Fridom haus: U Crnoj Gori poboljšanje, Srbija bilježi najveći pad u Evropi

Crna Gora se prema izvještaju Fridom hausa nalazi na 81. mjestu i jedna je od zemalja sa najvećim poboljšanjima u Evropi ove godine, kazala je za Glas Amerike ekspertkinja Fridom hausa za Balkan, Aleksandra Karpi. Sa druge strane Srbija je prema njenim riječima zabilježila najveći pad u Evropi.

"Crna Gora je zanimljiva, zapravo je jedna od zemalja sa najvećim poboljšanjima u Evropi ove godine, uz Češku, i dobila je dva dodatna poena. Vidjeli smo poboljšanje u kapacitetu opozicije da skine sa vlasti DPS, koja je decenijama vladala, kao i njen lider Milo Đukanović. Ne treba da zaboravimo da se to desilo na početku i primjetno je jer pomjera zemlju ka demokratičnijem okruženju. Uočili smo i pokušaje nove vlade da se izvuče iz ustavne krize u kojoj se nalazila godinu-dvije, Ustavni sud ponovo funkcioniše i to je dovelo do poboljšanja kada je riječ o procesima koji se vode, pomaže da manji broj sudskih slučajeva ostaje zaglavljen i da građani brže stižu do pravde. Iako ima još prostora da se napreduje, kada je riječ o mogućnosti građana da učestvuju u demokratskom procesu i imaju funkcionalnu vladu – definitivno smo na putu poboljšanja. Mislim da, barem kada je riječ o iskustvima građana u ovoj zemlji, vidimo razvoj u pozitivnom smjeru u 2023", navodi Karpi.

Kada je posrijedi Srbija navodi: 

"Pad Srbije u 2023. u ovogodišnjem izvještaju bio je najveći pad u Evropi u cjelini. Dakle, ne samo na Zapadnom Balkanu i ne samo globalno gledano, već u Evropi, bila je lider, nažalost, u smanjenju prava i građanskih sloboda građana", rekla je Karpi.

Pojašnjava da su održani izbori u toj zemlji dio te priče.

"Znate, vidjeli smo pad u toj kategoriji zbog pokradenih izbora i mogućnosti da su uticali na rezultate u ključnim izbornim trkama kao što je Beograd. Ali zaista, imajte na umu da je cijena ovakvih manipulacija to što je ugrožena sposobnost građana da izraze svoje probleme i učestvuju u demokratskim procesima. I to je bio jedan od razloga za pad, ali je Srbija izgubila ukupno tri boda, što je prilično značajno", pojašanjava ona.

Ističe da neki od drugih faktora uključuju opadajuću transparentnost u posljednjih nekoliko godina.

"Dakle, javnost sve više nije u mogućnosti da pristupi informacijama o nabavkama, infrastrukturnim projektima i drugim politikama ekonomskog razvoja. Čak i relevantnim zainteresovanim stranama je sve teže da dođu do informacija o donošenju odluka vlade u ovom pogledu. I na kraju, kao treću tačku samo ću pomenuti pad indikatora privatnih debata, koji je bio rezultat brutalnog omalovažavanja opozicionih političara kao i drugih kritičara režima, otkrića o praćenju opozicionih ličnosti i to ukazuje na zaoštravanje situacije za ljude iz raznih sektora, pa čak i obične građane, kojima je sve teže da otvoreno učestvuju u javnim raspravama, privatnim diskusijama o vladi i njenom donošenju odluka, i da zaista učestvuju u slobodnom i otvorenom demokratskom diskursu. Znate, sada postoji stvarni strah da li će doći do neke vrste odmazde, ako se oštro suprotstavite ovoj vlasti. Dakle, generalno, slika koja se pogoršava, zar ne? I zaista se rapidno pogoršava situacija za politička prava, građanske slobode i slobode u Srbiji", navodi ona. 

Situacija u svijetu

Kako se navodi u izvještaju, globalna sloboda je opala 18. godinu zaredom 2023. Obim i razmjera pogoršanja bili su veliki, pogađajući jednu petinu svjetske populacije. Skoro svuda je pad prava bio nastao usljed napada na pluralizam – mirnu koegzistenciju ljudi različitih političkih ideja, religija ili etničkih identiteta – koji su štetili izborima i izazivali nasilje. Ovi sve intenzivniji napadi na suštinsko obilježje demokratije pojačavaju hitnu potrebu da se podrže grupe i pojedinci, uključujući aktiviste ljudskih prava i novinare, koji su na prvim linijama borbe za slobodu širom svijeta. Ukupno 52 zemlje pretrpjele su pad tokom prošle godine, dok se samo 21 poboljšala. Manipulacija izborima bila je među vodećim uzrocima globalne erozije slobode. Pored nefer izbora, oružani sukobi doprinijeli su padu slobode, ugrožavajući slobodu i izazivajući teške ljudske patnje, navodi Fridom haus.

U izvještaju se napominje kako je invazija Kremlja na Ukrajinu nastavljena drugu godinu, dodatno degradirajući osnovna prava u okupiranim oblastima i izazivajući intenzivniju represiju u samoj Rusiji. Civili su takođe podnijeli najveći teret sukoba između Izraela i palestinske ekstremističke grupe Hamas, zatim građanskog rata koji je proistekao iz vojnog udara u Mjanmaru 2021. i brutalnih borbi između rivalskih vojnih i paravojnih frakcija u Sudanu, navodi Fridom haus.

"Manipulacija izborima bila je jedan od vodećih uzroka globalnog pada slobode 2023. godine, pada rezultata u 26 zemalja. Daleko je češći slučaj da vlade prave nepravedne prednosti prije samog dana glasanja. Iako će se to najvjerovatnije dogoditi u zemljama gdje je demokratija već degradirana, predizborna manipulacija se može naći u slobodnim, djelimično slobodnim i neslobodnim zemljama. Ima tri glavna oblika: kontrola ko se pojavljuje na glasačkom listiću, promena izbornih pravila i korišćenje državnih resursa u korist vladajuće stranke", navodi se u izvještaju.

Ova organizacija dodaje da ako demokratije ne odgovore na ove izazove, većem broju ljudi u svijetu biće uskraćene osnovne slobode 2025.

"Prepoznajući da se prijetnje izborima mogu pojaviti prije, tokom, pa čak i nakon dana glasanja, demokratske vlade bi trebalo da udvostruče posvećenost održavanju slobodnih i poštenih izbora i podržavanju istih u inostranstvu. Namješteno glasanje, vojni udari i političke kampanje ili kampanje dezinformacija koje promovišu isključenost treba brzo i naširoko osuditi. Oni koji tvrde ili dolaze na vlast na ovaj način ne bi trebalo da budu priznati kao legitimni lideri".

Na međunarodnoj sceni, demokratije treba da izgrade široka partnerstva zasnovana na zajedničkim principima i da reafirmišu norme suvereniteta i samoopredjeljenja koje potkopava autoritarna agresija Kine, Irana, Rusije i drugih. Kao i decenijama, Sjedinjene Države mogu igrati vitalnu ulogu u širenju globalne slobode. Ali mnogo zavisi od toga da li će predsjednički izbori u novembru 2024. ojačati ili oslabiti američke demokratske vrijednosti, procese i institucije, zajedno sa njenom voljom da podrži demokratije širom svijeta, upozorava Fridom haus.

"U Sjedinjenim Državama, uznemiravanje i zastrašivanje federalnih, državnih i lokalnih političara, izbornih zvaničnika i sudija predstavljaju ozbiljan izazov za sprovođenje predsjedničkih izbora u novembru. Prijetnje nasiljem mogu imati dalekosežne, štetne efekte, potencijalno potkopavajući poštovanje izbornih pravila ili u potpunosti odvraćajući od učešća. Aktovi nasilja povezani sa političkim sporovima mogu i koštali su ljude života. Još pod sjenkom napada na Kapitol u januaru 2021. i sudskim sporovima u vezi sa tim, Amerikanci potpuno podijeljeni idu u odlučujuće izbore, a neki dovode u pitanje samu svrhu osnovnih demokratskih institucija", navodu se u izvještaju.

Dodaje se da će se u junu će održati izbori za Evropski parlament u 27 država članica, a biraće se novi predstavnici u EP, kao i predsjednik Evropske komisije. Sadašnja predsjednica Ursula fon der Lajen snažno podržava napore Ukrajine u ratu. Velika Britanija će vjerovatno imati svoje prve opšte izbore od kraja Bregzita, odlaska iz Evropske unije 2020.

Kao preporuke da se spriječi dalje opadanje demokratije, Fridom haus napominje da je potrebno da se obezbijedi stalna podrška i fleksibilno finansiranje onima na prvim linijama borbe protiv tiranije, da se zaštitite slobodni i pošteni izbori u 2024. godini, da ljudi odgovaraju dosljedno na pokušaje rušenja propisno izabrane vlade, da autokrate odgovaraju za kršenje ljudskih prava i korupciju, i da se ograniči njihova sposobnost da izbjegnu vladavinu zakona i potkopaju demokratske institucije, kao da i da se zaštite aktivisti za ljudska prava u egzilu i olakša njihov rad.