Popa: Da bi Crna Gora napredovala prema EU, sve proevropske političke snage treba da rade zajedno

Autor: Darko Šuković

Ambasadorka Evropske unije u Crnoj Gori, Oana Kristina Popa u velikom intervjuu za Antenu M, kaže da sve proevropske političke snage u našoj državi treba da rade zajedno i da kroz široki međustranački konsenzus omoguće sprovođenje ključnih reformi za članstvo u EU. Ističe da Brisel pažljivo prati sva politička dešavanja u Crnoj Gori, uključujući navode o vanjskim političkim uplitanjima i dodaje da je pod budnim nadzorom kako Podgorica ispunjava svoju obavezu da ostane na putu potpune usklađenosti s pozicijama vanjske i bezbjednosne politike EU.

Ambasadorka Popa poručuje da je sve izmjene zakona o tužilaštvu potrebno sprovesti u bliskoj koordinaciji s EU i u potpunosti u skladu s mišljenjem Venecijanske komisije, jer bi, u  suprotnom, postojao stvaran rizik od poništavanja do sada postignutog napretka u procesu jačanja nezavisnosti pravosuđa, što bi Crnu Goru moglo unazaditi u pogledu pristupnih pregovora. Pojašnjava da su zakoni kojima se reguliše materija sticanja i gubitka državljanstva u nadležnosti država članica, uz poštovanje zakona EU. "Ipak, važno je da se svaka izmjena zakonodavstva u tako značajnoj oblasti obavi na inkluzivan način, okupljajući sve relevantne aktere i nakon sprovođenja širokih konsultacija". Jednako, regulisanje vjerskih zajednica i njihove imovine nacionalna je nadležnost, kojom se treba baviti na inkluzivan način, okupljajući relevantne aktere, u skladu s relevantnim međunarodnim i evropskim standardima u oblasti ljudskih prava, odnosno s mišljenjem Venecijanske komisije od 24. juna 2019.

Karijerna diplomatkinja koja je Zapadni Balkan upoznala službujući u Zagrebu i Beogradu, kaže kako Crna Gora ima puno razloga da se ponosi svojom tradicijom mirnog i skladnog suživota različitih etničkih i vjerskih zajednica i naglašava koliko je važno da nastavi da njeguje i čuva ovu vrijednost. Zato ističe značaj rasvjetljavanja incidenata koji su bili usmjereni protiv muslimanske zajednice uoči i nakon parlamentarnih izbora, ali i potrebu da se ukaže poštovanje prema žrtvama prošlih sukoba i iskreno promoviše demokratija, pravda i pomirenje na Zapadnom Balkanu.

"Veličanje ratnih zločinaca, revizionizam i poricanje dobro dokumentovanih i utvrđenih činjenica o ratnim dešavanjima, uključujući ratne zločine, u suprotnosti je sa najdubljim evropskim vrijednostima"- poručuje ambasadorka Popa!

****************************************************************************

Antena M:  Istraživanja pokazuju da 3/4 građana Crne Gore podržavaju ulazak u EU. Istovremeno, na vlasti je od 30. avgusta prošle godine koalicija u kojoj ni jedna stranka nije glasala za ulazak Crne Gore u NATO, a 2/3 nove vlasti otvoreno su proruski orijentisane. Imate li objašnjenje za te, barem naizgled, paradoksalne brojke? Šta ako se objašnjenje krije i u činjenici da dio ispitanika podržava ulazak Crne Gore u EU zbog evropskih fondova, a ne zbog zapadnih vrijednosti? Da li biste lično bili razočarani spoznajom da u Crnoj Gori danas postoji konfuzija povodom toga šta su, zaista, evropske vrijednosti?

Popa:Obradovalo me je što je naše posljednje istraživanje javnog mnjenja pokazalo da bi, u slučaju raspisivanja referenduma, više od 85% građana glasalo za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji. Ovo ogromno povjerenje javnosti u evropsku budućnost Crne Gore najbolje govori o snažnoj želji i odlučnosti crnogorskih građana da postanu dio porodice EU.

