ja sam jedna od četiri, sada već tri ministarke u Vladi koja ima 18 resora. Zato snažno i posvećeno ulažem napore da tamo gdje ja imam mogućnost odlučivanja, ženski glas bude zastupljen i jak“, rekla je Vlaović.

Panelistkinje Milena Jovićević, Maja Bogojević i Ana Matić saglasne su da angažovana umjetnost ima najveći potencijal u suzbijanju rodnih stereotipa u kulturi, te da kulturni djelatnici i djelatnice imaju posebnu odgovornost u očuvanju ljudskih prava i demokratije, budući da je kultura oblast koja najbrže dolazi do velikog broja pojedinaca i generiše prijeko potrebne promjene.