Đukanović na Irinejevo "Poturica gori od Turčina": Pišite mu pamet!

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je za TV N1 da se crkveno pitanje, otvoreno prijedlogom Zakona o slobodi vjeroispovijesti "tiče državne stabilnosti Crne Gore, demokratskog ustrojstva našeg društva i, jednako tako, crnogorskog državnog, nacionalnog, kulturnog i vjerskog identiteta".

Na pitanje da li je, zaista, plan crnogorske vlasti da otme manastire od SPC i dodijeli ih Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi (CPC) predsjednik CG kaže:

„Naravno da nije riječ o tome, i naravno da je riječ o jednoj groznoj i gruboj političkoj manipulaciji. Dakle riječ je o tome da je 1918-e godine, koju uzimamo kao razgraničenje postojala CPC kao autokefalna. CPC je nestala dvije godine kasnije ukazom Aleksandra Karađorđevića, nakon što je Crna Gora nasilno prisajedinjena Srbiji 1918-e godine. Dakle u vremenu postojanju CPC, sva njena imovina je bila državna.

Država je davala na upotrebu svoju imovinu CPC-u, CPC je mogla koristiti ali nije mogla otuđivati. Nakon 1920-e, dakle nakon nasilnog nestanka i crnogorske države i crkve, imamo jedan period do '41. godine, od '41. do '45. Imamo rat. Nakon toga se obnavlja Crna Gora kao sastavni dio Jugoslavije.

Ne obnavlja CPC, i događa se da prema našem viđenju 90-ih godina, u nekom metežu nekih ratova se potpuno neovlašćeno neko knjiži kao vlasnik nekadašnje, neupitno, državne imovine koja je bila najprije data na korišćenje CPC-u, a od 1920-e godine koristi je SPC u Crnoj Gori. Dakle, ovo nije pokušaj da mi otimamo od nekoga nešto što je njegovo.

Ne! Pokušaj je samo da dođemo do nedvosmislenih okolnosti čija je to imovina. Prema našem viđenju, prema našoj državnoj arhivi to je državna imovina Crne Gore. Naravno, u našem Ustavu i danas stoji da je svojina neotuđiva, što znači da svako ko može da priloži validnu dokumentaciju, da pokaže pod kakvim je uslovima, pravno valjano došao do sticanja imovine, koja je nekada, do 1918-e bila državna imovina, taj će sačuvati imovinu...“

„Ali SPC ne može dostaviti takve dokaze, jer je tada ovdje bila CPC“- pitao je voditelj Amir Zukić?

„Dakle, to je pretpostavljam razlog nervoze kojoj zajedno prisustvujemo. Želi se sačuvati ono šo je oteto od države Crne Gore. Riječ je o groznoj i gruboj manipulaciji, gdje se podizanjem ovakve prašine pokušava prikriti zločin koji je u međuvremenu učinjen prema državi Crnoj Gori, otimanjem njene vrijedne imovine.“

Na podsjećanje kako je patrijarh srpski Irinej kazao, kritikujući Đukanovića da je "poturica gori od Turčina", predsjednik CG kratko je odgovorio:

"Pišite mu pamet.“

Đukanović ističe da je u duhu SPC "da Crne Gore nema, da ne postoje Crnogorci kao nacija, da ne postoji crnogorska kultura, da ne postoji Crnogorska pravoslavna crkva i, sledstveno tome, da je i nezavisna država Crna Gora obnovljena 2006. godine, neka prolazna tvorevina“.

„Kakva je uloga mitropolita Amfilohija“.

„Uloga mitropolita Crnogorsko-primorske mitropolije je onakva kakva može biti uloga čovjeka koji se nalazi na važnom mjestu u hijerarhiji Srpske pravoslavne crkve, čija je matrica djelovanjekakvo sam opisao. Srpska pravoslavna crkva je manje vjerska, a više politička organizacija, ona se više bavi političkim pitanjima, nego vjerskim pitanjima.

Mitropolit Amfilohije je neko ko ima svoj rejting unutar Srpske pravoslavne crkve, pa rekao bih slobodno i u pravoslavnom svijetu uopšte. On je dosta tokom svog perioda doprinio snaženju uloge crkve... Bilo je i svijetlih trenutaka u tom političkom djelovanju mitropolita Amfilohija. Sjetimo se 1997. godine, kada je on snažno podržao demokratske promjene u Srbiji i kada je tada podržavao i otklon crnogorske državne politike od Miloševićeve državne politike. Sjetimo se i, da kažem, jedne vrlo suzdržane pozicije mitropolita Amfilohija uoči referenduma 2006. godine u Crnoj Gori. Bez obzira što znam da je njegov intimno stav, znam iz naših razgovora, bio duboko protiv crnogorske nezavisnosti.“

Na pitanje: „Šta Srbija može Crnoj Gori, članici NATO-a“ Đukanović je odgovorio podsjećanjem na prijetnje Crnoj Gori od 1997. zbog sukoba sa Miloševićem, referenduma, priznanja Kosova, članstva u NATO... i zaključio:

„Da li sumnjate da ćemo mi takođe i ovo pitanje riješiti na način koji će biti u korist Crne Gore i koji će biti realizovan u skladu sa strogim principima evropskog demokratskog društva. Mi ne želimo da ovdje ispoljavamo bilo kakvo nasilje, ne želimo da diskriminišemo bilo koju nacionalnu grupu, što nam se pokušava spočitavati. Ne, mi želimo da djeluje kao demokratsko društvo“.

„Da li očekujete da će Carigradska patrijaršija priznati autokefalnost CPC“.

„Naravno da očekujem, jer bi me iznenadilo da se razmišlja drugačije. Ponavljam, bilo bi to suprotno kanonskom pravu... Kao što smo 1918. podsjećam Vas, ostali bez države, pa nakon toga, bez obzira što je bilo nasilno, logično 1920. ostali bez crkve, 2006. godine su se promijenile okolnosti. Crna Gora je nezavisna država. U skladu sa ovim, organizacija Pravoslavne crkve prati organizaciju države“.

„U čije ime nastupa aktuelni predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, kada crta mapu buduće, kako on kaže, srpske države, u koju, osim Srbije i dijela Bosne i Hercegovine, koji se zove Republika Srpska, uključuje sjever Crne Gore“.

„Svakako to ne radi u ime bilo koga iz Crne Gore. Dakle, siguran sam da toliku glupost sebi ne bi dozvolili čak ni lideri velikosrpskih partija u Crnoj Gori, jer znaju da bi to zapravo bila tako očigledna izdaja države Crne Gore. Ja sam u međuvremenu došao do saznanja da je gospodin Dodik i sam protestovao protiv nedovoljno precizne interpretacije te svoje misli". 

Govoreći o odnosima sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, Đukanović kaže da su posrijedi korektna saradnja i uvažavanje:

"Kroz koje se trudimo da, da kažem, slijedimo ono što su naši nacionalni interesi, a da ne povređujemo interese drugih, svjesni toga da je jako važno da doprinosimo regionalnoj stabilnosti“, kaže predsjednik. 

„A jeste li ga pitali, oprostite, zašto i kako se sad cijela Srbija digla protiv Vas i praktično personalizirala, u Vašu ličnost strpala sav taj negativni naboj“.

„Nisam ga to pitao, prosto zato što bih to smatrao svojom slabošću. To bi značilo da to na neki način mene tangira ili ugrožava. Ne. Hoćete da se vratimo najmanje 10 puta tokom moje političke karijere, koja je samim tim veoma duga, da smo imali jednako prljave kampanje protiv Crne Gore i protiv mene lično, kao i sada. Jednako prljave kampanje.

Užasno prljave, neutemeljene kampanje. Je li to na neki način ugrozilo mene, je li to ugrozilo neki crnogorski nacionalni interes. Ne. To je osnovni problem onih koji misle da na takav način mogu razgovarati sa Crnom Gorom i samnom. Jer su na taj način samo učvršćivali sve nas u Crnoj Gori u ispravnost našeg kursa, kao i davali su nam na neki način pogonsko gorivo i zbog toga smo mi došli do rezultata, između ostalog, i zbog toga smo došli do rezultata do kojih smo došli. Prema tome, ako su oni skloni da još jednom ponavljaju grešku, neka ponavljaju.

Da odgovorim veoma direktno na jedno od potpitanja koje ste rekli. Dakle, ne može biti govora ni o kakvoj manipulativnoj politici u koprodukciji Đukanović – Vučić. Dakle, u ovom konkretnom slučaju. Nema govora o tome. Ovdje se radi o, rekao bih, namjernom nerazumijevanju određenih beogradskih medijskih i političkih krugova. Ono što su htijenja i ono što su projekti države Crne Gore i pokušaju manipulisanja crnogorskom državnom politikom“, kaže Đukanović. 

Kako bi izgledala Crna Gora dan nakon Mila Đukanovića koji nije na vlasti, pitao je autor emisije. 

„Skoro sam jednom vašem kolegi odgovorio: Pa to smo već tri puta probali i vidjeli smo da nijesu u pravu oni koji misle da bi odlaskom bilo kog pojedinca, uključujući i mene, se nešto drastično promijenilo na crnogorskoj političkoj i društvenoj sceni. Ja mislim da je to jedan stereotip, odavno prevaziđen koji pokazuje da ti ljudi zaista nedovoljno poznaju Crnu Goru, da su nedovoljno udubljeni u promjene koje su se u međuvremenu dogodile u crnogorskom društvu.

Mogu da prihvatim da su ljudi zarobljenici stereotipa o crnogorskom tradicionalnom društvu, ali zaista mislim da bi svi morali registrovati da se u Crnoj Gori zaista dogodila jedna suštinska emancipacija, da se ona događa i da to gdje je Crna Gora danas, nije poklonjeno, da bismo postali članicom NATO-a mi smo morali ispuniti dobar dio zahtjeva i standarda koji pretpostavlja članstvo u evroatlantskom društvu. Dakle mi smo to sami ispunili, nije došao niko od eksperata sa strane da nam to ispuni. Niko nam nije progledao kroz prste. 28 članica NATO su kazale 29. malenoj Crnoj Gori: Dobrodošla u naš sastav. Kao rezultat toga Crna Gora je danas, to znate, lider u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom. Ja ne znam da li će Evropska unija i kada će Evropska unija biti spremna da primi nove države u svoje članstvo, ali ono što znam pouzdano, dakle Crna Gora je toliko odmakla ispred drugih aspiranata, da nema nikakve sumnje - prva sledeća članica će biti Crna Gora“, kaže Đukanović. 

„Nedavno ste pozvali Evropu, Ameriku i NATO da ne prepuštaju Zapadni Balkan Rusiji i Kini, što je zanimljivo. Šta vas to toliko brine? U vezi ruskog uticaja na Balkanu znamo skoro sve, ali oko kineskog“?

„To je prije svega bio apel prema Evropi, dakle moramo razumjeti da je Balkan dio evropskog kontinenta i evropske kulture i da na evropskom kontinentu imate Evropsku uniju, ali imate i države koje su jednako pravni stanovnici evropskog kontinenta, iako nisu članice Evropske unije i zbog toga je bio moj apel, daj pobrinimo se i o tim nišama na prostoru Evrope, ne prepuštajmo ih olako tuđim interesima, jer postoje uvijek spremne i velike države zainteresovane da budu globalno relevantne, da ostvare svoj uticaj u tim evropskim nišama...“, kaže predsjednik i konstatuje da "ako je Evropa nedovoljno prisutna na Balkanu logično je da će ovdje biti prisutne sa svojim interesima druge države".

"One države koje nastupaju sa supotstavljenih evropskoj platformi. Dakle oni pokušavaju da negiraju evropski sistem vrijednosti na Balkanu i da uspostavljaju svoj sistem vrijednosti. Ja mislim da to nije u interesu Balkana, ali nije ni u interesu Evrope", kaže on. 

"Puno puta sam pročitao u raznim magazinima o tome da ste vi jedan od najbogatijih političara, najbogatijih lidera na svijetu. Čak ste na jednoj listi, mislim da je Independent to objavio, bili na 20. mjestu sa imovinom od 11,5 miliona eura. Koliko vi imate para, gospodine Đukanoviću“?

„Para imam onoliko koliko ima normalan čovek koji se bavi ovim poslom, ništa više od toga“, odgovorio je Đukanović. 

Rekli ste maloprije da će Crna Gora biti prva naredna članica EU. Šta je sa NATO? Da li je NATO i ta činjenica da je Crna Gora članica Sjevernoatlanskog saveza dovoljno sigurnosni kišobran za Vašu zemlju? Pitam Vas to imajući u vidu, prije svega jednu pa čak i smiješnu izjavu američkog predsjednika Donalda Trampa, ali je zanimljivo da ju je izgovorio nakon sastanka sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, da su Crnogorci agresivni ljudi i da bi zemlja koja ima 600.000 stanovnika mogla započeti Treći svjetski rat?

„Mislim da su mnogi Crnogorci ponosni na značaj koji im je dat jednom takvom projekcijom. Naravno, šala nastranu. Da kažem, Crna Gora je svakako profitirala od članstva u NATO. Pored ovog aspekta koji ste Vi kazali, a to je jedna pripadnost jednom moćnom političkom vojnom savezu osjećaj bezbjednosti i sigurnosti pod tim kišobranom, treba kazati da je to dodatno učvrstilo unutrašnju, bezbjednosnu političku stabilnost Crne Gore, da je to afirmisao Crnu Goru kroz učešće u raznim mirovnim operacijama u okviru NATO saveza u svijetu i omogućilo nam da brže savladavamo neke lekcije, prije svega kroz obuku naših vojnih potencijala, ali da je to proizvelo ozbiljne benefite na ekonomskom planu...“

Podsjećaju li Vas na 90-e i zbivanja na sportskim terenima, evo gledali smo nedavno nerede, tuču...

„Naravno...“

...na košarkaškim utakmicama Crvene zvezde i Budućnosti, a i ono što se desilo uoči utakmice fudbalske reprezentacije Crne Gore i Kosova, odluku tadašnjeg selektora Tumbakovića da ne vodi Crnu Goru u utakmici protiv Kosova i dvojice igrača Crvene zvezde, inače reprezentativaca Crne Gore. Evo, znam da volite sport i pratite, kako ste Vi to doživjeli? Legenda crnogorskog nogometa Dejan Savićević rekao je da je zapravo predsjednik Crvene zvezde bacio bombu u crnogorski nogomet zbog toga što je dopustio da navijači prijete igračima Crvene zvezde da ne igraju za reprezentaciju Crne Gore protiv Kosova?

„Kao čovjek politike reći ću Vam vrlo direktno, to nema veze sa sportom. To je neprimjerena politizacija sporta. To što se manifestovalo preko sporta je zapravo raspirivanje nacionalizma kroz političko djelovanje. Veoma opasno, jer sve to smo, kao što Vam već kazao, vidjeli 90-ih godina.

Za mene su multietnička društva i multietnička demokratija strategija bez alternative, ne samo za Balkan, nego za Evropu, za globalnu scenu u cjelini, ali za Balkan posebno. Dakle, zato mislim da moramo biti istrajni. Crna Gora je bila, podsjetiću vas, Medlin Olbrajt je u vrijeme kada je bila državni sekretar i kada je Balkan bio top tema američke spoljne politike Crnu Goru nazvala oazom multietničke demokratije na Balkanu. Pokazali smo kao najmanja država da je suživot moguć. To pokazuje, takođe i Bosna. Pomenuli ste i Sjevernu Makedoniju. Ja zaista mislim da bi svako skretanje sa tog kolosjeka značilo povratak u tragediju 90-ih godina“, kaže Đukanović.