Non-paper Evropske komisije: Prijedlog revidirane metodologije za Crnu Goru i Srbiju

Prijedlog Evopske komisije (EK) da se za Crnu Goru i Srbiju, revidira metodologija postojećeg pregovaračkog okvira naslanja se na odluke Evropskog savjeta koje je u februaru 2020-te usvojila Evropska komisija, u kojima se navodi da “predložene promjene mogu se prilagoditi unutar postojećeg pregovaračkog okvira sa Crnom Gorom i Srbijom uz dogovor sa ovim državama," stoji  takozvanom non-paper (još uvijek ne i zvaničnom) dokumentu koji je Evropska komisija proslijedila 11 . marta Savjetu Evropske unije, a koji je Antena M imala na uvid.

U posebnom fokusu su oblast vladavine prava, reforme javne uprave i uklađenost vanjske politike sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU (CFSP), te otvaranje poglavlja u grupama (cluster). Za Srbiju je tu i sveobuhvatna normalizacija odnosa sa Kosovom i snažnije političko usmjeravanje pregovaračkog procesa.

Korektivne mjere, odnosno takozvana „klauzula balansa“ su moguće kako je predviđeno postojećim pregovaračkim okvirima dvije države, a kako se navodi „odlučne mjere trebaju biti preduzete da proporcionalno sankcionišu bilo kakvu ozbiljnu ili prolongiranu stagnaciju ili nazadovanje u implementaciji ili ispunjavanju zahtjeva u pristupnom procesu“. Predviđene su i moguće mjera za ubrzanje procesa integracije prema revidiranoj metodologiji.

Non-paper je predstavio kako se revidirana pristupna metodologija može praktično primijeniti u Crnoj Gori i Srbiji u obostranom interesu i Evropske unije i dvije države. „Esencijalno je i u njihovom sopstvenom interesu da ove države nastave sa sprovođenjem njihovih reformski obaveza i proizvode opipljive rezultate tokom implementacije“, piše u ovom još nezvničnom dokumentu u opticaju.

Fokus će prema revidiranoj metodologiji izgledati ovako:

1. Kredibilitet i pojačani fokus na temeljnim reformama

U skladu sa revidiranom metologijom, proces proširenja „mora biti bolje opremljen da bi se nosio sa strukturalnim slabostima u ovim državama, naročito u oblastima od funadmentalnog značaja“. Postojeći snažni fokus na ključnim reformama biće zadržan i dalje ojačan. Izvještavanje će se nastaviti kako je i predviđeno pregovaračkim okvirom, a postojeći pregovarački okvir već predviđa da se poglavlja 23 i 24 otvore među prvima, da bi se omogućilo dovoljno vremena za nužne reforme, prije nego što se pregovori zatvore. Ta dva poglavlja trebaju kako je i predviđeno revidiranom metodologijom da se zatvore posljednja. Dalje u skladu sa revidiranom metologijom piše:

*Nijedno sljedeće poglavlje ne bi trebalo zatvoriti prije privremene procjene (interim benchmarks) da su ispunjene obaveze iz dva poglavlja o vladavini prava.

* Treba razmotriti korektivne mjere u slučaju problema koji se javljaju tokom pregovora

*Postojeći akcioni plan o vladavini prava ostaje, odnosno, neće biti novih mapa puta. Kada se privremena mjerila iz poglavlja 23 i 24 ispune kao i postavljeni kriterijumi za zatvaranje, neće biti potrebe za ažuriranjem akcionog plana, a što će takođe omogućiti da ova dva poglavlja uzmu u obzir određena ključna pitanja u pogledu funkcionisanja demokratskih institucija i reforme javne uprave (PAR). To će pomoći boljem usmjeravanju reformi u ovom području.

*Međuvladine konferencije (IGCs) se mogu fokusirati na relevante aspekte temeljnih grupa da bi osigurali političku pažnju i vidljivost ključnih reformi, bilo da je riječ o vladavini prava, reformi javne uprave, funkcionisanju demokratskih institucija ili ekonomskih kriterijuma, kao i poglavlja 5, 18 i 32.

* Rad na borbi protiv korupcije biće integrisan kroz snažni fokus u relevantnim poglavljima.

  2. Snažnije političko usmjeravanje

Obezbijediti pristupnom procesu snažno političko usmjeravanje ključni je elemenat revidirane metodologije priključivanja i može značajno doprijeniti ovom procesu i za Crnu Goru i za Srbiju, naročto na nivou Međuvladinih konferencija (IGCs).

Političke međuvladine koferencije,  zajedno sa savjetima za stabilizaciju i pridruživanje, ojačaće dijalog između država članica (EU) i zemlje u pregovorima i pojačati fokus na ključne reforme koje će omogućiti napredak u procesu pristupanja. Političke međuvladine konferencije će pomoći da se potpuno jasno predstave očekivanja država članica EU i osigura da EU ispuni svoj dio obaveza kada se uslovi ispune.

Međuvladine konferencije ne treba da zavise samo od toga koja su poglavlja spremna da se otvore ili zatvore. One treba da omoguće planiranje unaprijed, političku prioritizaciju i doprinesu stvaranju nove dinamike koja će omogućiti otvaranje i zatvaranje poglavlja i usvajanje reformi.  Istovremeno će omogućiti identifikovanje mogućih problema i dati kandidatima dovoljno vremena da spriječe primjenu korektivnih mjera, kako je predviđeno u postojećem pregovaračkom okviru (sveukupnu klauzlu balansa). U tom kontekstu ukupni smjer u pregovorima sa Crnom Gorom i Srbijom će nastaviti da bude zavisan od napretka u poglavljima o vladavini prava. U slučaju Srbije, napredak u sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa sa Kosovom ostaje ključni element, u skladu sa Pregovaračkim okvirom za Srbiju.

Tajming međuvladinih konferencija kao i savjeta za stabilizaciju i pridruživanje biće planirani da bi omogućili politički dijalog na regularnoj bazi. Usklađivanje Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (CFSP) takođe će biti redovno praćeno u toku pregovaračkog procesa i promovisano kroz redovnu političku angažovanost, uključujuči dijalog o Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici tokom političkih međuvladinih konferencija.  

Kako se posebno ističe, prva takva Međuvladina koferencija može se osvrnuti na revidiranu metodologiju, planiranje unaprijed, uključujući zajedničko identifikovanje izuzetnih pitanja prema prijelaznim mjerilima za Crnu Goru, kao i za Srbiju (političke međuvladine konferencije).

Kao dodatak grupe za Srbiju mogle bi biti otvorene ukoliko se otvarajuća mjerila (opening benchmarks) ispune i države članice (EU) saglase da je postignut dovoljan napredak u oblasti vladavine prava.

Međuvladine konferencije u principu treba da se održavaju najmanje jednom godišnje,  slijedeći usvojeni plan Evropske komsije za proširenje i zaključke Savjeta EU o proširenju. Savjeti za stabilizaciju i pridruživanje, takođe treba da se održavaju jednom godišnje,  uz informaciju o redovnom  izvještaju  Komisije državama članicama o vladavini prava predviđenoj pregovaračkim okvirom svake od država.

Tako će države članice imati bolju mogućnost za paraćenje i pregled procesa uz doprinos godišnjih izvještaja kao u uključivanje njihovih eksperata na terenu.

Dublji politički pregled stanja takođe se može dogoditi u ključnim momentima i na najvišem političkom nivou.

3. Povećanje dinamike

U ključnom elementu Komunikacije je da bi se „ubrizgalo više dinamičnosti u pregovorima sa Srbijom i Crnom Gorom, rad na poglavljima takođe se može organizovati u grupisanju, poštujući postojeće pregovaračke okvire i uz dogovor ovih zemalja“.

Otvaranje poglavlja koja slijede takozvanim grupnim pristupom (cluster) posebno je važno za Srbiju. Za Crnu Goru, sva prikazana poglavlja (tj. sva poglavlja osim 34 i 35) su već bila otvorena.

