Zaključci ministara EU o proširenju zemalja Zapadnog Balkana blokirani su i oni danas neće definitivno biti usvojeni na sastanku Savjeta za opšte poslove EU (GAC), iako se to očekivalo – saznaje Pobjeda.
Izvor iz Savjeta EU objasnio je da GAC ne može da usvoji zaključke koji su doneseni na video-konferenciji, a pisana procedura traje od 24 do 48 sati. Odluka o donošenju zaključaka bi, kako je objasnio izvor, morala da prođe i Odbor stalnih predstavnika EU (Coreper) da bi se o njoj moglo raspravljati na Savjetu, što sa ovim zaključcima nije slučaj.
Naime, Savjet opštih poslova usvaja zaključke o proširenju u decembru, ali ovaj put je, osim toga, trebao da se odobri pregovarački okvir za Sjevernu Makedoniju i Albaniju. To znači da niti će biti usvojeni zaključci o proširenju, niti će dvije balkanske zemlje dobiti pregovarački okvir.
Bugarska je stavila veto na pregovarački okvir za Skoplje zbog bilateralnog spora istorijske prirode. Kako je Pobjedi objasnio diplomata iz Brisela, pojedine države članice nijesu dozvolile da Albanija napreduje u ovom kontekstu bez Sjeverne Makedonije, već smatraju da ove zemlje treba u pregovorima da budu zajedno.
Sagovornik Pobjede kazao je i da se pitanje proširenja neće naći ni na agendi sastanka lidera EU 27 koji na samit u Brisel dolaze 10. i 11. decembra, već će, kako je kazao, sastanak biti posvećen temama kao što su MMF, Bregzit…
NACRT ZAKLJUČAKA
U nacrtu zaključaka koji su ministri EU trebalo da usvoje na današnjem sastanku navodi se da će Savjet Evropske unije ponovo potvrditi svoju posvećenost proširenju evropske porodice, za koje se smatra da ostaje ključna politika evropskog bloka.
– Proširenje i dalje predstavlja strateško ulaganje u mir, demokratiju, prosperitet, sigurnost i stabilnost u Evropi. Savjet EU ponavlja da je prihvatanje i zalaganje za osnovne evropske vrijednosti i evropsku perspektivu čvrst strateški izbor, od suštinskog značaja za sve partnere koji teže članstvu u EU – stoji u nacrtu zaključaka.
U dokumentu se podvlači da je potrebno nastaviti sa poštenim i rigoroznim uslovljavanjem i principom sopstvenih zasluga i u tom kontekstu se naglašava važnost obezbjeđivanja da EU može da održi i produbi sopstveni razvoj, uključujući kapacitet za integraciju novih članica.
Ministri opštih poslova EU trebalo je da upozore zemlje regiona da je hitno potrebno da se usredsrede na temeljne reforme kako bi se otklonili brojni trajni strukturni nedostaci u oblastima vladavine prava, osnovnih prava, jačanja demokratskih institucija i reforme javne uprave, kao i u odnosu na ekonomske kriterijume.
U nacrtu zaključaka se poručuje da je neophodno riješiti sva otvorena pitanja, uključujući bilateralne granične sporove, kao i pitanja sukcesije i preostale slučajeve nestalih osoba.
DODATNI ANGAŽMAN U POGLAVLJIMA 23 i 24
U dijelu zaključaka koji se odnose na Crnu Goru navedeno je da naša zemlja mora dodatno da se angažuje u ispunjavanju prelaznih mjerila iz poglavlja 23 i 24 ako želi da napreduje u pristupnim pregovorima, odnosno u zatvaranju otvorenih poglavlja.
– Savjet ponavlja da cjelokupan sistem vladavine prava mora da donese opipljive rezultate i ojačane i održive rezultate. Napredak u ovim poglavljima je, kako je utvrđeno u Pregovaračkom okviru, od suštinskog značaja i nastaviće da određuje ukupni tempo pristupnih pregovora – navodi se u nacrtu zaključaka.
Ministri će, kako se navodi u dokumentu, upozoriti Crnu Goru da će tek kada se ispune navedeni kriterijumi EU biti u mogućnosti da postavi zahtjeve vladavine prava kao mjerila za zatvaranje, koja će Crna Gora morati da ispuni prije zatvaranja ovih poglavlja.
– Savjet EU će snažno podstaći Crnu Goru da pokaže jasnu političku volju i uloži značajne dodatne napore, posebno u kritičnim oblastima slobode izražavanja i medija i borbe protiv korupcije i da poboljša postupanje u slučajevima organizovanog kriminala – piše u zaključcima.
Osvrćući se na izbore koji su održani 30. avgusta 2020. i nakon formiranja Vlade, planirano je da Savjet naglasiti da očekuje da Crna Gora odlučno nastavi svojim pristupnim putem i preduzme hitne reforme koje je identifikovala EU.
Profesorica Ekonomskog fakulteta i bivša ministarka evropskih integracija Gordana Đurović smatra da je usvajanje ovih zaključaka i otpočinjanje pregovaračkog procesa sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom trebalo da bude pozitivni eho onoga što se zove usporavanje procesa u našoj regiji. To što na današnjem sastanku nijedne od dvije tačke nema na dnevnom redu, Đurović vidi kao upozoravajući znak.
Đurović podsjeća da su pregovaračke pozicije za Albaniju i Sjevernu Makedoniju pripremljene još u junu, ali da je odlaganje ustavnih promjena u Albaniji i oktobarska blokada Bugarske prema Skoplju zakomplikovala situaciju.
– Dosta je inicijativa pokrenuto koje su trebale da naprave most između vlada Bugarske i Makedonije u smislu smirivanja tenzija i unapređenja dijaloga. Njemačko predsjedavanje je sarađivalo na obje strane, uz tezu da proces pristupanja ne može riješiti probleme različitih pogleda na istorijska pitanja – pojasnila je Đurović za Pobjedu.
Kroz istoriju EU proširenja blokade su, kako kaže, bile česte.
– Ali, nama sa Balkana svakako djeluje u ovom slučaju Sjeverne Makedonije da se previše puta odlaže proces da bi se doveo u jednu situaciju apsurda gdje se zazire u bit identiteta makedonskog naroda, kulture i istorije – ocjenjuje Đurović.
U takvim situacijama, kaže ona, uz sve političke turbulencije, svakako da ne možemo govoriti o dobrim uslovima za dinamičan proces pristupanja.
– Ne možemo za to stalno kriviti EU. Moramo pogledati i svoje dvorište. Mislim da i evropsko i balkansko trenutno imaju druge liste prioriteta, ali to ne znači da je proširenje kao takvo nemoguće i da je obustavljeno. Prosto je takav spoljno-politički i balkanski kontekst da sada su druge stvare došle na red, to su ekonomska pitanja i upravljanje zdravstvenom krizom. U Crnoj Gori to je i politička tranzicija, formiranje novog liderstva, a taj proces je vrlo zahtjevan i traži pažnju ukupne vlasti državnog aparata da se time pozabavi. Ovaj decembar, koji je obično dobra vijest za integracije, to sada nije. Jednostavno - niti je odgovornost stare Vlade, niti je obaveza nove Vlade. Tako da u decembarskom kontekstu, zemlje koje pregovaraju, prvenstveno Crna Gora i Srbija, ne očekuju ništa od ovog sastanka – zaključila je Đurović.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR