Održan pjesnički događaj „Poezija u centru”

KIC „Budo Tomović” sinoć je u okviru redovnog književnog programa, organizovao pjesnički događaj „Poezija u centru”, koji je publici omogućio da se bliže upozna sa savremenim regionalnim pjesnicima i njihovim stvaralaštvom.

Kroz razgovor i čitanja sa moderatorkom Marijom Vujošević, u uvodnom dijelu programa, predstavili su se pjesnici iz Hrvatske, Alen Brlek i Denis Ćosić.

Na pitanje da li je njegova pjesnička trilogija, bazirana na konceptu tijela, duha i uma nastala parcijalno ili kao pjesnička cjelina, pisac Alen Brlek je naveo da se to dogodilo slučajno: “Uglavnom već nakon prve knjige se pojavila ta ideja za trilogiju, tj. da istražim iste teme iz različitih perspektiva, jer sam u tom periodu bio suviše fokusiran na duhovnost, tijelo i um“.

U svom odgovoru na to da poigravanjem, propitivanjem i pomjeranjem granica jezika, pomjera i granice svog svijeta, Brlek je istakao da to traje oduvijek i da je to najizraženije u njegovoj prvoj zbirci.

“Gdje bih na primjer u sred riječi stavio zarez, pa ta jedna riječ postane još pet drugih riječi. To mi je bilo jako zanimljivo, kako te nove riječi koje nastaju, zapravo poprimaju potpuno drugačiji kontekst u odnosu na to iz koje su riječi izvučene. Puno mi je jasnija stvarnost kad kroz takav jezik komuniciram i kad takve knjige čitam. To zapravo jeste eksperiment, mada iskreno ja to nikada nisam tako doživljavao. Jednostavno mi je to način na koji širim značenje riječi i jezika“, kazao je.

Upitan šta je uticalo na promjene i različite pristupe u njegovom pisanju i da li je to nekako došlo spontano ili namjerno, Denis Ćosić je kazao da je uvijek imao tu neku ideju koja se svodila na to, da njega ne interesuje autentičan i originalan stil pisanja i da nikada nije bio pobornik toga.

“Uvijek sam imao utisak da se autori nastoje istaknuti stvarajući vlastiti, autonomni stil. Meni je interesantna ideja kameleonstva i traženja tog nekog drugačijeg puta, nastojanja da koncept ili projekat svaki put gledam kao nešto zasebno, kao cjelinu koja funkcioniše sama za sebe i koja mora funkcionisati unutar tog koncepta koji sam osmislio. Jedna od stvari koja me takođe okupirala je i “poetika radikalnog skretanja“, koja podrazumijeva pisanje knjige svake buduće radikalno drugačije od one prethodne", kazao je.

U svom pojašnjenju da li misli da se riječima i u kojoj mjeri može zahvatiti ono transcedentno, a to je mogućnost simboličkog osmišljavanja, Brlek je podsjetio da od riječi sve počinje i sve se završava.

“Gradimo stvarnost iako je ona i kamena i drvena i svakakva. Treba nam jezik da bi osmislili, odnosno da bi sve funkcionisalo, ali i da bi razumjeli značenje stvari. Kad stvaram jako mi je bitno da unutar svog jezika ostavim prostor i za nečiji tuđi jezik i razumijevanje. Iste stvari i iste riječi nam ne znače isto, zato što nas asociraju na neke druge stvari negdje u podsvijesti ili na svjesnom nivou. Konstantno sam u tome i imam potrebu ostavljati te određene tišine i praznine unutar pjesama da ne bi bilo krivih tumačenja. Iako mislim da ih uvijek ima. Bez obzira koliko vi ostavite prostora ljudima oko sebe, neko se jednostavno drži svoga i gotovo. Svijet ne bi bio u stanju u kojem jeste, jer jezik počiva na svijetu, na diplomatiji itd. Mnogo diplomatije ostavlja prostora za tumačenja i za dogovore, pa uprkos tome imamo niz katastrofa u svijetu. Naravno da ima krivih tumačenja od toga se ne može pobjeći, niti treba bježati od toga", poručio je.

Na to kako je došlo do toga da kroz svoju treću knjigu tematizuje u velikoj mjeri rodna pitanja, Ćosić je kazao da ga je jako zanimalo dokle smo mi stigli danas, odnosno koliko smo uspjeli izjednačiti poziciju žena i muškaraca u društvu. Druga neka težnja ili želja je bila činjenica da je krajnje vrijeme da se muškarci krenu baviti feminističkim pitanjima i puno više pričati o tome.

Odgovarajući na pitanje kako balansira igru jezikom, ali i neke kolektivne teme, brige i izazove koji su danas vrlo aktuelni, Brlek je kazao da kod pisanja nastoji da ne banalizuje određene teme.

“Konstanto pričamo i pišemo o istim stvarima, definišemo i redefinišemo i onda pazim da ne skliznem u banalno, da svojim jezikom ne preopteretim ono što je već rečeno i da ne komplikujem previše“, naveo je.

U drugom dijelu večeri poetsko-muzički performans „Dobra ideja” u izvođenju pjesnikinje Milene Radević i muzičara Lazara Mijanovića donio je drugačiji umjetnički izraz, spajajući poeziju i muziku na jedan potpuno inovativan i drugačiji način. Nakon performansa, atmosferu je dodatno obogatilo zajedničko čitanje članova Foruma mladih pisaca - Barbare Delać, Marka Stanojkovskog, Sofije Drakulović, Marije Ivanović i Sergeja Pavlovića i pjesnika Alena Brleka i Denisa Ćosića čiji stihovi oslikavaju bogatstvo izraza i raznovrsnost poetskih senzibiliteta.

Pjesnički događaj „Poezija u centru” dio je pretprograma Međunarodnog festivala književnosti koji organizuje Sekretarijat za kulturu Glavnog grada.