To grupisanje ima sljedeće glavne ciljeve: ubrzanje priprema Srbije za ispunjavanje uslova i otvaranje svih poglavlja za specifične grupe, identifikovanje ubzavajućih mjera za Crnu Goru i Srbiju, unakrsni napori na stavljanju fokusa na ključne sektore najvažnije za hitne reforme.

Povećana dinamika ide u korak sa principom kredibilnosti, koji će biti osnažen „kroz još snažniji fokus na fundamentalne reforme, ključne za uspjeh na putu ka EU“. Povećani fokus na ključna pitanja se gradi u saglasnosti sa pregovaračkim okvirima Crne Gore i Srbije, uključujući proviziju za zadržavanje ukupnog balansa u progresu u pregovorima.  Ukupna brzina pristupnih pregovara zavisi od napretka, posebno u vladavini prava  i svako ubrzanje treba da ide ruku pod ruku sa konkretnim ubrzavanjem reformi u poglavljima vladavine prava.

Kako stoji u ovom dokumentu, koji datira na 11. mart, u prethodnom non-paperu Komisije od 8. oktobra prošle godine, postavljene su moguće mjere za ubrzanje procesa integracije prema revidiranoj metodologiji. U prijedlogu je podcrtano da će se  takođe moći primijenti na Crnu Goru i Srbiju, imajući u vidu njihove naprednije faze u procesu pristupanja. Takve ubrzane prilike za integraciju treba da budu bazirane na performansima i u punoj koherenciji sa dogovorenim ciljevima za puno članstvo u Evropskoj uniji, uz garanciju ispunjenosti na terenu. Primjena Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan podržat će konvergenciju i usklađivanje sa pravilima EU-a, što će zauzvrat takođe pridonijeti ubrzanju integracija. Mjere treba da omoguće dvijema državama brži napredak ka pravnim tekovinama u odgovarajućim grupama. Moraće pritom da se uzmu u obzir interesi obije strane i zemlje partnera i EU kao i potencijalni uticaj na regionalnu ekonomsku integraciju.

  4. Predvidljivost

U posljednjem poglavlju ovog non-papera Komisije navodi se da je prvi ključni elemenat za predvidljivost to da EU bude jasnija u tome što očekuje od zemlje kandidata.  Komisija je već koristila njihov paket Proširenja 2020 i koristiće buduće pakete da provjeri pripremljnost kandidata za aplikaciju za pravne tekovine i osigura jasnije smjernice na specifične reformske prioritete i buduće korake kandidata potrebne da bi napredovali. Posebna pažnja će biti posvećena jasnoći budućih mjerila za zatvaranje (closing benchmarks) koji će biti postavljeni u pristupnim pregovorima. To će državama omogućiti da se fokusiraju na najrelevantnije reforme u cilju da postingu stvarni progres na putu pristupanja. Komisija će takođe koristi indikatore treće strane, relevantne da omoguće državama članicama što je moguće širu bazu za njihove odluke.

Drugi ključni elemenat je primjena korektivnih mjera (klauzula balansa) u slučaju problema koji bi iskrsnuli u procesu pregovora. Odlučne mjere trebaju biti preduzete da proprcionalno sankcionišu bilo kakvu ozbiljnu ili prolongiranu staganciju ili nazadovanje u implementaciji ili ispunjavanju zahtjeva u pristupnom procesu.O takvim odlukama bi trebale biti informisane sa godišnjom procjenom koju Komisija utvrđuje u svom paketu proširenja o ukupnom balansu u pristupnim pregovorima. Za Crnu Goru i Srbiju su moguće korektivne mjere predočene u postojećim pregovarčkim okvirima, i nastaviće da se primjeruju u skladu sa novom metodologijom.  Gdje se problemi pojave tokom pregovora u poglavljima "pravosuđe i temeljna prava" i „pravda, sloboda i sigurnost“ Komisija može predložiti ažurirana mjerila tokom cijelog postupka, uključujući nove i izmijenjene akcione planove ili druge korektivne mjere prema potrebi.