Astronomi su posmatrali malu, stjenovitu egzoplaneu koja se raspada blizu svoje zvijezde, dok joj površinu uništava intenzivna toplota zvijezde. Ova planeta, koji se nalazi oko 140 svjetlosnih godina daleko u sazvježđu Pegaz, izbacuje rep nalik kometi, napravljen od mineralnog prašine, koji se proteže do 9 miliona kilometara (5,6 miliona milja) u dužinu.
Planeta, nazvana BD+05 4868 Ab, jedna je od samo četiri egzoplanete ikada posmatrana kako se raspadaju u orbiti. Ona je najbliža takva planeta Zemlji, što naučnicima pruža jedinstvenu priliku da prouče sudbinu ovakvih svjetova. Istraživači su otkrili da se planeta postepeno raspada u prah, gubi materijal jednak masi Mont Everesta pri svakom obilasku svoje zvijezde.
BD+05 4868 Ab je veličine između Merkura i Zemljinog mjeseca i orbiti svoju narandžastu patuljastu zvijezdu oko 20 puta bliže nego što je Merkur Sunce. Ona završava jedan obilazak svakih 30,5 sati, a temperatura njene površine doseže skoro 3000 stepeni Farenhajta (oko 1600 stepeni Celzijusa), vjerovatno rastapajući njen površinski sloj u tečnu magmu. Izgorjeli materijal formira rep koji se savija pola puta oko zvijezde.
"Ovo je katastrofalno brzo u kosmičkim vremenskim skalama", rekao je Mark Hon, glavni autor studije koju je objavio Astrophysical Journal Letters. "Raspadanje je proces koji se ubrzava. Kako više materijala sa planete prelazi u prah, proces raspadanja postaje brži".
Rep planete sastoji se od mineralne prašine, sa česticama koje variraju od veličine čađi do sitnog pijeska. Iako tačan mineralni sastav repa ostaje nepoznat, istraživači planiraju da koriste teleskop Džejms Veb za dalja istraživanja.
BD+05 4868 Ab je otkriven pomoću "metode tranzita" putem NASA-inog Satelita za istraživanje transitujućih egzoplaneta (TESS). Planeta je posebno blizu svoje zvijezde, što ostaje misterija, a istraživači spekulišu da je možda prvobitno nastala dalje od zvijezde i da ju je kasnije povukla gravitacija nekog drugog nebeskog objekta.
Raspadanje planete pruža rijetku priliku da se prouči sastav stjenovitih egzoplaneta, osvjetljavajući njihove unutrašnje strukture i pružajući uvid u njihovu potencijalnu nastanjivost. Tim je uzbuđen zbog prilike da direktno izmjeri mineralni sastav terestričkog planeta izvan našeg solarnog sistema, što je ključni korak u razumijevanju raznolikosti stjenovitih svjetova u udaljenim zvjezdanim sistemima.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR