Pređi na sadržaj stranice
Uživo/Online Uživo
Vremenska prognoza

Haglajtner: Stambena politika da bude transparentna i prema zaslugama

| Postavio/la: Mirjana Dragaš | Izvor: Mina

Haglajtner: Stambena politika da bude transparentna i prema zaslugama

Vladina politika dodjele stanova i kredita funkcionerima po povoljnim uslovima treba da bude transparentan sistem, zasnovan na zaslugama, rekao je šef Jedinice za Crnu Goru u Generalnom direktoratu Evropske komisije za susjedsku politiku i pregovore o proširenju, Tomas Haglajtner.

Prema njegovim riječima, u nastavku njegove posjete Podgorici diskutovaće o tome.

On smatra da je važno da to bude transparentan sistem, zasnovan na zaslugama.

''Taj proces mora biti transparentan i zasnovan na zaslugama'', kazao je Haglajtner na konferenciji povodom devetog sastanka Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost između predstavnika Crne Gore i Evropske komisije.

On je rekao da institucije treba da istraže optužbe i da daju rezultate. »Pravni okvir postoji ali moraju da obave svoj posao«, rekao je Haglajtner.

On je odgovorio da klauzula balansa nije pokrenuta.

''To nije slučaj. Jasno je da države članice, pažljivo prate pitanje vladavine prava. Proces pristupanja uključuje 90 odsto rada u Crnoj Gori'', rekao je Haglajtner.

Kako je rekao, kad je konferencija u Briselu, to je mali dio stvari.

''Najveći dio se odvija u Crnoj Gori i to govori o određenoj fazi u budućnosti'', rekao je Članica pregovaračke grupe za poglavlja 23 i 24 Marijana Lakovic – Drašković je povodom održavanja sastanka Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost rekla da su, predstavljanjem konkretnih rezultata uvjerili da je jačanje nezavisnosti, nepristrasnosti i odgovornosti u pravosuđu, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, kao i unapređenje slobode medija na samom vrhu naše agende.

Prema njenim riječima, bezbjednost građana jedan je od imperativa u djelovanju Vlade.

Laković – Drašković se osvrnula na neke rezultate crnogorskih institucija.

''Intenzivirana je međuresorska saradnja i povezivanje svih segmenata društva u odgovoru na organizovani kriminal i korupciju. Uprava policije u saradnji sa Državnim tužilaštvom, pokrenula je više aktivnosti na otkrivanju, dokazivanju i procesuiranju počinilaca organizovanog kriminala i korupcije i ostvarila mjerljive rezultate u toj oblasti'', rekla je Laković – Drašković.

Kako je navela, u sektoru za sprječavanje pranja novca i finansiranju terorizma, za tri mjeseca otvoren je 121 predmet, na osnovu prijavljenih sumnjivih transakcija, kao o na osnovu zahtjeva dobijenih od strane drugih obavještajnih službi, što je za 30 odsto više u odnosu na prošlu godinu.

''U ovoj godini donijete su naredbe o sprovođenju istrage u 19 predmeta, protiv 158 fizičkih i 74 pravna lica za organizovani kriminal, visoku korupciju i pranje novca'', kazala je Laković – Drašković, dodajući da su specijalni tužioci takodje u ovoj godini podigli 17 optužnica protiv 112 izvršilaca krivičnih djela organizovanog kriminala, visoke korupcije i pranja novca.

''U optužnicama za koruptivna krivična djela, imovinska šteta ukupno iznosi više od 69 miliona EUR a ukupno je privremeno blokirano u predmetima istrage novčanih sredstava na računima kod poslovnih banaka skoro 68 miliona EUR'', ukazala je Laković – Drašković.

Viši sud u Podgorici je, prema njenim riječima, donio osam presuda, po sporazumima o priznanju krivice koje je SDT zaključilo sa 8 okrivljenih.

''Ukupno izrečene kazne zatvora iznose 17 godina i 11 mjeseci i 228 hiljada EUR uplaćeno je na ime sporednih novčanih kazni, na ime imovinske koristi uplaćeno je 300 hiljada EUR i u humanitarne svrhe više od 50 hiljada EUR'', navela je Laković – Drašković.

Ona je dodala da je Vlada bezrezervno posvećena afirmaciji medijskih sloboda i stvaranju podsticajnog ambijenta za slobodno i profesionalno novinarstvo, kao da se podrška Vlade realizuje u tri pravca: izradi zakonodavnog okvira, kreiranja transparentnih i ravnopravnih modela podrške financijskoj održivosti nezavisnih medija i stvaranju ambijenta nulte tolerancije na nasilje nad novinarima.

Haglajtner je ocijenio da su vladavina prava i osnovna prava osnovni aspekti Evropske unije, neophodni element procesa proširenja.

''Zato je napredak u ovoj oblasti ključan u određivanju ritma procesa pregovora i Crna gora je prešla dug put od otvaranja poglavlja 23 i 24. Od 2013 reformisala je zakonodavni i institucionalni okvir u oblasti vladavine prava, što je dovelo do ostvarivanja početnih rezultata u mnogim oblastima'', rekao je Haglajtner.

On je naveo da je prepoznato učešće Crne Gore u međunarodnoj policijskoj saradnji, što je rezultiralo uspješnim operacijama protiv crnogorskih kriminalnih grupa.

Kako je naveo, ukoliko Crna Gora usvoji zakon o civilnom partnerstvu i reguliše zajednicu osoba istog pola, uradiće veliki napredak.

Prema njegovim riječima, ispunjavanje privremenih mjerila, posebno za poglavlja 23 i 24, treba da bude prioritet Crne Gore u pregovorima u pristupanju Crne Gore.

''Da bi se ostvario cilj, Crna Gora mora da se bavi, preostalim nedostacima kao što su sloboda medija, borba protiv korupcije'', kazao je Haglajtner.

One je poručio da EU želi da vidi nezavisnost svih institucija i kredibilne i djelotvorne odgovore na nedavne optužbe na korupciju, a posebno za finansiranje političkih partija.

Rekao je da je bitno da postoji i parlament, koji u potpunosti ispunjava svoju zakonodavnu funkciju.

''Rad privremenog odbora za reformu izbornog zakonodavstva, od ključne je važnosti i predstavlja prioritete Komisije'', naveo je Haglajtner.

Laković - Drašković je, upitana da li Crna Gora može da izađe na kraj sa problemom migranata, odgovorila da država tom pitanju pristupa odgovorno.

''Crna Gora tom pitanju pristupa odgovorno, uzimajući u obzir humanitarni aspekt zakona. Prioriteti su u trajnom rješavanju pitanja smještajnih kapaciteta'', odgovorila je Laković-Drašković.

Govoreći o presudama u slučaju pranja novca kazala je da su u ovoj godini, kod Višeg suda u Podgorici, u toku tri predmeta.

''U dva predmeta, u ovoj godini, su pravosnažno presuđena, po osnovu sporazuma o priznanju krivice. Presudama su utvrđene kazne zatvora i novčane'', rekla je Laković-Drašković.

Ostavi komentar

0/300