Građani su jasno i glasno rekli da je evropska budućnost Crne Gore pitanje od najvećeg nacionalnog interesa, koje nadilazi stranačke podjele. Ovo šalje vrlo snažnu poruku svim proevropskim političkim snagama da građani od njih očekuju da premoste razlike i zajednički rade na ključnim reformama vezanim za EU, kako bi Crna Gora mogla da zasluži svoje mjesto u EU. Upravo je to bila jedna od poruka koju je specijalni predstavnik EU Lajčak prenio tokom nedavne posjete Crnoj Gori: „sitna politika ne bi smjela da skrene Crnu Goru s njenog evropskog kursa“.

Da li ljudi podržavaju pristupanje EU više zbog zajedničkih vrijednosti ili zbog benefita i mogućnosti koje članstvo pruža? Pa, mislim da je i jedno i drugo veoma važno, zato što su naše vrijednosti u srži onoga što EU radi, a napredak u reformama koje se temelje na tim vrijednostima omogućava bolji život građanima Crne Gore.

Proces pristupanja EU odnosi se na uspostavljanje relevantnih evropskih standarda i pravila kako bi se osiguralo da su prava i slobode građana bolje zaštićene, ali i da oni mogu iskusiti više prosperiteta i veće mogućnosti. U Crnoj Gori je došlo do promjene vlasti, ali želja crnogorskih građana da budu dio slobodne i prosperitetne zajednice evropskih naroda, odnosno da imaju pristup svim prednostima koje donosi pristupanje EU nije se promijenila. Pristupanje EU je izbor koji zahtijeva podršku cijelog društva, bez obzira na to ko je na vlasti i šta se događa u dnevnoj politici.

Antena M: Kad specijalni izaslanik Miroslav Lajčak kaže da bi predsjednik Vlade - koja je formirana u manastiru, pod kontrolom SPC i de facto je etnički čista, dakle, alarmantno sumnjivog odnosa prema građanskom i sekularnom ustrojstvu države - mogao biti premijer koji će Crnu Goru uvesti u EU, ako njegova vlada ostane na reformskom putu, zar takvom porukom ne pojačava utisak da EU u Croj Gori ne brani vrijednosti koje proklamuje?

Kažem "pojačava" jer EU nije pustila glasa na otvoreno i brutalno miješanje države Srbije i SPC u prošlogodišnje parlamentarne izbore u Crnoj Gori. Nije bitno drugačije ni sada, iako aktivisti stranke Aleksandra Vučića otvoreno rovare po Nikšiću, za račun DF i koalicije ZBN, a vladika SPC Joanikije se u predizbornoj kampanji sastaje sa Aleksom Bečićem i Zdravkom Krivokapićem. Je li princip nemiješanja u unutrašnje stvari drugih država izgubio značaj za EU, čak i kad ga tako dramatično krši država kandidatkinja za članstvo? Na štetu "lidera" u eurointegracijama, kako listom predstavnici EU opisuju Crnu Goru.

Popa: Pažljivo pratimo sva politička dešavanja u Crnoj Gori, uključujući navode o vanjskim političkim uplitanjima. Veoma je važno da crnogorske demokratske institucije budu sposobne da svoje politike sprovode autonomno, bez neprimjerenog vanjskog uticaja. Ovo je u najboljem interesu Crne Gore i cijelog regiona, jer je dobra regionalna saradnja od ključnog značaja za put Zapadnog Balkana ka EU.

Aktuelna Vlada se obavezala da će nastaviti da se rukovodi vanjskopolitičkim obavezama Crne Gore kao zemlje kandidata za članstvo u EU i kao članice NATO-a, uključujući i obavezom da ostane na putu potpune usklađenosti s pozicijama vanjske i bezbjednosne politike EU.

Ispunjavanje ovih obaveza Crne Gore pod budnim je nadzorom EU i njenih država članica, jer je to od presudnog značaja za evropski put zemlje i njenu reputaciju pouzdanog međunarodnog partnera.

Crna Gora je dobro napredovala u procesu pristupanja EU. Mjesece koji slijede je potrebno iskoristiti za produbljivanje i ubrzanje političkih i ekonomskih reformi, posebno u oblasti vladavine prava, u kojoj je sljedeća prekretnica ispunjavanje privremenih mjerila u okviru poglavlja 23 i 24. Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru za 2020. godinu pruža jasne smjernice o tome kako ubrzati pristupni put Crne Gore EU.

