Ministar odbrane: Crna Gora ima i domaće hibridne agresore

Crna Gora je od obnove nezavisnosti bila pod uticajem raznih hibridnih aktivnosti, koje su bile intenzivne neposredno prije i za vrijeme velikih političkih procesa u državi, ocijenio je ministar odbrane Predrag Bošković.

Kako je kazao, u velike političke procese, spadaju parlamentarni izbori u oktobru 2016. i pristupanje Crne Gore NATO savezu u junu 2017. godine, a sve su dominantno bile koncentrisane na politički, informacioni i sajber domen.

"S obzirom na to da je tekuća godina izborna, svjedoci smo porasta malicioznih aktivnosti, u prvom redu dezinformacionih kampanja o raznim bitnim političkim, ekonomskim i društvenim temama“, rekao je Bošković u intervjuu Dnevnim novinama.

Prema njegovim riječima, navedenim aktivnostima nastoje se diskreditovati najviši politički zvaničnici i izazvati nemir i nesigurnost u javnosti, kao i sajber napadi na informacione sisteme državne administracije i sredstva javnog informisanja.

On ističe da u prilog takvom razvoju događaja govori i orkestrirana kampanja pokrenuta od određenog broja medija u državi, regionu i šire, u kojima se tendenciozno izvještava o nedavno usvojenom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i, čiji je cilj destabilizacija političke i bezbjednosne situacije.

“Ono što Crnu Goru čini osjetljivom na ovakve udare, jeste što mi imamo pojedine hibridne agresore u okruženju i unutar naše države, oličene u političkim partijama, nevladinim organizacijama, vjerskim zajednicama i pojedincima koji dobrovoljno ili pod pritiskom izigravaju ulogu trojanskog konja u društvenom i političkom životu“, kazao je Bošković.

Govoreći o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, Bošković je rekao da Crna Gora kao demokratska država ima ustavnu, međunarodno-pravnu i istorijsku odgovornost da sva pitanja u vezi sa slobodom vjeroispovijesti uredi modernim zakonom, po najvišim međunarodnim standardima.

"Usvajanje novog zakona, koji će urediti korpus vjerskih prava i sloboda, a posebno položaj vjerskih zajednica i njihovih odnosa sa državom, u skladu sa ustavnim odredbama i pravnom tekovinom EU, bilo je neophodno“, kazao je Bošković.

Njime je, kako je kazao, zamijenjen zakon iz 1977. godine, koji više ne odgovara ni vremenu, a ni prilikama.

Prema njegovim riječima, novim Zakonom se utvrđuju pitanja kulturnog identiteta građanske Crne Gore, odnosno dosežu prava i obaveze vjerskih zajednica, reguliše se procedura registracije, vjerskih zajednica i na transparentan način rješava pitanje državne imovine, što je u interesu svih.

„Na izborima smo dobili podršku i mandat građana da ovo pitanje, zajedno sa ostalim, riješimo u duhu očuvanja Ustavom zagarantovane građanske Crne Gore. Ovo je jako bitan trenutak za Crnu Goru i ona je izložena zastrašujućim napadima koji negiraju i njeno postojanje", rekao je Bošković.