Đukanović: Crnoj Gori treba Vlada, jer je sad nemamo, da bi nastavili EU proces

Proces EU integracije je debelo zastao, skinut je sa agende Brisela, kazao je predsjendik Evropskog pokreta Momčilo Radulović na Balkanskom integracionom forumu.

Taj zastoj je donio regresiju na Zapadnom Balkanu, smatra on.

"Otvoren je prostor destabilizirajućim faktorima", dodaje Radulović.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, upitan da li se kaje zbog jasnog opredjeljenja ka Zapadu odnosno odluke da ne balansira između Istoka i Zapada, kaže da se Crna Gora ni u jednom trenutku nove istorije nije nalazila u nedoumici.

Nismo imali ni neke posebne ekonomske odnose sa Rusijom, dodaje Đukanović.

"Bili smo otvoreni za interes svih koji su htjeli da ulažu. Nije bilo mnogo investitora kako su to neki prikazivali. Bio je jedan veliki investitor", napominje Đukanović.

Ruska politika ima, kaže, očekivanja od proruskih sentimenata koji postoje u regionu.

"CG se nijednog trenutka nije strateški kolebala. To nije bio opšti politički obrazac u regionu, nije ni danas jer neki misle da mogu da nastave Titovu politiku. To balansiranje je kalkulatnsko iščekivanje ko će pobijedit, Istok ili Zapad", navodi on.

Naše opredjeljenje nije vezano za članstvo u EU.

"Iako bi nam kazali da nema mjesta u EU za nas, mi bi nastavili da radimo, jer želimo evropski prosperitet", sitiče on.

“Ako bi neko u EU odsvirao kraj proširenja, mi ne bi promijenili strateški kurs. Međutim, ne bi ostali bez alternative… ali ne bi odustali od evropskih sistema vrijednosti. CG je vec dugo na putu, postigla određene rezultate, preko 70odsto građana podržava evropski put. Tako da mi nastavljamo evropeizaciju društva i usvajanje evropskih standarda”, ističe Đukanović i dodaje:

"Mi smo Evropljani, svoji na svome, ne tražimo nikom da budemo u svojoj kući. I bez članstva u EU, nema ozbiljne alternative. Što bi bila ozbiljna alternativa?! Iz Moskve se vidi samo destrukcija evropskih vrijednosti… i sad to treba neko da prihvati?! O tome je suvislo raspravljati", navodi on.

Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, kaže da se u toj zemlji trenutno ne razgovara o EU putu i reformama. Smatra da će izmjene izbornog zakona u toj zemlji donijeti samo još jedan politički konflikt.

Na prethodnom panelu, ekspert za Zapadni Balkan Bodo Veber je rekao da Rusija nije destabilizirajući faktor nego SAD i EU jer su one predale Moskvi ovaj region.

Upitan, kako natjerati Brisel i Vašington da vrate interes na Balkanu, član Predsjednstva BiH Šefik Džeferović smatra da SAD i EU nisu ostavile Balkan.

"Ne možemo da kažemo da su nas ostavili samo zbog toga što nisu angažovani koliko smo mi očekivali.

Neće doći do stvaranja novih država, prekrajanja granica iako bi to neki željeli. Zemlje koje su nastale raspadom SFRJ grade svoj evropski put, a u većini i euroatlantski", napominje Džeferović.

Ipak, kako pirmjećuje, EU i SAD bi trebalo da budu angažovanije u regionu.

"BIH će ostati teritorijalno cjelovita. Samo da vidimo koliko će to morati da se plati… ali ima onih koji su pupčanom vrpcom vezani za BiH i neće dopustiti da se raspadne", kaže on.

“Evropska integracija i punopravno članstvo nema alternativu, ne mora Đukanović da traži alternativu, poručuje specijalni izaslanik EU Miroslav Lajčak.”

Proces, priznaje, jeste sporiji nego što smo mislili ali je EU bila suočena sa brojnim problemima.

“Gubimo Zapadni Balkan koji nam je privržen, toga se plašim. Takav Balkan će onda biti pod uticajem trećih strana koje ne žele evropske vrijednosti. Ali ne možemo za sve kriviti EU. EU mora da vrati kredibilitet proširenju a države ZB kredibilitet reformi. Moramo da budemo iskreni jedni s drugima. Moramo zajedno da ubrzamo proces. Ne možemo da nastavimo da nešto obećavamo, i mi i vi, a da to ne ispunimo", poručio je Lajčak.