Antena M: Jeste li ikad gledali "Bitku za Nikšić" na beogradskoj (sa nacionalnom frekvencijom) TV Happy?

Popa: Da, upoznata sam o tome. Međutim, kao ambasadorka EU u Crnoj Gori, ne mogu da komentarišem dešavanja u drugim državama.

Antena M: Crna Gora je (bila) jedina država na Zapadnom Balkanu sa harmoničnim suživotom nacionalnih zajednica. Vidite li sada taj sklad?

Popa: Crna Gora ima puno razloga da se ponosi svojom tradicijom mirnog i skladnog suživota različitih etničkih i vjerskih zajednica. Ova raznolikost i kultura etničke i vjerske tolerancije takođe su važna prednost u naporima Crne Gore da pristupi EU. Zato je ključno da Crna Gora nastavi da njeguje i čuva ovu važnu vrijednost.

Kao zemlja kandidat za pristupanje, od Crne Gore se očekuje da osigura efikasnu zaštitu nacionalnih i vjerskih manjina, u okviru pregovaračkog poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava). Nulta tolerancija prema bilo kom obliku nasilja ili zločina iz mržnje nad etničkim i vjerskim manjinama ili prema diskriminaciji bilo koje vrste, od ključnog je značaja za dalje napredovanje Crne Gore na putu pristupanja EU.

Ovo je i bio smisao reakcije Evropske komisije nakon incidenata koji su bili usmjereni protiv muslimanske zajednice uoči i nakon parlamentarnih izbora 30. avgusta. Kao što je i tada navedeno, Evropska komisija očekuje da se ti napadi temeljno istraže na političkom i kaznenopravnom nivou i da se, po potrebi, pruži odgovarajući administrativni ili sudski odgovor.

Antena M: Crna Gora je bila jedina postkomunistička država u kojoj tri decenije vlast nije promijenjena. Da li je ta činjenica, vremenom, postala ključna za odnos Brisela prema Podgorici?

Popa: Evropska unija ne odlučuje koliko dugo bilo koja Vlada treba da ostane na vlasti. Na crnogorskim građanima je da o tome odluče. Ono što je za nas vrlo važno je da građani imaju mogućnost da vlast biraju na konkurentnim, slobodnim i poštenim izborima, koji se održavaju u skladu s relevantnim međunarodnim standardima. Ovo je ključni aspekt crnogorskog puta u EU. Mi sarađujemo s izabranim zvaničnicima kojima su građani povjerili glasove, a naš odnos je s Crnom Gorom, a ne s nekim pojedinačnim političkim subjektom.

Ishod parlamentarnih izbora 30. avgusta pokazatelj je izbora građana Crne Gore. Nakon izbora, bili smo svjedoci mirne i uredne tranzicije vlasti, a zasluge za to pripadaju i bivšoj i sadašnjoj vlasti.

Antena M: Kakav je Vaš dojam o funkcionisanju kohabitacije u Crnoj Gori?

Popa: Baš kao što smo pozdravili neometanu i urednu tranziciju vlasti, sada podstičemo sve relevantne aktere da daju svoj doprinos konstruktivnoj kohabitaciji, u skladu s institucionalnim nadležnostima definisanim Ustavom.

Da bi Crna Gora napredovala prema članstvu u EU, sve proevropske političke snage treba da rade zajedno i omoguće neometano funkcionisanje demokratskih institucija i sprovođenje ključnih reformi vezanih za EU, tražeći široki međustranački konsenzus u skladu s prioritetnim ciljem članstva u EU.

Antena M: Da li je nivo kriminala i korupcije u CG postao neprihvatljivo visok za Brisel? Da li ste saglasni sa ocjenom da su crnogorske državne institucije postale "zarobljene"? Ako jeste, šta tačno pod tim podrazumijevate? Kakav je Vaš doživljaj borbe protiv kriminala i korupcije, koju demonstrira aktuelna vlast?

Popa: Crna Gora je najnaprednija zemlja u pristupnim pregovorima s EU. Međutim, da bi nastavila da napreduje ka članstvu, Crna Gora mora da ispuni svoje obaveze prema EU, da se suoči s neriješenim izazovima u ključnim problematičnim oblastima, ne otvarajući pritom nova problematična pitanja, te da pokaže ubjedljiv napredak posebno u vladavini prava, uključujući borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Vladavina prava jedna je od temeljnih vrijednosti EU i kao takva, u samom je srcu procesa pristupanja EU, te zato određuje ukupan tempo crnogorskih pristupnih pregovora.

Kao što je naglašeno u paketu Evropske komisije o proširenju, kredibilan napredak u oblasti vladavine prava ostaje značajan izazov u regionu, što se često dovodi u vezu s nedostatkom političke volje, opstajanjem određenih elemenata zarobljavanja države, ograničenim napretkom u nezavisnosti pravosuđa i institucionalnim otporom.

U tom smislu, godišnji izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori nudi kako jasnu ocjenu, tako i smjernice kako se najbolje pozabaviti preostalim izazovima u pogledu nezavisnosti, profesionalnosti, efikasnosti i odgovornosti pravosuđa, te ograničenim napretkom u borbi protiv korupcije. Izvještaj prepoznaje da je korupcija i dalje rasprostranjena u mnogim oblastima, te da postoji potreba kako za snažnom političkom voljom da se ovo zabinjavajuće pitanje efikasno riješi, tako i za ubjedljivim kaznenopravnim odgovorima na korupciju na visokom nivou.

Antena M: Uklapa li se u evropsko poimanje vladavine prava obavještavanje javnosti o hapšenjima posredstvom twitter naloga potpredsjednika Vlade, uz zamašnu dozu senzacionalizma, a s evidentnim  manjkom poštovanja pretpostavke nevinosti i nerazlikovanjem termina: priveden, uhapšen, osumnjičen, optužen...?

Popa: Ohrabrujemo vlasti da s javnošću komuniciraju u skladu s načelima transparentnosti, inkluzivnosti i dobrog upravljanja. Istovremeno, nezavisnost sudstva i tužilaštva, operativna autonomija policije, procesna prava, a posebno prava osumnjičenih i optuženih u krivičnom postupku, kao i prava žrtava, moraju se u potpunosti poštovati.

Antena M: Na koji način je EU uključena u slučaj tzv. tužilačkih zakona? Da li će, uopšte, dobiti "zeleno svjetlo" Brisela?

Popa: Mi smo svoj stav o tome vrlo jasno izrazili. Kao rezultat prethodno sprovedenih reformi, Crna Gora već ima uspostavljena tijela i mehanizme za obezbjeđenje sudske i tužilačke nezavisnosti i odgovornosti.

U svim našim kontaktima ohrabrili smo nadležne vlasti da dosljedno koriste ove mehanizme i da nadgrađujući prethodno ostvareno nastave da razvijaju bilans rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Za Crnu Goru je ključno da obezbijedi širok i sveobuhvatan proces konsultacija tokom pripreme novog zakonodavstva i aktivnosti koje su ključne za uspjeh reformskog procesa u oblasti vladavine prava. Konkretno, sve izmjene zakona o tužilaštvu potrebno je sprovesti u bliskoj koordinaciji s EU i u potpunosti u skladu s mišljenjem Venecijanske komisije. U suprotnom bi postojao stvaran rizik od poništavanja do sada postignutog napretka u odnosu na zakonodavstvo i institucije u procesu jačanja nezavisnosti pravosuđa, što bi Crnu Goru moglo unazaditi u pogledu pristupnih pregovora.

Antena M: Premijer Krivokapić nagovijestio je izmjene Zakona o državljanstvu. Notorno je da se tim izmjenama želi bitno promijeniti nacionalna struktura Crne Gore i da je to korak ka "pakovanju" ove države u "srpski svet". Da li će taj zakon biti u fokusu zanimanja EU?

Popa: U Evropskoj uniji, svaka država članica sama definiše uslove za sticanje i gubitak državljanstva, uz poštovanje zakona EU. Ipak, važno je da se svaka izmjena zakonodavstva u tako značajnoj oblasti obavi na inkluzivan način, okupljajući sve relevantne aktere i nakon sprovođenja širokih konsultacija.

