Nakon dugogodišnjeg stvaranja uznemirujućeg i provokativnog sadržaja, tvorac Black Mirrora, Čarli Bruker, odlučuje da promijeni ton. Kako prenosi Guardian, sedma sezona ove kultne serije biće najemotivnija do sada – ispunjena nostalgijom, ranjivošću i nešto blažim pristupom dobro poznatim distopijskim temama.
Bruker, dok se nalazi na snimanju epizode USS Callister: Into Infinity, kroz šalu komentariše kako se osjeća starije pored glumačke ekipe koja, kako kaže, izgleda isto kao ranije. Upravo ta osjećajnost prožima se kroz čitavu sezonu. U epizodi Plaything vraćamo se u dane kada je Bruker radio kao novinar koji piše o video igricama, dok Eulogy prati Pola Đamacija koji putuje kroz uspomene sačuvane u starim fotografijama. U Bête Noire, lik kojeg tumači Siena Keli suočava se sa greškama iz prošlosti, dok epizoda Hotel Reverie donosi neobičnu ljubavnu priču između glumice iz četrdesetih (Ema Korin) i savremene glumice (Isa Rej) koja je igra u AI rimejku.
Ove sezone tehnologija nije toliko mračna, ni prijeteća – više je alat za suočavanje sa prošlošću ili za prepravljanje sjećanja. Bruker kaže da ta promjena nije bila planska, ali priznaje da su, kako godine prolaze, emotivne teme došle prirodno.
“Ima vjerovatno više društvene kritike”, kaže on, “ali i više emocija i ranjivosti”. Ipak, i dalje postoje mračne strane. U Common People, oštroj kritici privatnog zdravstva, lik kojeg igra Kris O'Daud prihvata skupo, eksperimentalno liječenje za svoju ženu (Rašida Džouns), ali oboje postaju žrtve sistema koji više brine o profitu nego o ljudima.
Ova sezona se vraća korijenima Black Mirrora, za razliku od prošle, šeste sezone, koja je više bila okrenuta hororu. Fokus se sada vraća na spekulativnu tehnologiju i njene posljedice – posebno u epizodi USS Callister: Into Infinity, nastavku jedne od najomiljenijih epizoda. U originalu smo pratili usamljenog programera Roberta Dejlija (Džesi Plemons) koji je zatvorio digitalne kopije svojih kolega u video igrici. Sada, kada njega više nema, te kopije su slobodne – ali preživljavanje u svemiru kojim upravljaju nezainteresovani igrači nije ništa manje brutalno. “Mogu da krvare i da umru,” objašnjava Bruker, “ali ostali ih i dalje vide samo kao potrošne NPC-jeve”.
Iako Plemons nije tu, Džimi Simpson se vraća kao Volton – u izuzetno emotivnoj i ogoljenoj izvedbi. Kristin Milioti takođe reprizira ulogu Nanet, i to nakon zapaženog uspjeha u seriji The Penguin. Vizuelno, sve izgleda znatno modernije – koriste se real-time LED pozadine i fizičke kontrole umjesto green screen-a, što glumcima daje realnije iskustvo. Milioti oduševljeno opisuje kako se igrala “3D štampanim svemirskim laserima”, što je, kaže, probudilo dijete u njoj.
Iako je Black Mirror poznat po samostalnim epizodama, ovo je prvi pravi nastavak. Bruker se dugo odupirao ideji da radi nastavke, ali kaže da nije mogao da odoli. Originalni Callister je, zanimljivo, bio jedina epizoda koju je pustio sinovima – mada je kasnije shvatio da je možda bila malo previše uznemirujuća za njih.
Sedma sezona se ne ustručava da se pozabavi savremenim brigama. U Into Infinity se suptilno obrađuju teme incel kulture i lažne "finoće", kroz pitanje – zašto bi nečija usamljenost opravdavala kontrolu nad tuđim tijelom? Izvršna producentkinja Džesika Rouds kaže da epizoda propituje tu dinamiku na suptilan, ali efektan način.
Simpson, koji je već veteran u naučno-fantastičnim ulogama zahvaljujući serijama kao što su Westworld i Dark Matter, kaže da ga žanr stalno iznova privlači svojim beskrajnim mogućnostima. Nova sezona postavlja ozbiljna pitanja o identitetu, svijesti i etici stvaranja digitalnih verzija ljudi. Bruker se pita – mogu li ti klonovi osjećati istinske emocije i da li zaslužuju empatiju? U doba sve kompleksnijeg AI-ja, to pitanje postaje sve važnije.
Milioti, s druge strane, izražava zabrinutost zbog toga koliko brzo idemo u razvoj vještačke inteligencije. Kaže da, kao i ljudi, AI će imati svoje mane – ali da profit često ima prednost nad sigurnošću. Plaši je svijet u kojem se čak i loša tehnologija lansira bez razmišljanja o posljedicama.
Na pitanje da li serija direktno krivi tehnološke mogule poput Ilona Maska ili Džefa Bezosa za današnje probleme, Bruker odgovara da nije stvar u pojedincima, već u pohlepnom sistemu. Ne želi da Black Mirror bude viđen samo kao upozorenje. “Tehnologija je neutralna”. kaže on. “Važno je kako je koristimo”.
Kao otac, Bruker je posebno svjestan šta je sve u igri. Brine ga koliko lako djeca mogu da upadnu u toksičan internet sadržaj, iako se trudi da zaštiti svoje sinove. “Nijesu završili u algoritamskoj rupi Endrjua Tejta”, kaže, ali priznaje da je teško pratiti sve što gledaju na YouTubeu. Jedan trenutak mu je ostao urezan u pamćenje – kada ga je sin pitao da li je Black Mirror “ona serija gdje čovjek voli svinju”. Bruker se samo uhvatio za glavu.
Sedma sezona Black Mirrora stiže na Netflix 10. aprila.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR