Uzbudljivo putovanje kroz porodične gene (2)

Razgovarao: Rešad Kalač

Antena M: U ovoj knjizi sistematizovali ste i rezultate istraživanja drevnog evropskog porijekla, analogno tome i svog. Šta o tome možete da kažete? 

Murić: Ovim istraživanjem obuhvatio sam različite aspekte genetičke analize kako bih dobio dublji uvid u svoje porijeklo. Analiziranjem različitih djelova genoma, uključujući Y-hromozom, mitohondrijsku DNK i autosomalni genom, dobio sam različite slojeve informacija o svojoj genetičkoj prošlosti. Fokus na Yhromozom bio je od posebnog značaja jer mi je omogućio da pratim mušku liniju kroz generacije.

Tako sam u prvoj liniji kao svoju identifikovao R1b haplogrupu, tzv. indoevropsku zapadnu (keltsku). Ovdje je važno razumjeti da se termin ”keltska” koristi kao konvencionalni način označavanja ove haplogrupe. Iako se zvanično može povezati sa terminom “keltska” nije ograničena samo na Kelte. Ova haplogrupa je starija i ima šire geografsko rasprostranjenje.

Da pojasnim, svi R1b muškarci na svijetu potomci jednog čovjeka i nijesu nužno Kelti, ali su svi Kelti R1b. Slično je i sa terminima ilirska, germanska ili slovenska haplogrupa. Haplogrupa R1b nastala je u Aziji prije 23000 godina, a njena podgrana R1b-M269 razvila se u stepskim predjelima sjeverno od Crnog mora, Kavkaza i Kaspijskog mora prije 13000 godina. Njene dvije podgrane su R1b-L23 i R1b-PF7562. Iz podgrane R1b-L23 se razvijaju grane R1b-L51 koje su dominantne na zapadu Evrope i grana R1b-Z2103 koja je nastala prije 6000 godina i karakteristična je za istočnije predjele Evrope. Pronađena je u skeletima pripadnika Jamna kulture u današnjoj Ukrajini. Takođe je pronađena u Vučedolu kod Vukovara i stara je oko 3000 godina.

Iz ove grane razvila se podgrana R1b-BY611 koja je formirana prije 4800 godina a kojoj ja tj. većina Murića pripada. Njenih ogranaka ima na Sardiniji, zatim u Italiji i Španiji, ali se glavni nalazi na Balkanu, a to je grana R1b-Z2705. Ona je tipična za područje Balkanskog polusotrva i vezuje se za starosjedioce Balkana. Prisutna je u ovim krajevima prije dolaska Slovena i procjenjuje se da je formirana prije 2700 godina a da je najblizi zajednički predak ljudima iz ove haplogrupe živio prije 1500 godina.

Konkretno za područje Crne Gore može se reći da sljedeća prezimena ili plemena dijele zajednickog pretka:

Piperi: Stanić, Ljumović, Brković, Nenadić, Filipović, Dragićević, Vuković, Bašović, Krkeljić, Šanović; Šćekić, Bešović, Radovanović (Y32147, kao Murići), Popović (nije Piper ali pripada grani R1b-Z209), Rašović, Bjelobrković (Ljajkovići, Zeta), Stojanović i Lutovac.

Sjever Crne Gore: Perović, Kanalić, Muratović, Redžepagić, Pačariz, Kujović, Femić (BP), Ličina, Agović, Hodžić, Muratović, Kožar, Duraković, Hajdarpašić, Klica, Muhović, Ćeman, Kršić, Rastoder (Petnjica), Šujak (Gusinje), Agović (Berane), Redžepagić, Musić, Lalić, Đuričanin (Plav), Čolović, Murić, Bibić (Rožaje), Leposavić (Andrijevica).

Bratonožići: Pavličić, Lalević, Pejušković (Bukumire).

Podgorica: Nikpreljaj, Paljušaj (Zatrijebač), Đečević (Dinoša) Lačević, Šarkić, Maraš, Ljuljđuraj, Vulaj, Berišaj (3 zadnja Grude), Gilić, Ćetković, Кnežević, Šanović, Maraš (svi u Zeti), Gaši, Maksutaj, Murić.

Crmnica: Gojnić, Leković, Vukić (CT), Vujović, Bastać (Piperi), Pekić, Marović i Bošković.

Riječka nahija: Karadaglić, Drecun, Radoman, Vukmirović, Strugar, Kraljević, Banović, Đurašević.

Lješanska nahija: Bogojević, Stanisaljići (UL).

Primorje: Konjević (Prijevor, HN), Anđus, Dobrković, Kentera, Perazić, Dimitrijević (Paštrovići, Budva), Perezić, Agović, Hadžicicanović, Džaferović (Bar), Škrelja (UL).

Rekonstrukcija migracije mojih predaka na osnovu rezultata genetičke analize pruža zapanjujuću sliku o putovanjima i naseljavanjima kroz različite geografske oblasti tokom milenijuma. Ova putanja obuhvata mnoge geografske oblasti, od Ukrajine do Crne Gore, i prolazi kroz različite etničke i kulturne kontekste.

Nabrojaćemo samo rezultate iz epohe bronzanog doba:

 prije 5500 godina oblast današnje Moldavije kod Baltija;

 prije 5000 godina oblast današnje Rumunije kod Botoshana;

 prije 4100 godina oblast današnje BiH kod Brčkog;

 prije 3100 godina oblast današnje BiH kod Žepe;

 prije 2400 godina oblast današnje Crne Gore kod Vilusa;

 prije 1800 do 1400 godina oblast današnje Crne Gore između Herceg Novog i Risna;

 prije 910 godina oblast današnje Crne Gore između Kotora i Cetinja;

 prije 570 godina oblast današnje Crne Gore u Crmnici;

 prije 300 godina oblast današnje Crne Gore kod Klopota, nadomak Podgorice;

 prije 230 godina oblast današnje Crne Gore, Lovnica kod Rožaja;

 prije 190 godina oblast današnje Crne Gore, Klanac kod Rožaja.

Antena M: Nekoliko riječi o samoj knjizi?

Murić: Danas su dostupni brojni alati raznih kompanija koje komercijalno nude istraživanje genealogije putem genetike. Često je vrlo teško snaći se u moru informacije i odabrati alate koji su nam potrebni kako bismo otkrili ono što nas zanima o našem porijeklu, našoj porodici, našim precima. Knjiga Vodič za genetičku genealogiju izvrstan je priručnik svima onima koji se više interesuju da saznaju ne samo o svojoj porodici, porijeklu porodice, kretanju svojih srodnika već i o svemu onome što danas omogućava DNK testiranje i otkrivanje našeg genetičkog koda.

Na 301-oj strani ove knjige pružena je mogućnost čitaocu da zaroni u ovaj tajni svijet, da se bliže upozna s mogućnostima koje genetička genealogija pruža i da se tako upozna sa širokim spektrom komercijalno dostupnih DNK testova kao i načinima njihovog tumačenja. Nije dovoljno samo uraditi DNK test i otkriti svoj genetski kod. Još je važnije znati i koji test uraditi te na koji način pročitat dobijene rezultate.

Strukturno, knjiga je podijeljena u 5 poglavlja uz uvod, zaključak i sažetak. Kroz glavna poglavlja knjige čitaoci se upoznaju s osnovama genetike kao i sa tri najvažnija komercijalno dostupna testa iz oblasti genetičke genealogije i tumačenjima dobijenih rezultata testiranja, te sa čitavim nizom dostupnih alatki i softvera za izradu analize kretanja predaka.

Knjiga je štampana u boji i obiluje tabelama, grafikonima, šemama i prikazima putanja kretanja na konkretnim primjerima.

Antena M: Knjiga ima formu univerzitetskog udžbenika i to je svojevrsno priznanje za trud koji ste sa koautorima uložili da Vaš rad bude na takav način valorizovan. Šta milite o tome?

Murić: U recenziji prof. dr. Izeta Eminovića, redovnog profesora za oblasti Biomedicina i Genetika na Univerzitetu u Sarajevu, navodi se da rukopis u potpunosti, sadržajno i metodički ispunjava sve zahtjeve nastavnonaučne

literature za oblast demografske genetike. Pohvale za korišćenje najnovijih naučnih dostignuća i znanja dodatno potvrđuju našu predanost tačnosti i kvalitetu našeg rada. Ovo je sjajan podstrek za dalji rad i doprinos nauci i istraživanju.

Antena M: Kažite nam nešto više o koautorima knjige?

Murić: Fehim Ličina je magistar računarstva i informatike. Iako danas penzioner, uvijek se zanimao za naučnoistraživacki rad. Tako je, malo po malo ušao kao pionir u mnoga, na našim prostorima slabo istražena područja poput genetičke genealogije, demografske genetike, demografije i drugih. Fehim je inače autor i koautor više od 6 kapitalnih djela iz oblasti genealogije, genetičke genealogije, demografske genetike, demografskih procesa te mnogobrojnih poglavlja u različitim knjigama. 

Azra Ličina Sinanović je po struci magistar nutricionizma i doktor veterinarske medicine. Genetičkom genealogijom se bavi iz entuzijazma zajedno sa svojim ocem Fehimom.

Antena M: U planu su i novi projekti, o čemu je riječ?

Murić: U pripremi je nova knjiga koja će povezati genetičke podatke dobijenih iz odrađenih analiza sa arheloškim i istorijskim saznanjima, unoseći dublji kontekst u genetičku genealogiju. Povezivanje genetičkih podataka sa arheološkim i istorijskim saznanjima može donijeti dublje razumijevanje istorijskih i kulturnih okolnosti u kojima su naši preci živjeli. Ovakva analiza bi omogućila da se kreiraju veze između našeg genetskog nasljeđa i događaja koji su se odigrali u prošlosti.

Saradnja sa stručnjacima poput istoričara dr. Dragana Perovića, Adnana Prekića i Željka Musovića, koji su već ostvarili značjan doprinos u oblasti istorije, genetike i kulturnog nasljeđa, sigurno će obogatiti knjigu i omogućiti bolje razumijevanje. Kombinovanje našeg genetičkog istraživanja sa njihovim stručnim znanjem i perspektivama može donijeti zaokruženu i sveobuhvatnu sliku o porijeklu i putovanjima naših predaka. Knjiga će sigurno poslužiti svima onima koji se žele baviti daljim istraživanjima. 

(Kraj)