Makron je rekao da vidi ZB kao prostor stabilnosti, a ne članice EU, podsjetio je Radulović.

Iz Pariza je, kaže i ranije poručeno da može biti proširenja, samo reformom Evropske unije. Pitao je Lajčaka kako da se pomiri koncept Francuske i Njemačke, koja je otvorena za proces proširenja. Apsolutno je moguće to pomiriti. Vidim dva procesa, rješavanje pitanja unutar EU i država kandidata, kao paralelne procese.

"EU ima kapacitet da vidi oba procesa istovremeno", navodi on.

Radulović kaže da imamo ideju Otvoreni Balkan a zatvorene granice sa Srbijom za neke poslanike.

Đukanović kaže da postoji problem sa nekim zastupnicima ideje Otvoreni Balkan ili Mini Šengen.

Te inicijative više služe za političko promovisanje. Sve što stoji u tim idejama, već ima unutar Berlinskog procesa.

"Bio bih srećan kad u EU ne bi postojale dileme u vezi sa zemljama ZB", odgovorio je Đukanović Lajčaku.

Priznaje da nova Komisija šalje ohrabrujuće poruke ali te poruke su uvijek praćene porukama drugačije konotacije sa drugih evropskih adresa. To vodi do konfuzije, naglašava Đukanović. 

“Privilegivano partnerstvo ZB i EU je nešto o čemu se priča i to me čini nespokojnim”, priznaje Đukanović.

Problem ZB je nestabilnost, ističe Đukanović. 

“Stabilnost jednako integracija. Netolerancija prema drugima koja se stvara u siromaštvu i nerazvijenosti ovdje vodi ka genocidu, kako je to bilo u Srebrenici a pokušano na Kosovu.

Za pet godina može da se pojavi nestabilnost ako ne dođe do evropeizacije naših država”, kaže Đukanović.

“Ako odustanemo od EU, postoji alternativa - onda će cijeli Zapadni Balkan pasti u krilo Putina. Ako to ne vidimo, samo sebe tješimo - neće, neće. Ali svijet tako fukcioniše”, smatra Komšić.

Nisam spreman da olako otpišem opasnosti koje prijete iza ugla, naglašava Komšić. 

Ko još daje 30 milijardi regionu osim EU, pita Lajčak.

Tako je odgovorio na komentar Radulovića da je EU opredijelila 30 milijardi za cijeli ZB, a za isti vremenski period, Hrvatska je dobila 27 milijardi.

“Ajmo manje da spekulišemo šta je EU uradila i da se pitamo šta je CG uradila u protekloj godini. EU investira u budućnost regiona, niko drugi. Koristite evropski novac da podižete evropski standard, svi vi u regionu”, naglašava Lajčak.

Postoji povećanje investicija trećih strana u region, posebno Kine, kaže Radulović.

EU je i dalje najveći partner, investitor, davalac humanitarne pomoci, akcentuje Lajčak.

“Pogledajmo gdje treće sile ulažu novac i gdje to vodi vaše zemlje”, poručuje Lajčak.

Cifre govore da je EU najizdašniji partner u ekonoskom smislu, naglašava Džaferović i dodaje da je to posebno vidljivo od početka pandemije kad su zemlje regiona dobile značajna sredstva iz Brisela.

“EU nije ostavila Balkan, niti će”, vjeruje on.

Da li situacija u BiH predstavlja test za međunarodnu zajednicu?

Đukanović kaže da je završena epoha jedne super sile u svijetu, da ćemo imati jednu novu arhitekturu u svijetu, pitanje je gdje će tu biti Evropa.

Ako želi da bude geopolitički igrač, moraćemo da prestanemo da glumimo i priznamo da se u zemljama ZB ali i nekim EU zemljama odustaje od principa na kojima se temelji EU, kaže Đukanović. 

Kad umjesto podsticaja iz EU, na ZB ne stiže ništa, pada povjerenje u EU i pao je reformski entuzijazam.

“CG treba Vlada jer je sad nemamo. Ta Vlada treba da se organizuje oko pregovaračkog procesa, da odblokira proces, da dovedemo tako EU pred svršen čin”, kazao je Đukanović. 

Nakon dobijanja Vlade, nastavićemo EU put i vjerujem da ćemo biti prva naredna članica EU, zaključio je Đukanović.