Antena M:  EU se nije oglasila povodom kontroverznog usvajanja izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Zašto? Tim izmjenama su, podsjećam Vas, crkve i manastiri, neprocjenjivo vrijedna crnogorska kulturna i istorijska baština, postali vlasništvo Srpske pravoslavne crkve i, sljedstveno, države Srbije!

Popa: Kao što je već rečeno, regulisanje vjerskih zajednica i njihove imovine nacionalna je nadležnost, kojom se treba baviti na inkluzivan način, okupljajući relevantne aktere, te u skladu s relevantnim međunarodnim i evropskim standardima u oblasti ljudskih prava, odnosno s mišljenjem Venecijanske komisije od 24. juna 2019.

Antena M: Da li je Zakon o javnim službenicima i sve ovo što se dešava nakon promjene vlasti u Crnoj Gori, ispunjenje obećanja da će meritokratija zamijeniti partijsko zapošljavanje? Dr Nebojša Kavarić, dugogodišnji izuzetno uspješan direktor Doma zdravlja u Podgorici smijenjen je sa te funkcije, a onda mu je dat otkaz. Ovo je jedan iz obilja primjera koji opasno vonjaju na revanšizam. Da li ste Vi konstatovali tu pojavu?

Popa: Neću komentarisati pojedinačna imenovanja ili razrješenja. Međutim, želim da naglasim da su depolitizovane i profesionalne javne institucije od najveće važnosti za efikasnu, nezavisnu i uslužno orijentisanu javnu upravu, koja uživa povjerenje javnosti; a EU od njih očekuje da rade na nepristrasan način u interesu svih. Napredak na putu pristupanja EU zahtijeva potpuno funkcionalnu javnu upravu i zadržavanje već stečenog znanja i stručnosti, kako bi se nadogradio napredak postignut proteklih godina.

Dok su pozicije ministara i državnih sekretara politička imenovanja, sva ostala imenovanja treba da prođu proceduru zapošljavanja koja se primjenjuje na državne službenike i da se zasnivaju na profesionalnim, nepristrasnim i kriterijumima zasnovanim na zaslugama, u skladu s crnogorskim Zakonom o državnim službenicima i namještenicima i evropskim principima javne uprave.

Antena M: Kakva je Vaša ocjena kvaliteta rukovođenja borbom protiv epidemije koronavirusa u Crnoj Gori?

Popa: Evropska unija je uz Crnu Goru u borbi protiv kovida. Od početka pandemije, djelovali smo brzo i snažno, i mobilisali smo vrlo značajan paket od 53 miliona eura bespovratnih sredstava i 60 miliona eura makrofinansijske pomoći za Crnu Goru. Pored pomoći u borbi protiv kovida i druge redovne pretpristupne pomoći, uspostavljen je i Ekonomski i investicioni plan vrijedan 9 milijardi eura u podršci i garancijama, čiji je cilj mobilizacija 20 milijardi eura investicija za podršku dugoročnom oporavku cijelog regiona.

EU pomno prati pandemijsku situaciju u Crnoj Gori i u redovnom smo kontaktu s nacionalnim vlastima. Jedino kroz zajednički rad, jedinstvo, solidarnost i odlučnost možemo se nadati da uskoro ugledamo početak kraja pandemije.

Antena M: Za kraj, pitanje koje smatram najvažnijim. EU je za dvadesetak godina potrošila na Zapadnom Balkanu desetine miliona na famozno "suočavanje sa  prošlošću". Ipak, ratne zločine negiraju, a ratne zločince slave više nego ikad! Hoće li se neko zapitati: kome smo i za kakve projekte taj novac dali, kad su rezultati ovako katastrofalni?

Popa: Po ovom pitanju smo bili vrlo jasni. EU očekuje da politički lideri, uključujući i one na lokalnom nivou, ukažu poštovanje prema žrtvama prošlih sukoba i iskreno promovišu demokratiju, pravdu i pomirenje na Zapadnom Balkanu.

Veličanje ratnih zločinaca, revizionizam i poricanje dobro dokumentovanih i utvrđenih činjenica o ratnim dešavanjima, uključujući ratne zločine, u suprotnosti je sa najdubljim evropskim vrijednostima.